18:46 / 24.11.2019.

Autor: Eugen Husak/IMS/HRT

Bivši zatvorenici tuže Hrvatsku zbog uvjeta u zatvorima

-

-

Foto: - / -

Iz pravosudnog i zatvorskog sustava odgovaraju da je riječ o tužbama iz vremena od prije desetak godina i da su danas uvjeti u zatvorima znatno bolji.
Bivši zatvorenici sve češće tuže Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Kao razloge navode prenapučenost i loše uvjete u zatvorima, posebno sanitarne. Neki su parnice već i dobili, odvjetnici najavljuju cijeli val novih tužbi.

Iz pravosudnog i zatvorskog sustava odgovaraju da je riječ o tužbama iz vremena od prije desetak godina i da su danas uvjeti u zatvorima znatno bolji.

Uvjeti boravka za zatvorenike u Remetincu su ponižavajući. Tako je zaključio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, nakon tužbe bivšeg zatvorenika Dušana Ulemeka. Njegova odvjetnica navodi i niz argumenata za takvu odluku.

- Sanitarni čvorovi samo su djelomično odvojeni od sobe, postoje neka salonska vrata koja nisu do poda, i dolje samo metar sedamdeset, tako da kad netko obavlja nuždu to sve čuje i mirisi se šire. Ono što je sud istaknuo samo jedan metar od stola za blagovanje znači gdje oni jedu, tamo je sanitarni čvor, objašnjava Lidija Horvat, odvjetnica Dušana Ulemeka.

Zbog svega Hrvatska Ulemeku mora platiti 1000 eura odštete i oko 3 tisuće eura sudskih troškova. Unatoč tomu, hrvatska zastupnica presudu smatra odličnom jer je, kaže, potvrdila da kod nas za zatvorenike funkcionira pravna država. 

- Ono što ta presuda poručuje je da u Hrvatskoj postoje ona tijela kojima se trebaju obratiti zatvorenici ukoliko smatraju da služe kaznu u neodgovarajućim uvjetima. Dakle, to je poruka presude, kaže Štefica Stažnik, zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.

Zastupnica podsjeća i da se slučaj Ulemek dogodio 2011. godine kada su zatvori uistinu bili pretrpani. Isto su nam potvrdili i u zatvoru Remetinec.

- Uvjeti tada su bili bitno drugačiji nego danas, broj zatvorenika je bio 50% veći. Danas mi zadovoljavamo standard od 4 prostorna metra i 10 kubičnih metara po zatvoreniku, ističe Damir Čumpek, upravitelj zatvora. 

Odbacuju i teze da su tzv. poluotvoreni sanitarni čvorovi u ćelijama nehumani jer, kažu, to je standard u većini europskih zatvora. 

- I novi zatvori koji se grade, upravo se grade na takav način. Dakle, sanitarni čvor nije u potpunosti odvojen od sobe, a razlozi za to su prije svega sigurnosni. U takvim uvjetima je puno manje suicida i pokušaja suicida, kaže Čumpek.

Problem pretrpanih zatvora, tvrde u Ministarstvu pravosuđa, Hrvatska više nema. Popunjeno je 88% kapaciteta od 3909 kreveta. Do tog povoljnog omjera, kažu, došli smo proširenjem kaznionice Glina, ali i uvođenjem probacije za kratke kazne.

- Koja dakle izvršava kratke kazne zatvora na jedan alternativni način. Znači ljudi se ne stavljaju u zatvor već oni ostaju na slobodi, a i dalje moraju platiti dug društvu. To su one poznate kazne rad za opće dobro, uvjetna osuda za zaštitnim nadzorom, posebnim obvezama, sigurnosnim mjerama. Na taj način mi smo omogućili da se rastereti zatvorski sustav, objašnjava Jana Špero, pomoćnica ministra pravosuđa.

Zbog toga nije potrebno graditi nove kaznionice, ali ni, tvrde u Ministarstvu, ni strahovati od uspjeha mogućih novih tužbi. S druge strane, odvjetnica Milana Ulemeka tvrdi da ih je pripremljeno već 200-tinjak. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!