Banke hrane sve važnije: Kroz sustav prošlo više od 1800 tona

U Hrvatskoj postoji 9 banaka hrane, regionalnih centara koji prikupljaju i raspoređuju hranu koju doniraju proizvođači i trgovački centri. Tako se smanjuje količina odpada od hrane, kojega godišnje u našoj zemlji proizvedemo oko 280 tisuća tona, ali još važnije - namirnice dolaze do građana u potrebi. 

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek istaknuo je da se godišnje u Hrvatskoj baci oko 280 tisuća tona hrane, od čega je procijenjenih sto tisuća tona još uvijek jestivo.

No zbog kratkog roka trajanja i logističkih ograničenja ne može se sva ta hrana redistribuirati. Unatoč tomu, kroz sustav banaka hrane dosad je prošlo više od 1800 tona hrane, što smatra pomakom.

Osječka banka hrane – primjer uspješne prakse

Jedna od ključnih karika sustava je osječka banka hrane koju vodi Gradsko društvo Crvenog križa Osijek. Ravnateljica Martina Hećimović naglasila je da banka djeluje malo više od godinu i pol te okuplja 21 registriranog posrednika u Osječko-baranjskoj županiji.

Njihova je uloga koordinirati suradnju između donatora i posrednika koji hranu distribuiraju krajnjim korisnicima. Dok je prije osnivanja banke hrane Crveni križ godišnje prikupljao između jedne i dvije tone hrane, u 2025. je taj broj narastao na gotovo 100 tona.

– To je ogroman iskorak i dokaz da sustav funkcionira. Hrana ne završava kao otpad, nego dolazi do onih kojima je najpotrebnija, istaknula je Hećimović.

Mreža donatora i rast sustava

Donatori su, kako je rečeno, postojali i ranije, ali nije postojao učinkovit sustav koji bi osigurao brzu i organiziranu distribuciju. Banke hrane danas imaju logističku i infrastrukturnu opremu koja omogućuje prihvat većih količina hrane i njihovu brzu isporuku posrednicima.

Tušek je najavio daljnje širenje sustava, osobito na obalu, gdje tijekom turističke sezone nastaje velik višak hrane koji bi se mogao iskoristiti za pomoć najpotrebitijima.

Više od 50 tisuća korisnika

Procjenjuje se da je oko 50 tisuća građana u Hrvatskoj već koristilo pomoć banke hrane. Sustav ne samo da pomaže u borbi protiv siromaštva nego ima i važnu ekološku ulogu jer smanjuje stvaranje otpada i emisiju stakleničkih plinova.

– Bacanje hrane nije samo financijski gubitak nego i etički i ekološki problem. Hrana koja se baca povećava troškove onima koji je uistinu trebaju kupiti, upozorio je Tušek.

Više pogledajte u vieoprilogu: