Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
Foto: Dnevnik / HRT
Zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Zoran Barušić gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a rekao je da je manje hospitaliziranih bolesnika, no da je trenutni problem veći broj zaraženih i nezdravstvenih i zdravstvenih djelatnika što im stvara određene poteškoće u svakodnevnom radu. Govorio je i o simptomima kod djece i nazire li se kraj pandemije.
Stanje u klinici "Dr. Fran Mihaljević"
Govoreći kakvo je trenutačno stanje u Klinici i je li pritisak ipak nešto manji nego dosad Barušić je rekao da je trenutačno stanje u 5. valu nešto bolje nego što je bilo u 4. valu.
- Manji je broj hospitaliziranih bolesnika, sveukupno je manji pritisak za hospitalizaciju pa samim time i onih najtežih koji zahtijevaju zbrinjavanje u jedinici intenzivnog liječenja tako da s te strane možemo nešto optimističnije gledati. Ono što je trenutni problem i to svakako treba spomenuti je veći broj zaraženih kako i nezdravstvenih tako i zdravstvenih djelatnika što bez obzira na ukupno manji broj hospitaliziranih stvara određene poteškoće u svakodnevnom radu i zbrinjavanju bolesnika, rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
Na činjenicu kako munjevito širenje omikrona utječe i na veću zarazu kod djece rekao kako u ovom trenutku imaju nekoliko hospitalizirane COVID-pozitivne djece.
- Dio njih, u nešto većem broju, se opservira i prati kroz dnevne bolnice naših dječjih odjela. I dalje najveći broj djece prolazi kroz ambulantu za hitni prijem i nasreću najveći broj djece se može liječiti u kućnim uvjetima, uglavnom su to još uvijek najvećim dijelom blaže kliničke slike, rekao je Barušić.
Simptomi kod djece
Upitan koji su simptomi kod djece i na što zabrinuti roditelje moraju posebno obratiti pozornost Barušić je rekao kako su simptomi različiti i variraju po dobi, od onih najmlađih pa do onih koji imaju navršenih 18 godina.
- Simptomi mogu biti samo temperatura, blagi respiratorni simptomi, mogu biti u različitim kombinacijama. Imamo djece koja imaju blage virusne upale pluća u sklopu COVID-a. Veliki broj njih je asimptomatski, a dio njih se žali na umor, opću slabost. Samim time u ovo doba godine treba misliti na druge virusne bolesti, osobito gripu koja se zasad u još nevelikom potencijalu odnosno obimu javlja kako kod djece tako i kod odraslih, objasnio je.
- Ako gledamo na razini ambulantnog prijema i ona koje se mogu zbrinjavati i liječiti u kućnim uvjetima to su prvenstveno djeca ili najvećim djelom djeca bez ikakvih komorbiditeta. Naravno da ima i onih koji imaju svoje zdravstvene probleme, a oni koji se hospitaliziraju također su najvećim djelom oni koji imaju komorbiditet, dodao je.
O epidemiološkim mjerama
S obzirom na brže širenje, ali i blažu kliničku sliku omikrona, mnogi zazivaju da bi u određenoj mjeri razmisliti o ublažavanju mjera. Barušić smatra kako su te mjere kakve jesu adekvatne i primjerene te kako je problem što se te mjere ne poštuju.
- Vrlo je teško govoriti o dodatnim aspektima pooštravanja mjera prvenstveno poznavajući mogućnost, odnosno sam kapacitet i specifičnost omikrona da se širi jako velikom brzinom, a samim time i širenje općenito među populacijom, tako da ne smatram da mjere treba pooštravati, treba se pridržavati postojećih mjera i na neki način ovo munjevito širenje omikrona pokušati svesti na najmanju moguću mjeru. Neće ga biti moguće zaustaviti, ali ipak pokušati tim mjerama ga smanjiti, istaknuo je Barušić.
Kraj pandemije ili novi sojevi koronavirusa?
Na pitanje kako predviđa daljnji tijek, jesmo li krenuli prema početku kraja pandemije ili postoji realna mogućnost da nas možda zadesi nova "nagazna mina" u vidu neke ozbiljnije, jače, snažnije varijante virusa Barušić je rekao da su različite spekulacije.
- Vidjet ćemo što će biti. Teško je sad reći, nema jednoznačnog odgovora na ovo pitanje. Oni koji zazivaju mogućnost zadnje varijante i samim time kraja pandemije ili prelaska u endemijski potencijal to je da bi omikron mogao zaraziti veći broj populacije pa samim time preboljenje većeg broja populacije uz sve veći broj cijepljenih na globalnoj razini da bi mogao uvjetovati kraj pandemije. S druge je stanje pitanje ponašanja virusa, prvenstveno u jednom velikom bazenu onih necijepljenih, teško bolesnih, imunokompromitiranih, kakva će biti njegova mogućnost za razvoj eventualno dodatnih mutacija i samim time jedne nepredvidivosti kraja ove pandemije, rekao je zaključno Barušić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!