19:38 / 15.01.2022.

Autor: Dnevnik/IMS/M.Š./HRT

Popis stanovništva: Enormna razlika između Slavonije i juga Dalmacije

U Dnevniku o rezultatima popisa stanovništva

U Dnevniku o rezultatima popisa stanovništva

Foto: HTV / HRT

Jučer objavljeni prvi rezultati popisa stanovništva pokazali su dramatičan pad broja ljudi u Hrvatskoj. Podsjetimo, u našoj zemlji trenutačno živi manje od 3 milijuna 900 tisuća stanovnika.

Za usporedbu, otprilike toliko stanovništva Hrvatska je imala 1948. Do 1991. taj je broj rastao, a s popisom te godine zaustavio se na malo manje od 4 milijuna i 800 tisuća.

Nakon što je, uz mnoštvo žrtava, u Domovinskom ratu izborena neovisnost zemlje, počinje pad. 2001. imali smo oko 4 milijuna 400 tisuća stanovnika, 2011. oko 150 tisuća manje, a do 2021. izgubili smo još 400 tisuća ljudi. I danas - brojne reakcije na popis stanovništva. 

U Slavoniji najveći pad, u Dalmaciji manje vidljiv

U Hrvatskoj postoje pozitivi i negativni primjeri, a vezano uz demografske trendove. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, konkretnije u Dubrovniku i kolnim mjestima nije došlo do značajnijeg pada broja stanovnika. 

- Ključ su dobri i kvalitetni uvjeti za život. Ne smijemo se uljuljati, moramo nastaviti na podizanju kvalitete života naših građana. Grad Dubrovnik aktivno radi, da privučemo mlade, uvjeren sam da ćemo u tome uspjeti, istaknuo je gostujući u središnjem Dnevniku gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković

S druge strane, Požega bilježi veliki pad, a gradonačelnik toga grada Željko Glavić kaže da je jedan dio toga zapravo posljedica kretanja na području cijele Europe, osobito što se tiče zemalja Europske unije.

- Nije Hrvatska jedina koja bilježi pad broj stanovnika. Drugi je dio naravno do nas, odnosno, posljedica je manjeg nataliteta. Mi smo u Požegi imali sve do 90-tih godina po tisuću poroda u bolnici, ove je godine bilo 407. Isto tako, Slavonski Brod je imao oko 2.500, prošle je godine imao ispod tisuću i to drugu godinu za redom. Takav pad nataliteta uz isti broj umrlih, to je drugi značajni uzrok pada stanovnika. Iseljavanje je treći uzrok, osobito je to bilo 2017. godine. Taj trend je do sada značajno smanjen, rekao bih i da je možda došlo do poravnanja onih koji odlaze i oni koji se vraćaju, ističe. 

Dodaje da je ključ u otvaranju radnih mjesta, stvaranju prilika za poduzetništvo, obrtništvo, prilika za obiteljska gospodarstva, s obzirom na strukturu Slavonije.

- Teško da mjere same od sebe mogu riješiti pitanje iseljavanja. Mladim ljudima treba posao, Treba im siguran i pristojan život, to ovisi o radnim mjestima i plaći, pojašnjava. 

Ipak, i dubrovačko područje je ovisno uvelike o turizmu, to je najbolje pokazala pandemija, ali Franković dodaje da nije došlo do značajnijeg iseljavanja.

- Sigurno je da ne možemo stajati na mjestu i gledati da se razvijamo samo vezano uz turizam. Započeli smo s razvojem aktivnosti koje su kompatibilne s turizmom, a to su filmska industrija te IT industrija. To će donijeti novu snagu i polet. To će biti novi vid gospodarskih djelatnosti koje će biti kompatibilne s turizmom koji će ostati glavna gospodarska grana u Dubrovniku i okolnim općinama. Možemo napraviti iskorak, prometna povezanost ili izoliranost otežava razvoj drugih industrija. 

Dubrovnik ima najveći postotak rasta stambenih jedinica, od 12,5%.

- Brojni su se sugrađani odlučili baviti turizmom kao gospodarskom djelatnošću. Imamo i brojne strance koji kupuju ovdje na ovom području, to je dovelo do toga da je mladim obiteljima cijena nekretnina previsoka. Imamo zato program poticaja za mlade, stanove dajemo po povoljnim cijenama u najam. Takvih ćemo 43 stana dati u veljači, nastavljamo s tim modelom do kraja našeg mandata, zaključuje Franković. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!