Belina o tome zašto onkološki bolesnici čekaju terapiju 6 mjeseci

O tome zašto onkološki bolesnici čekaju terapiju 6 mjeseci u Studiju 4 govorio je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu i voditelj platforme Onkologija.hr.

- Ovisi o kojoj se zdravstvenoj ustanovi radi, ovisi o kakvoj vrsti pacijenta se radi, ali događa se, nažalost, rekao je.

Kada se uspoređujemo s europskim zemljama, rekao je da smo pri vrhu EU-a u dostupnosti lijekova preko HZZO-a. Zbog čekanja na dijagnostiku, početak liječenja i donošenje odluka o liječenju ti se lijekovi često propisuju nepravovremeno, zbog čega imamo manju učinkovitost tih lijekova i lošije ishode liječenja.

- Sustavno ne pratimo ishode liječenja u zdravstvenom sustavu da bismo mogli točno reći koja je ustanova, koji liječnik, koji odjel najbolji, najuspješniji, gdje se najbolje liječe određene vrste malignih bolesti, tako da jako puno podataka u sustavu fali, rekao je.

Kada govorimo o tome gdje smo po dijagnostici u usporedbi s europskim zemljama, to znatno ovisi o zdravstvenoj ustanovi i u Hrvatskoj to ovisi o tome u kojem dijelu zemlje živite.

Praćenje ishoda je ključno. Belina kaže da kada se prate ishodi, točno se može vidjeti koje su intervencije bile učinkovite, što je proizvelo najmanje troškova za sustav i koja je vrsta stručnjaka bila uključena, i to trebamo početi primjenjivati.

Na pitanje što se točno događa u posljednje dvije godine otkako smo pogođeni koronavirusom, rekao je da su tri preventivna programa prekinuta, nisu svi opet pokrenuti, sada je sve stalo i problem je sve pokrenuti.

- U prvo vrijeme "lockdowna" zatvoreni su svi operativni programi, promijenjeni modaliteti liječenja, kasnije se to ustabililo, čak su onkološki pacijenti imali prednost i brže su dolazili do određenih pretraga zbog manjeg pritiska na sustav jer većina građana nije ni tražila nikakvu zdravstvenu zaštitu zbog straha od zaraze. Sada se opet vraćamo na one neke stvari iz 2019. gdje se jako dugo čeka na određene dijagnostičke postupke, na početak liječenja i to je opet problem koji smo imali i prije. Nije to ništa novo, samo je sada možda postalo naglašenije, rekao je.

- Mi smo, što se tiče preventivnih programa, čak i ispred nekih visoko razvijenih država. Mi, pak, imamo problem što nismo postigli ni u jednom programu zadovoljavajući odaziv ciljane grupacije pacijenata, najniža zadovoljavajuća stopa je oko 65% odaziva. Kod nas je najveći odaziv od 60% na pregled dojki, što se tiče pregleda debelog crijeva ispod 20% smo, ističe.

- Rak je strahovito stigmatiziran, rekao je.

Naglasio je važnost odlaska liječniku i otkrivanja bolesti na vrijeme. Ima različitih iskustava s pacijentima, kaže.

- Svi oni koji su u sustavu u posljednje dvije godine dobro su prošli. Onda opet imate situacija s vrlo teškim iskustvima čekanja, dodao je.

- Ako su ljudi prepušteni sami sebi, oni ne znaju kuda ići, naglašava te objašnjava da kronično nedostaje pouzdanih informacija o tome koji je sljedeći korak u njihovu liječenju i što trebaju učiniti.

U Hrvatskoj postoje mnoge udruge koje pružaju razne vrste pomoći, a Belina smatra da one vrlo dobro rade svoj posao i "krpaju one stvari koje u sustavu nedostaju".

- Bez javnih politika, konsenzusa u sustavu zdravstva, suradnje, komunikacije između zdravstvenih ustanova da se pacijenta pošalje u pravo vrijeme, bez toga ne možemo funkcionirati, dodao je.

Na pitanje što bi hitno trebalo mijenjati, odgovara da "treba uvesti definiranje puteva pacijenta kroz sustav".