11:18 / 11.03.2022.

Autor: M.Š./HRT

Hranj: Prilično ozbiljan incident; Banožić: Utvrđujemo činjenice

Robert Hranj i Mario Banožić

Robert Hranj i Mario Banožić

Foto: Davorin Visnjic / PIXSELL

Ministar obrane Mario Banožić izvijestio je da pad bespilotne letjelice, koja se u četvrtak oko 23 sata srušila u Zagrebu, nije bio izravna prijetnja za Hrvatsku te da nije zakazao sustav domovinske sigurnosti. Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj je ocijenio kako je incident ozbiljan i da slijedi ozbiljna i intenzivna istraga.

S obzirom na sinoćnji događaj, pred novinare i javnost izašao je ministar obrane Mario Banožić. 

- Radi se o letjelici vojne proizvodnje koja je u 23.04 pala u gradu Zagrebu i s obzirom na informacije s terena, moramo reći da je prije svega MORH reagirao sa zatvaranjem prostora, uključila se i Vojna policija da bi se pripremili za informacije koje prikupljamo od jutros. U suradnji sa susjednim zemljama, sa zemljama koje su NATO članice. Krenuli smo u dva pravca, nastavak krim-istraživanja na samom mjestu događaja na ostacima bespilotne letjelice. Pojavili su se određeni podaci, na temelju ostataka želimo potvrditi samo kretanje letjelice, ali i zadaće i ciljeve koje je ona trebala ispunjavati. 

Dodaje da imamo intenzivnu komunikaciju s članicama NATO-a, ističući da će razgovarati s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom

Poslao je i poruku svim hrvatskim građanima da ovo "vjerojatno nije bila prijetnja za RH, da nema mjesta strahu te da će na osnovi kriminalističkih saznanja dobiti pokoju informaciju više, na temelju čega ćemo obavijestiti javnost".

- U detaljnijoj istrazi se nadamo da ćemo doći do konkretnih saznanja.

Obratio se i Robert Hranj, načelnik Oružanih snaga RH.

- Nema se tu što puno dodati. Prilično je ozbiljan incident, puno smo doznali i znamo, ali predstoji intenzivna istraga da do kraja doznamo o čemu se radilo. U intenzivnim smo kontaktima sa zapovjednicima u NATO-u. Imam razgovor sa svojim kolegom u Mađarskoj. Vjerojatno će razmjena informacija olakšati da do kraja saznamo o čemu se radi. Naše stručne ekipe intenzivno analiziraju samu letjelicu i parametre leta kako bi prikupili što više podataka i da bi otkrili o čemu se radi. 

- U ovom se trenutku ne može reći čija je letjelica, radi se o staroj letjelici koja se proizvodila od 60-ih do 90-ih godina. Relativno su staromodne, bile su široko rasprostranjene u SSSR-u, ali koristile su i nasljednice tog Saveza. Do završetka same analize ne mogu špekulirati čija je letjelica.

"Protuzračna obrana ima određena ograničenja"

Nije htio odgovoriti ni na pitanje zna li se je li poletjela iz Ukrajine. Na upit što je radila protuzračna obrana kada je riječ o letjelici, a s obzirom na to da su je detektirali, odgovara. 

- Protuzračna obrana ima određena ograničenja, u planu je intenzivna modernizacija PZO-a. A to smo planirali i prije ovoga događaja, dodaje Hranj.

Banožić kaže da je letjelica bila vrlo kratko u našem zračnom prostoru te da je pitanje što se u tako kratkom vremenu moglo učiniti. 

- Kada napravimo detaljnu analizu, moći ćemo povezati cijeli proces, s kojim ciljem i zadaćom se ovo dogodilo. 

Kako Mađari nisu ništa vidjeli? 

Na pitanje je li dron zamijećen prije pada, Hranj kaže da ne može komentirati sve detalje.

- Dron je praćen tehničkim sredstvima i radarima, ali napomenuo bih da smo mi dio šire NATO-ove obrane, da smo mi dio "NATO neba". 

Na upit je li riječ zapravo o čistoj slučajnosti da nije pala nekoliko metara dalje gdje su spavali studenti, Banožić kaže da se radi o incidentu velikih razmjera.

- Na svu sreću je završilo ovako.

Hranj kaže da su letjelicu snimili radarom, a da je vjerojatno riječ o radaru na Sljemenu.

Na novinarski upit je li zapravo cijeli sustav zakazao s obzirom na to da ni Mađari nisu detektirali ono što se događa, Banožić kaže sljedeće:

- Imamo istragu koja se događa na osnovi ostataka, imat ćemo razgovore oko toga što se događalo u mađarskom prostoru.

Na upit kako je moguće da je letjelica neprimijećeno letjela 300, 400 kilometara te da se srušila u Zagrebu, Hranj kaže da ne želi komentirati situaciju u drugim državama i da slijedi detaljna istraga.

- U razgovoru s kolegama iz NATO-a i iz Mađarske doznat ćemo više i onda ćemo obavijestiti javnost. 

Ministar Banožić poziva na razum dok se ne prikupe svi podaci.

- Situacija u Ukrajini je promijenila sam odnos prema proračunu i prema procesima. Nema države koja ne razmišlja o nekoliko kriterija, a među njima je nacionalna sigurnost. 

Mjerila se i razina radijacije

Priprema li se Hrvatska za neki crni scenarij, za mogući sukob Rusije i NATO-a?

- Kroz sjednice NATO-a i sjednice ministara obrane EU-a prije svega se razmišljalo i o budućim ulaganjima i mjerama koje dolaze kroz NATO obrambeni plan. 

Admiral Hranj ponavlja da se radi o ozbiljnom incidentu, o kojemu je on bio obaviješten vrlo brzo nakon pada letjelice.

- Postoji procedura izvješćivanja, ali ne mogu o tome previše detaljno. Imamo sustav praćenja situacije u zraku, on izvješćuje automatizmom NATO i naše operativno središte te potom načelnika Glavnog stožera OSRH. 

Na kraju su komentirali je li točno da se na mjestu pada mjerila razina radijacije.

- Vojna policija i policija imaju u proceduri određena mjerenja. Mjerenja kontaminacije tla, zraka i svega. Letjelice koriste određene vrste kerozina s određenim primjesama, prvo zbog zdravlja svih onih koji će raditi uviđaj, stanovništva, morate obaviti ta istraživanja, zaključuje Banožić. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!