07:35 / 15.08.2021.

Autor: Ana Zadro/Dnevnik/HRT/IMS/V.G./Hina

Blagdan Velike Gospe: Vjernici hodočastili u marijanska svetišta

Velika Gospa

Velika Gospa

Foto: Nel Pavletić/Dubravka Petrić / PIXSELL

Svetkovina je Velike Gospe, ujedno i državni blagdan, a vjernici diljem zemlje hodočaste u marijanska svetišta prisjećajući se vjerske dogme o uznesenju Blažene Djevice Marije.

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije blagdan je koji se obilježava 15. kolovoza, a katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!"

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Svetkovina Velike Gospe slavi se u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. I ove godine, proslava se u Hrvatskoj održava u posebnim okolnostima zbog epidemije koronavirusa.

Na današnji Velika Gospa svetkuje se u mnogim marijanskim svetištima. Najpoznatija među njima su Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

U svetištima se u nedjelju održavaju misna slavlja, a brojni vjernici tijekom noći i jutra, organizirano ili samostalno, hodočaste u marijanska svetišta.

Velika Gospa u Aljmašu

I ove godine proslava se zbog epidemije održava u posebnim okolnostima. Mnogi hodočasnici na istoku naše zemlje od jutra stižu u Aljmaš. U svetištu Gospe od Utočišta mise se održavaju svakih nekoliko sati zbog epidemioloških mjera.

- Poduzeli smo sve mjere da se naši hodočasnici osjećaju sigurnima, na ulasku u mjesto smo stavili obavijest gdje se ukazuje da moraju nositi masku, dezinficirati ruke i držati razmak od 1,5 metra, rekao je Darko Barjaktarević, koordinator organizacije hodočašća.

- Puno znači ovaj blagdan za sve nas, da se pomolimo Gospi za zdravlje, naše obitelji, rekao je jedan hodočasnik.

- Dolazim svake godine, odrasla sam u Dalju tako da mi je to navika, ugodno se tu osjećamo, rekla je hodočasnica.

- Mi smo inače hodočasnici, danas smo došli po blagoslov za nas i našu obitelj, dodala je druga.

Mons. Hranić: Pobjede promatrati u svjetlu pobjede nad napašću zla

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić na Veliku Gospu je u u Aljmašu je na misi na Veliku Gospu rekao kako su se okupili tu kako bi krenuli za Gospom, poručivši da bi svoje pobjede trebali promatrali u svjetlu pobjede nad napašću zla, a kako bi i u našem životu i među ljudima zavladala dobrota.


Danas smo ovdje da bismo krenuli za Njom i da bismo sve svoje pobjede promatrali u svjetlu pobjede nad napašću zla, u svjetlu pobjede nad egoizmom, sebičnosti, zavisti, da bi smo u nama samima odlučili pobjeđivati uživalački mentalitet, gramzivost i praktični materijalizam, kako bi u našem životu i među ljudima zavladala dobrota, uzajamno prihvaćanje, solidarnost i ljubav, poručio je nadbiskup Đuro Hranić u propovijedi na misi u aljmaškom svetištu Gospe od utočišta.

Istaknuo je kako je Bog Blaženu Djevicu Mariju, kao najizvrsnijeg člana Crkve uzdigao u nebesku slavu i od nje učinio spomenik na nebu, u kojega se zagledamo te nadahnjujemo i ohrabrujemo u vlastitoj vjeri.

U propovijedi je rekao kako je Majka Božja prva ušla u uskrsnu slavu svoga sina Isusa Krista, i tako svjedoči da trulež groba nije naša budućnost, nego da smo stvoreni za za dioništvo u božanskom trojstvenom životu.

- Zato je ovo blagdan nade i radosti. Marija je slika i najizvrsniji član Crkve. Ona je i Majka Crkve te istodobno i slika spasenja što ga Bog ostvaruje u Crkvi i po djelovanju Crkve u svijetu, dodao je mons Hranić.

Ističe kako je nevolja te žene u porođajnim bolima ujedno i slika Crkve, koja kroz povijest trajno prolazi kroz nevolje i trajno biva proganjana u pojedinim dijelovima svijeta. I kroz kakve progone i mučeničku smrt svojih članova Crkva prolazi i danas u različitim dijelovima svijeta, ali i u Europi, pa i u Hrvatskoj nije lišena toga, jer je često izvrgavana ruglu po dnevnim medijima, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup.

- Uvijek je u našem osobnom ljudskom životu, u svakodnevnim odlukama, u obitelji, u društvu, u politici, u Crkvi, prisutna borba između dobra i zla, podsjetio je mons. Hranić i naglasio kako postoji samo jedna prava pobjeda - ona nad zlom; bilo onim koje se pokazuje u pojedinom vremenu, bilo nad zlom općenito.

Tko pobjeđuje zlo kroz vrijeme koje mu je dano na raspolaganje, dok u rukama ima određenu odgovornost i mogućnost utjecanja na događanja oko nas, taj pobjeđuje i na kraju, u cjelini, rekao je mons. Hranić.

Smatra kako "svaka pobjeda što je ljudi izvojuju na ovome svijetu vrijedi samo toliko koliko je na crti obnove čovječanstva, koliko je na crti doprinosa rađanju novoga čovjeka koji je po čestitosti, dobroti, poštenju, istinoljubivosti, zauzetosti za dobrobit drugoga čovjeka suobličen Isusu Kristu".

- Danas smo ovdje da bismo krenuli za Njom i da bismo sve svoje pobjede promatrali u svjetlu pobjede nad napašću zla, u svjetlu pobjede nad egoizmom, sebičnosti, zavisti, da bi smo u nama samima odlučili pobjeđivati uživalački mentalitet, gramzivost i praktični materijalizam, kako bi u našem životu i među ljudima zavladala dobrota, uzajamno prihvaćanje, solidarnost i ljubav, poručio je nadbiskup Đuro Hranić.

Tijekom dana u Aljmašu će se, uz ostalo, služiti mise za stradalnike Domovinskog rata te mlade bračne parove i njihovu djecu.

Unatoč koronavirusu, ove je godine više vjernika u svetištima diljem zemlje. Pandemija je postala dio svakodnevice.

Proslava u Sinju

Mnoštvo i na ulicama Sinja, iako ove godine nema procesije.


- Zasigurno bi bilo prekrasno da je procesija kao svake druge godine, zaista žao mi je, ali, ljudi moji, trebamo poštovati ono što se kaže, poručuje hodočasnica.

- Ja sam došla iz Dicma pješke, i svakome želim mir i dobro, kazala je jedna gospođa.

Nadbiskup Barišić: Pohlepa je opasnija od covida

Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić je u propovijedi u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske na svetkovinu Velike Gospe upozorio kako je pohlepa opasnija od covida-19 te istaknuo kako su nam potrebniji "duhovni mostovi zajedništava" nego mostovi koji povezuju teritorije.

Naglasio je kako ljudska pohlepa, sebičnost i samodostatnost narušava odnose u društvu do te mjere da ugrožava čovjeka u njegovu dostojanstvu, osobito najslabije i najnezaštićenije, prije svega djecu i starije, početak i kraj života.

- Nažalost, te ugroze opasnije od covida - 19 u nekim sredinama čak su i legalizirane, a virus te zaraze prijeti i maloj zajednici - obitelji te društvu u cjelini, rekao je nadbiskup Barišić.

 Po njegovim riječima, potrebni smo pohodâ, zajedništva i solidarnosti nositeljâ odgovornih uloga u našem društvu.

- Potrebni smo duhovnih mostova zajedništva u različitosti, daleko više od tako važnih mostova koji povezuju teritorije, poručio je Barišić. Rekao je kako se naša Domovina sve više prepoznaje u liku Elizabete koja tek u zreloj dobi dobiva potomstvo, jedno dijete. U strukturi našega društva, dodao je, postotak starosti je veći od mladosti, a smrt brojnija od rađanja života. Također je kazao kako nepoštenje, korupcija, nepravda, sebičnost i pohlepa doprinose da mladi i čitav obitelji napuštaju dom i domovinu.

Podsjetivši kako je ove godine na prijedlog pape Franje prvi put obilježen i Svjetski dan djedova i baka te osoba starije životne dobi, Barišić je istaknuo da su djed i baka terapija i zdrav odgoj za djecu. Pri tomu je upozorio na nemilosrdno uništavanje koljena unuka, djedova i baka.

- Kako drukčije nazvati slučaj nasilja prije rođenja, na početku života - abortus - nego potučena mlada koljena. Kako nazvati pojavu eutanazije, nasilje pri kraju života nego pretučena umorna koljena, rekao je.

U dijelu mise u kojem vjernici rukovanjem, izdržavaju želju za mir biskup Barišić je nazočne pozvao rekavši: "Ne rukom ali srce pružimo mir jedni drugima".

Slavlje u Mariji Bistrici

Prepuno i Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke.

- To je veliki dan pogotovo za kršćane, za mene osobno duševna hrana, kaže hodočasnica.

Mise su organizirane na otvorenom i maske nisu obvezne. Najviše vjernika skupilo se na misi u 11 sati koju je predvodio kardinal Josip Bozanić.  On je rekao da je djevica Marija znak nade, ona gleda prema budućnosti, ona je svetkovina kao drugi Uskrs.

Kardinal Bozanić pozvao je sve da mole za one koji boluju od covida i one koji brinu za bolesne.

Bozanić: Marijin hvalospjev vrijedi za sve

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić poručio je u nedjelju na misi u Mariji Bistrici kako zadatak koji proizlazi iz Marijinog hvalospjeva istodobno vrijedi za svakog pojedinca i cijeli narod uključujući Crkvu, politiku i društvo.

- Zadatak koji proizlazi iz Marijinog Veliča, a što pred nas postavlja otajstvo uznesenja, istodobno vrijedi za svakoga od nas i za sav naš narod, počevši od onih koji nose odgovornost na crkvenom, političkom i društvenom području, rekao je Bozanić na središnjem euharistijskom slavlju svetkovine Velike Gospe u Mariji Bistici,

Velika Gospa na Trsatu

Blagdan uznesenja Blažene Djevice Marije slavi se i u najstarijem svetištu na Trsatu.

- Mi za svece, kako je to u ranoj povijesti crkve bilo, njihovo mučeništvo slavimo kao rođendan za nebo. Tako je završetak Marijong zemalsjkog života zapravo njezina proslava, rekao je fra Krunoslav Kocijan, gvardijan trsatskog svetišta.

Euharistijskom slavlju nazočio je premijer Plenković i ministar Butković.

Velika Gospa u Božjem Polju

U župi Vižinada, u svetištu Božje Polje, svečano misno slavlje predvodio je apostolski administrator Porečke i Pulske biskupije.

- Nisu li zla koja upravo pogađaju čovjeka odraz čovjekova umišljena suparništva s bogom, a ne njegova kazna? I još ga krivimo za sve to, rekao je mons. Dražen Kutleša, nadbiskup koadjutor Splitsko-makarske nadbiskupije i apostolski administrator Porečke i Pulske biskupije.

Proslavljena Velika Gospa na Kamenitim vratima

U najmanjem Gospinom svetištu, na Kamenitim vratima proslavljena je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo jutarnjom misom koju je predslavio vlč. Tomislav Hačko, naglasivši da nas Gospa uči kako ostati velik - da budemo mali, odnosno ponizni službenici Gospodnji.

Prikazujući povijesni razvoj slavlja ove svetkovine, naglasio je kako Crkva u Blaženoj Djevici s radošću promatra ono što ona sve želi biti i čemu se nada te kako nas Gospa svojim primjerom uči kako ostati velik - da budemo mali, odnosno ponizni službenici Gospodnji koji će svojim pohodima drugima proslavljati Gospodina.

- Živeći tako moći ćemo sa Marijom pjevati Veliča duša moja Gospodina, a noseći drugima samoga Gospodina, kojega primamo u svetoj pričesti, drugi će moći za nas uskliknuti da smo blagoslovljeni, naglasio je na kraju homilije Tomislav Hačko, vicepostulator za kauze kanonizacije i beatifikacije i pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.

Prije mise pobožnost krunice predvodio je preč. Vladimir Magić, župnik zagrebačke Župe sv. Marka evanđeliste.

U ovom najmanjem Gospinom svetištu, i 290 godina nakon požara i početka štovanja Gospe, na Kamenitim vratima i dalje svaki dan odjekuje molitva i pale se svijeće. Inicijativom Župnika, svakoga dana u 12 sati na Kamenitim vratima moli se da Gospa čuva u Zagrebu i Domovini sve obitelji, svako dijete, sve mlade, bolesnike i patnike, siromahe i beskućnike od potresa, širenja Covid-19 i od svakog drugog zla, ističe Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Velika Gospa u Dragotinu, najstarijem svetištu istočne Hrvatske 

Vjernici Đakovštine i okolnih područja na Veliku Gospu hodočaste u najstarije marijansko svetište u istočnoj Slavoniji - u Dragotin, Gospi Dragotinskoj, a crkva u tom svetištu potječe iz 1332. godine.

Gospi Dragotinskoj vjernici hodočaste od subote navečer, otkada se u Dragotinu, na vanjskom dijelu svetišta održavaju svete mise, ispovijedi, marijanske pobožnosti i dr. Održana je i procesija kada je iz crkve iznesena slika Gospe Žalosne, najvrjednijeg predmeta u svetištu u koji mnogi dolaze i zavjetno, utječući se Gospi Dragotinskoj za zdravlje, pokojne, obitelj, sklad.

Danas na samu svetkovinu Velike Gospe nekoliko tisuća vjernika okupilo se na misnom slavlju koje je predvodio dugogodišnji upravitelj dragotinskog svetišta vlč. Ivan Zirudm. On je za vanjskim oltarom, uz sliku Gospe Žalosne, ukazao na neraskidivu vezu hrvatskog naroda i Blažene Djevice Marije.

Blažena Djevica Marija majka je svih nas, svi smo mi njezina djeca, svi smo mi braća njezina sina Isusa Krista. Ostanimo čvrsti u svojoj vjeri, pozvao je vlč. Zirdum, pozvavši vjernike i na prave, trajne a ne, kako je rekao, kratkotrajne, isprazne vrijednosti. Za primjer pravih vrijednosti naveo je Blaženu Djevicu Mariju, rekavši kako ona uvijek, i u najtežim trenutcima, odgovara s: Evo me Gospodine.

Dragotin je mjesto sedam kilometara udaljeno od Đakova na čijem se ulazu s te strane, na uzvisini, nalazi Gospino svetište. U njegovom središtu drevna je crkva najstarija Gospina crkva u istočnoj Hrvatskoj. U vrijeme Domovinskog rata Dragotin je bio jedino nezaposjednuto marijansko svetište u ratom zahvaćenom istoku Hrvatske.

Crkva, koja se prvi put spominje 1332. godine i to kao središte dragotinske župe, odoljela je i osmanlijskim osvajačima.

Za turskog zuluma u ovim krajevima, sve do 1681. godine, ona je bila i središte kršćanskog života gotovo svih naselja smještenih na padinama Dilja. Ali, na putu prema Beču, Turci opustošiše dragotinsku župu, zapisao je u svojoj knjižici Gospi Dragotinskoj iz 1998. vlč. Ivan Zirdum, dugogodišnji upravitelj dragotinskog svetišta. Iz vremena turskih osvajanja potječe i slika Žalosne Gospe, koja se i sada nalazi u crkvi.

- To je zasigurno najvrjednija povijesna znamenitost u dragotinskoj crkvi. Nepoznati umjetnik htio je valjda izraziti: kao što je velika žalost obuzela Mariju dok je gledala muku i mrtvo tijelo svoga Sina, jednako je se bolno dojmilo veliko stradanje njezine djece kršćana u vrijeme turskog zuluma, napisao je vlč. Zirdum.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!