Plenković: Letjelica je ruske proizvodnje, ne znamo u čijem posjedu

Prema trenutačnim informacijama, besposadna letjelica koja je sinoć pala u Zagrebu ruske je proizvodnje, ali ne zna se je li bila u posjedu ruske ili ukrajinske vojske, rekao je u petak premijer Andrej Plenković.

- Jučer je pala besposadna letjelica vojnog karaktera koja je prema saznanjima koje imamo ruske proizvodnje, u ovom trenutku ne znamo točno je li bila u posjedu ruske ili ukrajinske vojske, rekao je Plenković u izjavi za novinare u Parizu.

Premijer Andrej Plenković, vezano uz pad letjelice jutros je razgovarao s predsjednikom Zoranom Milanovićem, mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kao i svim nadležnim članovima Vlade, gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem te veleposlanikom pred NATO-om Mariom Nobilom.

U Hrvatsku je došla iz smjera Mađarske, a prema Orbanovim riječima, naveo je premijer, u Mađarsku je došla iz smjera Rumunjske.

- Zašto se to dogodilo, je li neka pogreška, izgubljena kontrola, to u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću tvrditi, no znamo da je letjela nekoliko minuta iznad Hrvatske i srušila se u Zagrebu, rekao je.

- Dobro je što nema ozlijeđenih i što je pala na dio koji nije niti kuća niti zgrada, a nadležne službe provode izvide, dodao je Plenković.

- Kontaktirali smo i ukrajinsku stranu da vidimo imaju li oni podatke o tome kako je ta letjelica došla čak do Zagreba. U svakom slučaju svi će maksimalno učiniti napore da se što prije utvrde razlozi dolaska i rušenja letjelice u Zagrebu, rekao je Plenković.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u Versaillesu na dvodnevnom neformalnom sastanku na vrhu čelnika država članica Europske unije koji je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron, a na kojem je glavna tema vojna agresija na Ukrajinu.

- Što se tiče samita, imali smo kvalitetnu raspravu o obrambenoj dimenziji suradnje na razini EU-a. Jačanja obrambenih sposobnosti. Razgovarali smo i o energetskoj sigurnosti, kako diverzificirati pravce opskrbe plinom, kako limitirati rastuću cijenu energenata. Usvojili smo Deklaraciju, ponovili snažne poruke podrške, konstatirali da je Ukrajina aplicirala za pristupanje EU-. S političke razine izrazili smo spremnost da produbimo odnose kako bismo omogućili Ukrajini da dalje ide prema svojem europskom putu. 

Govoreći o ekonomiji, rekao je da se s pada od 8% pada BDP-a došlo do gospodarskog rasta u EU-u.

- Europa treba biti ona koja će rješavati probleme, svi smo postali vlade koje interveniraju. Koronavirus, nedostatak radnih mjesta i sada opet s našim ograničavanjem cijena vezano uz benzin i plin. Moramo djelovati zajednički unutar Europe kako bismo stajali uz naše građane i poduzetnike, poručio je.