Baština prvog hrvatskog predsjednika

22:52 / 16.05.2022.

Autor: HRT/E.L.S.

Baština prvog hrvatskog predsjednika

Baština prvog hrvatskog predsjednika

Foto: HRT / HRT

Što je politička ostavština prvog hrvatskog predsjednika? Kako je vodio državu? Po čemu ćemo pamtiti prvo desetljeće hrvatske samostalnosti u kojemu se izgradio politički sustav kakav danas imamo? Gdje je mjesto Franji Tuđmanu u hrvatskoj povijesti? O tome su u emisiji Otvoreno govorili Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, povjesničar Tvrtko Jakovina, Vladimir Šeks, politolog Branko Caratan i novinar Gordan Malić.

- S jedne strane je to milijun stanovnika manje u Hrvatskoj od njezinog osnivanja do danas i otprilike isti stupanj gospodarstva kao u vrijeme kada je Franjo Tuđman radio u generalštabu. S druge strane to je sposobnost donošenja odluka, stvaranje cijele zemlje, dakle oslobođenje i prepoznavanje ispravne strane. Hrvatska je unatoč svim problemima, kašnjenju, stilu ipak završila u Europskoj uniji i NATO paktu - izjavio je povjesničar Tvrtko Jakovina.

Ante Nazor smatra da bi bilo dobro vidjeti jednu gospodarsku studiju o tome kako ulazimo u 90.- te godine i što su svi nakon predsjednika Tuđmana učinili, što se moglo učiniti. Činjenica je, kaže, da je u iznimno teškim okolnostima ostvario samostalnu suverenu državu zajedno s braniteljima, činjenica je da je u takvim uvjetima ipak stvorio osnove demokratske institucije, da tijekom cijelog rata nismo imali neku veću krizu i nestašicu, osim električne energije.

- Suverena samostalna država je u onako teškim uvjetima izborena, ostavštinu treba cijeniti upravo zbog konteksta vremena u kojem je stvarana - ocijenio je.

- Kada bi se danas davala osuda povijesti o političkoj ostavštini Tuđmana, duboko sam uvjeren da je to suverena samostalna demokratska europska Hrvatska. U onim okolnostima kada se urušavao cijeli poredak jugoistoka, kada se stave na stranu sve odrednice koje označavaju ulogu predsjednika u stvaranju države, uvjeren sam da će mu sud povijesti u ogromnoj mjeri dati za pravu kao glavnom kreatoru suvremene hrvatske države i sva zastranjivanja i greške koji su pratili njegov politički hod su nemjerljivo minorne u odnosu na velebno djelo koje je učinio s hrvatskim narodom i hrvatskim braniteljima. On je najmarkantnija osoba jer je uspio trajno stvoriti demokratsku državu - poručio je Vladimir Šeks.

Politolog Branko Caratan istaknuo je dvije osnovne stvari po kojima će Franjo Tuđman biti zabilježen u povijesti - bio je na čelu kada se stvarala samostalna država i bio je na čelu otpora u Domovinskom ratu. Sve drugo, kaže, može biti predmet rasprava, ta rasprava će se voditi jer je, kaže, on govorio stvari koji standardni političari ne govore, nego prešute.

- Imao je sreću da se njegova osnovna politička ideja poklopila s povijesnim momentom. Bez razmišljanja je povlačio poteze koji su odgovarale tom momentu - to je bio raspad države, otpor prema Miloševićevoj agresivnoj politici, a sve drugo je predmet za analizu ekonomista. Blagoslovio je neke poteze koje se danas osporavaju, ali sve je to ostalo za povijesnu raspravu, došlo je vrijeme da se o njemu može govoriti bez hvalospjeva i bez žestokih poništavajućih kritika - smatra.

Za Gordana Malića Tuđman je politička figura koja ima svoji povijesni kontekst i povijesne zasluge i tako bi ga trebalo gledati. Sve ovisi, kaže, o tome na što će te staviti naglasak, može se staviti na činjenicu da je iz Hrvatske od 1991. do danas otišlo milijun ljudi, iz Poljske je otišlo 3 milijuna, odlazili su iz Slovačke i Češke gdje nije bilo rata i vodili su rasprave o pretvorbi i privatizaciji kakve mi vodimo...

- Tuđman nije proveo samo jednu ideju, on je ostvario hrvatsku državu u ratu, to je sasvim dovoljno za jedan "politički score", s druge strane je usmjerio tu državu prema zapadnoj demokratskoj civilizaciji, prema euroatlantskim integracijama što je i danas naš ključni smjer. On je mister hrvatske povijesti - istaknuo je.

Jakovina je napomenuo da postoje i teme kao Bosna i Hercegovina, odnos sa Srbima, raspad Jugoslavije, odnos sa saveznim organima, način na koji su bili tretirani novinari, činjenica da smo ušli u Vijeće Europe 99. godine... Možda su to sada manje važne stvari, kaže, ali mi smo kasnili, Hrvatska je bila izolirana u Europi.

- Njegovo gledanje na BiH koje je toliko puta zapisano u razgovorima sa stranim državnicima gdje on govori o civilizacijskoj razdjelnici između kršćana i drugih i te stvari su se reflektirali u historiografiju - rekao je i napomenuo da su ostali brojni problemi koji mi nismo uspjeli riješiti.

Nazor smatra da se o Tuđmanu ne pišu samo hvalospjevi, dapače, ako se o nekome govorilo toliko negativno već za života, analiziralo, raspravljalo, a da je bio diktator, autokrat, kako neki tvrde, onda je to predsjednik Tuđman.

- Odgovorno tvrdim da kao državnik nikad nije doveo u pitanje ustavnost BiH - rekao je i napomenuo da je vrlo važno cjelovito čitati i razumjeti njegove teorije o povijesti te njegovo ponašanje kao državnika.

- Može se predsjedniku Tuđmanu svašta imputirati, ali ono što je ključno je da se u onim odnosima snaga ne može ne prihvatiti njegovo državničko umijeće jer je u tim okolnostima uspio stvoriti suverenu i samostalnu državu. Zauzimao se za pluralnu demokraciju, on je ključni autor Božićnoga ustava, zauzimao se da se Jugoslavija uredi kao konfederacija na temelju ravnopravnosti svih naroda, bio je najveći mirotvorac na ovom prostoru. A sve greške i skretanja koji se vežu uz čovjeka koji je imao veliki autoritet i veliku moć, ne mogu umanjiti njegove doktrine i ključne uloge - poručio je Vladimir Šeks.

Upitan o propustima Tuđmanove politike, Caratan je rekao:

- Bio je sklon otvoreno govoriti o mnogim temama, može se reći da je bio otvorena knjiga, objašnjavao je svoje ideje, a bio je prisiljen povlačiti poteze i odustajati od tih svojih ideja. Skoro na svakoj temi se tako može naći plusove i minusa.

Osnovni problem je, kaže, bila privatizacija za vrijeme rata iako vjerojatno je to vlada kontrolirala u to vrijeme, a ne on. Nije imao naše današnje shvaćanje demokracije, nije mu bilo drago kada je u Zagrebu druga strana dobila izbore, smjenjivao je gradonačelnike. Ali, napomenuo je, nije bilo hapšenja političkih protivnika, premlaćivanja itd.

Zaboravili smo reći, rekao je Malić, da je Tuđman bio demokrat.

- U njegovo vrijeme su bili prisutni svi elementi političke i društvene demokracije širokoga spektra, a u Hrvatskoj se vodio rat. Novinari i mediji su slobodno pisali, istaknuo je.

Vladimir Šeks je citirao Henrya Kissingera koji je o Tuđmanu rekao da ga za života neće cijeniti, ali itekako hoće nakon toga.

Gordan Malić je zaključio da Tuđmana svi posvajaju i napomenuo što je zagrebački SDP napisao na Twitteru povodom obljetnice: "Volio nas je koliko i mi njega. Ali, kakav je takav je, Zagorac i partizan je, naš je".

Pogledajte snimku emisje!

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!