Bušić iz GI Gospić je naš dom: Razočarani smo predviđenim rokom sanacije

Hoće li Gospić za godinu i pol biti očišćen od otpada? Što će biti s opasnim, vječnim kemikalijama koje su već prodrle u bunare i truju vodu i što znači prekrivanje otpada pokrovom tanjim od 1 milimetare neke se u od tema koje su komentirali gosti u emisiji 'U mreži Prvog'.

Profesor na austrijskom Tehničkom sveučilištu u Leobenu Renato Šarc, nekadašnji posebni savjetnik ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića u SDP-ovoj vladi i trenutačni savjetnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na čijem čelu je Luka Balen, kazao je da je javno objavio stručan osvrt ''još prije više od mjesec dana'' u kojem je ''detaljno prikazano što treba napraviti'' po pitanju sanacije otpada u Gospiću.

- Plan koji je jučer predstavljen se u svim tehničkim elementima podudara s onim što sam ja prije mjesec i pol predstavio kako treba pristupati situaciji. Prvo treba prekriti, onda iskopati, mehanički obraditi te ga razmjerno zbrinuti sukladno kemijsko-fizikalnim svojstvima, poručio je.

Šarc se osvrnuo na rok od godinu i pol dana u kojem Vlada planira sanirati ilegalni otpad pri čemu je rekao da je ''pitanje kad počinje taj rok'' dodavši kako je on već tvrdio da se ''takva situacija može riješiti između 12 do 24 mjeseca od operativnog starta''.

- Potrebno je prvo organizirati pravne i organizacijske mogućnosti da se na lokaciji takve stvari mogu provesti. Stoga ovih 13 mjeseci koje se komunicira za zakopani otpad je ambiciozno, ali i vrlo vjerojatno uzima u obzir da sve predradnje koje će se napravit će biti na način da se može pristupiti operativnom dijelu, a to je na nekoj donjoj granici provedbe. Rok je ambiciozan, ali on se uz dobru organizaciju može provesti, ustvrdio je.

Bušić: Da se ovaj plan sanacije radio 2024. mislim da bi ga prihvatili

Vjekoslav Bušić iz GI Gospić je naš dom je istaknuo da su očekivali od Vlade ''ono što su dogovorili na sastanku s Vladom 28. srpnja'' dodavši kako tu podrazumijeva da će do 20. rujna ''biti poznata cjelokupna nabavna dokumentacija''.

- Razočarani smo iz razloga kojeg je spominjao profesor Šarc, a to je da moramo s oprezom komunicirati javnosti što znači rok od 13 mjeseci za ovaj npr. zakopani dio otpada koji predstavljamo svi kao najsloženiji, kazao je.

S obzirom na to da količina zakopanog otpada iznosi oko 33.000 tona, a Vlada predviđa 13 mjeseci odnosno 395 dana za sanaciju istog, to bi značilo da se, bez ijednog slobodnog dana, treba dnevno sanirati 83,5 tona otpada. Na pitanje je li to izvedivo Bušić nije htio komentirati istaknuvši kako ''nije stručnjak koji je sudjelovao u bilo kojoj sanaciji'' dodavši da ''ne izrađuje tehnička rješenja'', ali da nisu zadovoljni onim što su imali priliku vidjeti na prezentaciji.

- Mi smo jučer vidjeli na prezentaciji da ima otprilike 6 do 7 predradnji da bi mi uopće počeli s iskapanjem, razvrstavanjem i utvrđivanjem što je neopasni dio otpada te koji se može energetski oporabiti, a koji dio otpada se mora svrstati na odlagališta opasnog otpada. To je postupak notifikacije, istaknuo je.

- Jučer smo na pitanje novinara vidjeli ministricu koja govori da će biti potrebno prethodno prvo izraditi elaborat, a nakon toga provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Mi ne možemo sa sigurnošću znati hoće li se morati ići u postupak izrade studije ili će završiti samo da je prihvatljiv za okoliš u tom postupku, dodao je.

Bušić je istaknuo kako iz Inicijative znaju iz slučaja borbe protiv tvornice litija u Gospiću kako ti postupci traju ''najmanje šest mjeseci''.

- Trebamo odgovorno govoriti od kada teku tih 13 mjeseci i upravo zbog toga smo mi izrazili kritiku na jučerašnju dokumentaciju jer ona je nama preopćenita. Da se ova prezentacija radila lani ili čak 2024., kada smo prvi put znali da imamo opasan otpad u Gospiću, mislim da bi Gospićani i hrvatska javnost prihvatili takav način komunikacije. Mislim da imamo opravdan razlog izražavati sumnju i određenu kritiku, pogotovo zato što smo 28.7. rekli da ćemo 20.9. znati puno više i konkretnije stvari, poručio je.

Budiša: Ministarstvo i Fond će dati prednost u slučaju Gospić

Mirko Budiša iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost naglasio je kako postoje ''vremenski rizici'' u postupku provedbe javne nabave dodavši da ''nikad niste sigurni da neće biti neka žaba koja će produžiti proces javne nabave''.

- U ovom konkretnom slučaju govorimo o opciji predobrade otpada na samoj lokaciji, ako bi ta opcija bila odabrana na javnom natječaju, kazao je.

Ustvrdio je da obrada otpada od spomenute 83,5 tone dnevno ''nije kapacitet koji se ne bi mogao obraditi'' dodavši da je riječ ''o duplo većim dnevnim kapacitetima obrade kako bi dosegnuli ovaj rok koji smo prezentirali u planu''.

- U ovom slučaju potrebno je raditi i ocjenu o potrebi procjene i ishoditi dozvolu o gospodarenju s otpadom, ali to je vrijeme koje je uračunato u ovih 13 mjeseci i naravno da nam je Gospić prioritet i Ministarstvo i Fond će u takvim postupcima dati njemu prednost, tako da taj postupak u principu ne bi trebao trajati 6 mjeseci koliko uobičajeno traju postupci već bi trajao puno kraće i na taj način bi se dosegnuo ovaj rok, ustvrdio je.

Jukić: Metoda prekrivanja otpada je pouzdana, provjerena i sigurna

Profesor dr. sc. Ante Jukić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, koji je dio Znanstvenog savjeta za stručnu potporu u sanaciji otpada u Gospiću kojeg je osnovala Vlada, rekao je kako su ''detaljno pregledali'' predstavljeni plan sanacije od stotinu stranica dodavši da su ''upućeni i komuniciraju s predstavnicima Vlade koji su za to zaduženi od dana kada smo imenovani''.

- Pratimo i savjetujemo kako bi se postigli glavni ciljevi, a to je što brži prekid daljnjeg onečišćenja okoliša, potpuna sanacija i, na prvom mjestu, briga za zdravlje odnosno minimalno onečišćenje i zaustavljanje onečišćenja okoliša, kazao je.

Pritom je istaknuo kako je upravo iz tog razloga ''bitno da se što ranije napravi prekrivanje'' za koje je rekao da ''neće samo smanjiti ispiranje otpada oborinskim vodama nego također i podzemnim vodama''.

- Kada se napravi prekrivanje i kada se smanji ili potpuno prekine mogućnost da onečišćenje ode u vodotokove i krš onda treba u principu što prije provesti ovu fazu, bila ona obrada na licu mjesta i uklanjanje, jer se smatra da ima oko 40 ili možda više posto zemlje i kamena, ili nekakvo odlaganje koje neće podrazumijevati predobradu, ocijenio je.

Na pitanje da li ima smisla prekrivati otpad folijom debljine svega 0,6 milimetara te koja je svrha prekrivanja otpada kad su PFAS spojevi već ušli u bunare koji se nalaze nizvodno od otpada Jukić je odgovorio da prekrivanje ima ''jako puno smisla'' dodavši da su PFAS spojevi došli u bunare ''upravo podzemnim i oborinskim vodama''.

- To se sada prekrivanjem sprječava, a sama debljina folije nije tako mala te ovisi od svojstva materijala. Ako se radi o polimerima velike molekulske mase i polietilenu koji je hidrofoban on mora imati žilavost, čvrstoću i sva mehanička svojstva, a to se postiže visokom raspodjelom molekulskih masa, objasnio je.

- Tako da metoda je u principu pouzdana, provjerena i sigurna te se može reagirati ako se i dogodi nekakav proboj te se to lako može otkloniti i izvesti na način da se napetosti smanje i preveniraju, uključujući da tu može doći i do snijega preko zime te da postoje naprezanja dan i noć, dodao je.

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: