Franković: Uzurpacija pomorskog dobra događa se već desetljećima

U Dubrovniku je jučer kulminirala borba za pomorsko dobro građana napadom na čovjeka koji već godinama ruši prepreke na plažama - kako bi građanima osigurao slobodan i zakonom zajamčen pristup. Hrvatska je u srpnju dobila dugo iščekivani novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama pa se mnogi nadaju da će se nagomilani problemi sada riješiti.

Što se tiče uzurpacije pomorskog dobra, ono se događa već desetljećima. I upravo iz tog razloga sam i ja kao saborski zastupnik u Hrvatskom saboru se zalagao za činjenicu da jedinice lokalne samouprave putem svojih komunalnih redarstava dobiju nadzor nad pomorskim dobrom kako bi u konačnici mi na mikrolokacijama mogli uvoditi red jednako kao što smo ga uveli na javnim površinama grada Dubrovnika, rekao je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.

- Zahvaljujući navedenom zakonu konačno smo dobili tu mogućnost. Sad treba proći procedure potrebne kako bi komunalni redari mogli postati i pomorski redari. Nakon edukacije će tako nešto biti moguće i u konačnici krećemo u rješavanje problema po pitanju uzurpacije pomorskog dobra na području grada Dubrovnika. Još jednom pozdravljam donešeni zakon. Mislim da je on bio nužan, da je bio potreban i da će on riješiti puno problema koji su se nagomilali kroz godine, ističe. 

Otvorena je dodaje, email adresa za prijavu uzurpacije pomorskog dobra i u manje od 24 sata stiglo je čak 11 prijava koje su se nanizale od Zatona, Rijeke Dubrovačke, samog područja užeg dijela grada.

- Dakle, uistinu je toga velik broj. Naravno, mi ćemo izaći s našim redarima i utvrditi što je od tih prijava opravdano, a što neopravdano. Međutim, drago mi je da se kod naših sugrađana podigla svijest i činjenica da pomorsko dobro ne može biti privatno dobro i da će uzurpatori, ja vjerujem, shvatiti u vrlo skorom vremenu kako u gradu Dubrovniku, ali ne samo gradu Dubrovniku nego i svim ostalim jedinicama lokalne samouprave, ne mogu više loviti u mutnom. Kod nas je bio poznat slučaj i prije par mjeseci jednog gospodarskog subjekta koji je na Lapadskoj obali puno desetljeće poslovao i radio bez ikakve koncesije, a da ga pritom nitko nije kontrolirao. To s budućim pomorskim redarima, odnosno komunalnim redarima više neće biti moguće u dovest će se dugo očekivani red na pomorskom dobru, navodi.

Usvajanjem zakona je, kaže, definirano da kontrolu reda na pomorskom dobru provode oni redari koji su pomorski redari, dakle ne komunalni redari.

- Što u konačnici znači da prije svega treba sačekati edukaciju koju će provesti ministarstvo i u konačnici tada ćemo tek imati ovlasti provoditi nadzor nad pomorskim dobrom. Sigurno ćemo mi i naše komunalne redare prijaviti da se educiraju i da i oni postanu pomorski redari. Ali je ključna ova navedena edukacija koja će onda, nakon koje će onda se zapravo dobiti sve potrebne ovlasti za rad na pomorskom dobru.

Zakon o pomorskom dobru, smatra Franković, sigurno neće ostati samo mrtvo slovo na papiru.

- U Hrvatskom saboru prilikom rasprave o novom zakonu o pomorskom dobru većinom ekipa odnosno političari iz Možemo su isticali da je loše da jedinice lokalne samouprave dobiju ovlasti kontrole nad pomorskim dobrom. Kao razlog tome da će doći do lokalnih šerifa koje će onda u konačnici provoditi samovolju. Sada vidimo potpuno drugo. Svi se pozivaju na zakon o pomorskom dobru, svi pozivaju jedinice lokalne samouprave da uvedu reda i mi ćemo sigurno uvesti reda i uvjeren sam da će ovim zakonom na pomorskom dobru doći do jedne maksimalne kontrole i reda na pomorskom dobru. A mi ćemo za iduću godinu napraviti jednu web stranicu uvida tko što ima, na koji način, na pomorskom dobru od gospodarskih subjekata kako bi zapravo naši sugrađani, ako vide da je nešto sumnjivo, mogli odmah i provjeriti na GIS-u grada Dubrovnika je li navedeni objekt, je li navedena plaža, je li navedeni plovni objekt, ima koncesijsko odobrenje odnosno dozvolu ili je nema, zaključuje.

O jučerašnjem incidentu s Igorom Legazom bruji cijela Hrvatska. Dugogodišnji borac za slobodan pristup pomorskom dobru napadnut je od radnika Royal hotels and resorta nakon što je srušio njihov zid i ogradu kako bi kupačima omogućio prilaz plaži. Iz policije javljaju da je u tijeku kriminalističko istraživanje slučaja.

- Sve je to posljedica nefunkcioniranja države i posljedica činjenice da mi zapravo nemamo državu i državne institucije koja provodi zakone, rekao je Marko Giljača, županijski vijećnik Srđ je grad, Možemo.

- Od 2008 postoji rješenje za uklanjanje ove ograde i zida. Vlasti nisu reagirale. Više puta se prijavljivalo, ništa se nije odradilo i kulminiralo je tako kako je bilo, istaknuo je Hrvoje Katušić. 

Dobili smo i novi zakon o pomorskom dobru - ispravio je dosta neregularnosti i nereda, no njegova primjena još je na čekanju. Treba se nadati da prizore kad građani uzimaju pravdu u svoje ruke nećemo više gledati. 

- Igor je napravio puno, ljudi sad već imaju ta saznanja da ne može tek tako nešto zabraniti i mislim da je to ogromna njegova zasluga, govori Smiljan Tolj.

Sam Legaz nije zadovoljan novim zakonom, građanima nije osiguran pravni alat za borbu s uzurpatorima pomorskog dobra. 

- Ogromna mana postojećeg zakona o pomorskom dobru je ta da zakonodavac nije dodijelio pojedincima aktivnu legitimaciju za pokretanje parničnih postupaka protiv onoga koji je zapriječio pristup do mora, naglašava Igor Legaz.

Tako da građani i i dalje ne mogu tužiti uzurpatore. Hoće li institucije, inspekcije odgovornije pristupati takvim uzurpacijama ostaje vidjeti. Novost su i pomorski redari koje Grad najavljuje zaposliti za koji mjesec dok steknu edukaciju. Oni bi kontrolirali poštovanje zakona na pomorskom dobru. 

- Pomorski redari su uistinu dobra stvar, ako će oni raditi i upozoravati hoće li biti izbjegavanja odgovornosti. Nadam se da će se te obuke što više izvršiti. Kao što je naš gradonačelnik rekao je da dok se ne izvrši obuka onda ništa ne može funkcionirati, rekla je Anita Bonačić Obradović, gradska vijećnica SDP-a.

Nema sumnje, nešto se korjenito mora promijeniti u odnosu na pomorsko dobro koje je postalo mamac kojekakvim uzurpatorima. 

- Činjenica je da svi moćni i moćnici koji imaju svoju podršku među političkim elitama i koji su na vlasti, žele imati privatne plaže, žele imati nesmetani pristup koji štite zaštitari. Ako to žele neka idu na Karibe u Grčku ili negdje drugo, građani su rekli obala je zadnja crta obrane, naglasio je Marko Giljača, županijski vijećnik Srđ je Grad, Možemo.

Njihova bahatost kulminirala je u ovom slučaju koji nam treba poslužiti kao upozorenje da je vrijeme za korjenitu promjenu u odnosu na pomorsko dobro.