Čestitke u povodu Međunarodnog dana žena

Međunarodni je dan žena. Tradicionalno je to povod da se upozori kako žene još uvijek nisu u svim područjima života i rada ravnopravne, a poruke o tome uputili su mnogi iz javnog i društvenog života.

Jandroković: Još postoje izazovi u ostvarivanju pune ravnopravnosti žena

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković čestitao je zastupnicama i svim ženama Međunarodni dan žena, upozorivši da još uvijek postoje izazovi u ostvarivanju potpune jednakosti oba spola kojima treba pružiti jednake mogućnosti.

- Moramo nastaviti graditi svijest o ulozi i važnosti položaja žene u društvu, poručio je Jandroković na početku saborske sjednice uz čestitku zastupnicama i svim ženama u Hrvatskoj.

Istaknuo je da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljna vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, ali i temeljni civilizacijski postulat te dodao kako je u aktualnom sazivu Hrvatskog sabora povijesno najveći udio zastupnica od 33,8 posto.

- Trenutačna je zastupljenost žena u Saboru iznad europskog i globalnog prosjeka, istaknuo je Jandroković, ali i upozorio da još uvijek postoje izazovi za žene - od teških obiteljskih do nepovoljnih radnih i društvenih okolnosti.

Jandroković je rekao kako i danas pojedinci, pa i cijela društva, još uvijek imaju ozbiljnih problema s konceptom ravnopravnosti žena, odnosno jednake vrijednosti obaju spolova.

- Još uvijek ima sredina gdje su ženama namijenjene tek ograničene i marginalne uloge, rekao je Jandroković te dodao da žene nikome ne trebaju posebno dokazivati da su jednako vrijedne.

Istaknuo je i da su mogućnosti žena i muškaraca jednake, te je potrebno nastaviti raditi na omogućavanju jednakih prilika. Snažno je osudio svaki oblik zlostavljanja i nasilja nad ženama te pozvao na osmišljavanje zakonskih akata i javnih politika kojima će se postojeće nedostatke otkloniti. Međunarodni dan žena, dodao je, treba biti podsjetnik da trebamo eliminirati razloge zbog kojih se žene mogu osjećati ugroženima, neravnopravnima ili obespravljenima.

- Mi taj put želimo i moramo prijeći. I to trebamo učiniti zajedno, poručio je Jandroković.

Čestitku je uputio i premijer Andrej Plenković. 

- Još jednom ističem važnost uloge žene u hrvatskom društvu i za dobro funkcioniranje društva, odličan balans između poslovnog života i obiteljskog, ali i za ukupno funkcioniranje cijele zemlje. Na tome sam im itekako zahvalan i činit ćemo sve da su i ravnopravne i bitne onako kako to istinski mislimo i želimo, rekao je Plenković.  

O broju žena u Hrvatskom saboru govorio je predsjednik Republike Zoran Milanović.

- Što da vam kažem, da nije bilo mene 10 godina na čelu SDP-a, u Hrvatskom saboru uopće ne bi bilo žena ili bi ih bilo 5%. Ja sam svoje napravio, što sam mogao, rekao je Milanović.   

Saborski zastupnici čestitali Međunarodni dan žena

Međunarodni dan žena čestitali su i saborski zastupnici. Mirela Ahmetović (SDP) upozorila je da se žene u Hrvatskom saboru naziva raznim neprimjerenim epitetima poručivši da će se dalje boriti za ženska prava i nikada u tome neće odustati.

- Žene saborske zastupnice navikle su na razne karakterizacije od strane muških kolega. Bile smo etiketirane kao nakaze, masne, debeljuškaste, narikače, histerične čivave. Ocjenjivalo se naše odijevanje, propitivala naša rodna i spolna pripadnost, rekla je Ahmetović tijekom slobodnih govora u Hrvatskom saboru uime Kluba SDP-a. Također, kada netko od muških zastupnika želi obezvrijediti zastupnicu zbog njezina nastupa dodijeli joj epitet nervozna ili histerična, dodala je. Upozorila je i da se institucionalna mizoginija preljeva i na komentare na društvenim mrežama gdje ih se naziva bijesnima i nepristojnima kada se bore za javni interes, kada prozivaju za korupciju te kada brane najslabije u društvu i prava žena.

Nikad nećemo odustati

Ahmetović je rekla i da se u posljednje vrijeme organizirano moli na patrijarhat i poslušnost žene prema muškarcu. Poručila im je: "Ne molite za našu čednost, molite za razum kojeg vam je fundamentalizam pojeo." Svim ženama u Hrvatskoj poručila je: Borit ćemo se za vaša i naša prava i nikad nećemo odustati.

Socijaldemokrat Domagoj Hajduković upozorio je da živimo u vremenu kada se u govoru nerijetko čuje mržnja i pozovi na nasilje, kada, kako je izjavio, "puzavci redovito koljenima čiste podove trgova" dok "zagovaraju neravnopravnost" te da se i u Hrvatskom saboru nerijetko svjedoči seksističkim ispadima.

Stoga je, kaže, iznimno bitno boriti se protiv svega toga, pa i onda kada se čini da ti pokušaji ne uspijevaju. "Bitno je vjerovati u bolje društvo kojeg nema bez ravnopravnosti i bitno je ne odustajati. Mi to nećemo", kazao je. Hajduković je poručio i da će Socijaldemokrati maksimalno pridonijeti ravnopravnosti spolova u hrvatskom društvu, ali, kako je ustvrdio, konstantno nailaze na prepreke od strane vladajućih.

I Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) upozorio je na razvoj aktualnih događaja koji, ocijenio je, sve više dominira svjetskom pozornicom, koji "kotač povijesti" pokušava ponovno pokrenuti u natrag - od radikalnog fundamentalizma na istoku do sve većeg broja seksističkih stavova i povećanja nasilja nad ženama na zapadu.

- To je svakako razlog za zabrinutost za zabrinutost za budućnost naših kćeri i unuka, rekao je Klasić te istaknuo kako političari ne smiju dopustiti da se žene moraju opet suočavati sa istim prijetnjama kao početkom 19. stoljeća.

Kajtazi: Romkinje su žrtve višestruke diskriminacije

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) upozorio je u srijedu povodom Međunarodnog dana žena na položaj Romkinja u društvu kazavši da su često žrtve višestruke diskriminacije i posljedično isključenosti.

Ženama Romkinjama potreban je veći vjetar u leđa, institucije to moraju prepoznati, istaknuo je Kajtazi u slobodnom govoru iznoseći rezultate istraživanja iz 2018. koje je potvrdilo da su Romkinje višestruko diskriminirane.

U romskoj populaciji žena bez škole je dvostruko više nego muškaraca, najveći broj je radno neaktivna i u statusu domaćice, a one zaposlene uglavnom su na privremenim ili sezonskim poslovima.

Žene Romkinje u u prevelikom broju su nepismene, čak 17,3 posto, ogroman je problem i odustajanje od škole, naveo je.

Samo osam 8 posto Romkinja obavlja neki vid plaćenog rada i zbog toga su u Hrvatskoj u europskom kontekstu u najgorem položaju u odnosu na sve druge zemlje EU, kazao je Kajtazi.

I ostali zastupnici i zastupnice u slobodnim govorima osvrnuli su se na položaj žena povodom njihovog međunarodnog dana.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) posebno se osvrnula na majke njegovateljice kojima je, kako je kazala, Vlada uputila prekrasnu čestitku povodom Dana žena odbivši prijedlog da se roditeljima njegovateljima nakon smrti djeteta naknada produlji još šest mjeseci.

- Mišljenje Vlade o mojem prijedlogu me šokiralo (..). poručuje roditeljima njegovateljima bez imalo empatije da imaju naknadu za nezaposlene, nema čak ni kurtoazne rečenice da razumije i suosjeća, kazala je Mrak Taritaš.

Ivana Kekin (Klub zeleno-lijevog bloka) poručila je da borba za prava žena nije gotova jer dalje mnoge odrađuju dupli posao, onaj za plaću i onaj besplatni, briga o kući i djeci.

- Čitav život radimo više a zarađujemo manje, imamo manje mirovine, istodobno smo i dalje izložene uznemiravanju i nasilju, nabrojala je zastupnica.

- Uz sve to, što je direktna posljedica vladajuće struje koja jasno ocrtava na kojem mjestu u društvu i politici i obitelji HDZ vidi žene, u posljednje vrijeme sve se glasnije i više čuju glasovi onih koji bi još radikalnije gazili ljudska prava, kazala je Kekin i poručila da to neće proći.

- Nema šanse da idemo natrag, idemo samo naprijed, živio 8. mart , vidimo se na ulicama , dodala je Kekin.

- Neki misle da je dovoljno dati cvijet, a istovremeno preporučuju na koji način se trebaš obući, misle da je dovoljno podsjetiti da žene trebaju imati jednaka prava kao i muškarci ali ne misle da se radnicima u Hrvatskoj trebaju osigurati teško zarađene plaće i otpremnine, ustvrdila je Katarina Peović (Klub HSS-a i RF-a).

Branka Juričev Martinčev u ime Kluba HDZ-a istaknula je da je još uvijek potrebo puno napora kako bi se postigla ekonomska, politička, socijalna i društvena jednakost žena i muškaraca.

Spočitnula je pritom zastupnicima Domovinskog pokreta, Hrvatskih suverenista i Mosta što slobodne govore na današnji dan nisu posvetili ženama nego drugim temama.

Šimpraga: Seksualno i rodno uvjetovano nasilje nije u sukobima samo posljedica, već često i sredstvo

Prema Indeksu rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova - Hrvatska od 2013. bilježi blagi, ali stalni napredak među državama članicama Europske unije. Tada je bila 25., prošle godine - 19. Međunarodni dan obilježava se nizom manifestacija. Jednu od njih organizira Vladin Ured za ravnopravnost spolova. 

- Rat u Ukrajini, podsjeća nas da, kao i u svakom ratu seksualno i rodno uvjetovano nasilje, nije uvijek posljedica već često i sredstvo u nasilnim sukobima. Konačno i u društvima etabliranih zapadnih demokracija svjedočimo trendovima u kojima s ideološko radikaliziranog spektra društva pokušavaju osporiti ili ograničiti postignute visoke razine zaštite i poštivanja ženskih i reproduktivnih prava, rekla je Anja Šimpraga potpredsjednica Vlade.

- U preporuci se vrlo jasno navode svi elementi potrebni da bi se izbjeglice što bolje i kvalitetnije integrirale u zemlju u koju dolaze. To znači da im je potrebno pružiti mogućnost obrazovanja za djecu, zapošljavanja, učenja jezika, da bi se oni što bolje snašli, kazala je Helena Štimac Radin.

Mreža hrvatskih žena organizirala je međunarodnu konferenciju ''Napredak žena. Napredak ekonomije. Ostvari potencijal!'' - pod geslom "Njezina snaga". Na konferenciji je sudjelovao ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

- Ravnopravnost spolova najviša je vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i jedna od glavnih vrijednosti Europske unije i načela europskog stupa socijalnih prava. Hrvatska danas ima razvijeno antidiskriminacijsko zakonodavstvo, istaknuo je.

Sindikat novinara Hrvatske upozorio je na neravnopravan položaj žena u medijskom sektoru. Najveći problemi su razlike u plaćama novinarki u odnosu na muške kolege, uredničke pozicije na koje žene teže dolaze, seksizam. Predstavljeno je i istraživanje koje je pokazalo da je čak 71 posto novinarki doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja ili zlostavljanja. S konferencije za medije pozvale su na Noćni marš koji će se održati u brojnim hrvatskim gradovima.

- U 21. stoljeću žene imaju pravo na obrazovanje, rad, karijeru, na slobodno iskazivanje raznolikih nazora i sve bi trebalo biti lijepa uokvirena slika, barem na tzv. Zapadu. No i danas potežemo pitanja zastupljenosti žena na svim razinama društvenoga i političkog života, pitanje staklenoga stropa, zlostavljanja u obitelji, seksizma na radnim mjestima, rodno neosvještenoga obrazovanja koje vrlo često i dalje perpetuira stereotipne obrasce, istaknula je novinarka Hrvatskog radija Biljana Romić.

- Ono što mene i moje kolegice najviše muči je definitivno razlika u plaćama. Znači, mi jednostavno nismo jednako plaćene kao naši muške kolege, manje smo zastupljene na uredničkim pozicijama i teže se probijamo na nekakvoj hijerarhijskoj skali, rekla je novinarka i urednica u Jutarnjem listu Pavica Knezović Belan.

- Ja danas neću čestitati 8. mart Dan žena. Ja ću vas danas pozvati, prvenstveno vas muške kolege, drugove, da se zajedno s nama borite za ravnopravnost. Isto tako pozvat ću poslodavce ispred sindikalne pozicije u kojoj sada govorim, da unutar svojih medijskih kuća donesu regulativu koja će osigurati ravnopravnost, poručila je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever.

Zastupnici o položaju žena

Društveni dijalog ovih nam je dana potrebniji nego ikad, složni su sudionici tribine u Varaždinu. Posebice u doba molitvenih pokreta koji postaju politički fenomen.

- Koji ne samo da ugrožavaju žene i njihova stečena i ustavom i zakonom zajamčena prava, već jedan svoj rigidni način interpretiranja vjere pokušavaju nametnuti kao obrazac razmišljanja, ponašanja i funkcioniranja čitavog društva. U tom smislu na naki način napadnute su vrijednosti čitavog društva, pa i muškaraca koji ne žele da njihove žene budu drugotne i zamotane od glave do pete, podvrgnute bilo čijim autoritetima, rekla je saborska zastupnica Centra Dalija Orešković.

Radikalni nastup, kako su ih nazvali "klečavaca" - tek je dio gorućih tema koje je otvorio okrugli stol.

- Da progovorimo o zdravstvenoj zaštiti žena, o pravu na pobačaj, koji se također nakon zakona iz 78. počinje sada propitivati. Da progovorimo o statusu žena u obrazovanju, da progovorimo o položaju žena u obitelji i jesu mijenjaju li se klasične uloge u obitelji i ide li to na bolje, naglasila je Natalija Martinčević, saborska zastupnica NS Raformista, organizatorica tribine.

- Mi živimo u društvu, u kojem su žene u većini, preko 50 posto je nas žena, a naša zastupljenost u političkim i gospodarskim vodstvima, tijelima je oko 1/4 do 1/5. Znači, mi u demokraciji, u Hrvatskoj imamo veliki problem, istaknula je Urša Raukar Gamulin.

Potrebno je cijele godine ustrajno govoriti o ženskim pravima, upozoravati i educirati mlade žene, jer stanje je alarmantno.

- Ja sam bila uvjerena da 2023. godine nećemo imati klečavce, da nećemo imati molitelje oko bolnica, da će zdravstvena zaštita kad je riječ o ginekološkim potrebama žena biti zadovoljena. Da nećemo imati svi oni koji su u prizivu savjesti, znate li što su liječnici u prizivu savjesti? Ne samo pravo na pobačaj, nego i na kontracepcije žena i na prenatalnoj dijagnostici, naglasila je Anka Mrak Taritaš.

- Danas imate probleme gdje, gledam to kroz ekonomsku prirodu, žene moraju balansirati što između obitelji, što između karijere, pa na koncu evo i politike. I dok god se taj nivo plaća i prihoda i svega ne izjednači mi ćemo imati i dalje situaciju kakvu imamo, a ona nam nije baš najbajnija. Znači, to vam se automatski očitava na sve, na određenu sigurnost, na stres, istaknuo je saborski zastupnik Fokusa Dario Zurovec.

Život u kulturi nasilja, na tržištu rada na kojemu se ne vrednuje jednako ženski i muški rad, u društvu u kojemu se politička zastupljenost žena mjeri sitnim postocima - to je svakodnevica žena u Hrvatskoj.