COVID potvrde, diskriminacija i je li biti zaražen privatna stvar

Pravo na prosvjed i mirno okupljanje Ustavom i zakonom zajamčeno je pravo, ali kao i druga prava - ima ograničenja. Ono ne smije biti nasilno, izjavila je u emisiji Hrvatskog radija 'Intervju tjedna' Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, komentirajući prosvjede protiv šireg uvođenja COVID potvrda, napade na novinare i pozivanja za podjele i 'postrojavanja'.  

Kazala je kako treba razumjeti da su građani umorni i frustrirani i da žele da sve ovo što prije završi. Međutim, dodaje, zabrinuta je zbog toga što nasilje i podjele nisu put. Naglašava kako pozive na nasilje treba najoštrije osuditi, jer "neprijatelji u ovoj situaciji ne smiju biti građani jedni drugima - neprijatelj je ovdje virus".

- Činjenica je da smo mi država koja je prošla rat. Sad kad netko na rat poziva na prosvjedima ili društvenim mrežama - to je pogrešno. Upravo je iskustvo Domovinskog rata Hrvatsku naučilo važnosti solidarnosti i mira, poručila je Šimonović Einwalter.

Za COVID potvrde je kazala kako se radi o jednom instrumentu. Daleko od toga da su savršene i dobro ih je propitivati, kaže, ali imamo Ustavni sud koji razmatra ustavnost.

- Napisali smo detaljnu pravnu analizu. Postoje pitanja o legitimnosti i razmjernosti raznih skupina. Ali kad se uvodi jedna mjera, ona se treba dovoljno rano najaviti, obrazložiti, treba se sustavu i građanima dati vremena da se prilagode, smatra pravobraniteljica.

Netko si ne može priuštiti plaćanje testiranja

Dodala je kako se stvari u pandemiji brzo mijenjaju i da je odluke potrebno donositi brzo. Međutim, u slučaju šireg uvođenja COVID mjera sve se dogodilo prebrzo, a da građani nisu imali odgovore na pitanja - gdje se i kada mogu testirati.

- Građani su neinformirani, neki nisu znali ni da se ne moraju cijepiti i da imaju opciju testiranja. Neki se žale jer su im mjesta za tesiranje dalkeko od radnog mjesta, naročito u manjim sredinama. A neki nemaju sredstava. Djelatnicima testiranje plaća poslodavac, a građanima - nitko. A cijepljenje nije obvezno, upozorila je Šimonović Einwalter.

Posebno diskriminirane osobe koje se ne mogu cijepiti

Pritom je naglasila kako za 'ljudskopravaštvo' nije svejedno govori li se o kafićima i restoranima ili se govori o temeljnim uslugama institucija na koje građani imaju pravo. Posebno su diskriminirane osobe koje se ne mogu cijepiti. Njih je mali postotak, ali je dobro da su u odlukama prepoznati - jer oni nemaju izbor.

- Pokazuje se da na pandemiju nema jednog dobrog, bezgrešnog odgovora. Cijela Europa se traži, cijeli svijet se traži, međutim neke stvari ipak vidimo - korelaciju između smrtnosti i broja cijepljenih. Tu je statistika neumoljiva. Ali to nije dobro iskorišteno. Ljudi brojke više ne osjećaju. S obzirom na to da imamo nisko povjerenje u znanost, ljudima koji još ne vjeruju u cijepljenje ili da korona postoji - treba ponuditi ljudske priče, svjedočanstva ljudi koji su se borili za dah ili izgubili najmilije, smatra pravobraniteljica.

Biti zaražen privatna stvar?

- Pandemija je otvorila puno pitanja o pravu na privatnost, što smije znati poslodavac, tko nam smije gledati potvrde. Jako je bitno u tom pitanju naći pravi balans. Tretirajući sve podatke kao maksimalno zaštićene - ne možete se boriti protiv pandemije. Sustav ima pravo znati - kako bi se borio protiv javnozdravstvene ugroze, s tim da se to mora čuvati kao povjerljiva informacija, kazala je Šimonović Einwalter.

Smatra kako najavljeni referendum otvara pitanja vezano za rad Stožera ali i pitanja koja se odnose na način na koji je referendum reguliran. Ponovno bi se moglo pokazati i mislim da bi se to trebalo mijenjati, kaže - "to da možete imati referendumsku inicijativu pa se zahukta mašinerija, građani se podijele pa tek onda Ustavni sud daje svoj stav". Smatra kako bi bilo bolje da se prije kretanja u referendumsku proceduru zna je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.

Presuda za djevojčicu Madinu i važnost učinkovite istrage

- Cijeli niz godina je jasno da su migracije tu, ali Europa mora naći bolji način i pravedniji sustav. Zakonodavstvo nije zadovoljavajuće, morat će se mijenjati u dogovoru kako bi se uspostavio pravedniji susutav koji će morati uključivati poštivanje temeljnih ljudskih prava. Ovo što se dodilo sa 27 migranata poginulih u La Manceu je samo još jedan broj koji se dodaje na 'grozni crni spisak', kazala je pravobraniteljica.

- Hrvatska je u posebno teškoj poziciji, na vanjskoj je granici Unije, ima tako dugu granicu i geografski teren je težak. Pravni okvir je takav da Hrvatska mora čuvati granicu, ali isto tako mora onima koji imaju pravo zatražiti međunarodnu zaštitu to i omogućiti. Vezano za presudu u slučaju djevojčice Madine bitno je kazati da, iako je presuda nepravomoćna - Europski sud ukazao na važnost učinkovite istrage, naglasila je.

Smatra kako presuda ima pozitivni potenicijal da vidimo što možemo promijeniti u načinu na koji postupa policija, u načinu kako se provode istrage i kako se postupa s ljudima i smještanja u detenciju, zaključila je.

Odnos Ureda pravobraniteljice i MUP-a

Šimonović Einwalter je kazala kako njezin Ured zaprima pritužbe i radi svoj posao. Intenzivno komuniciraju MUP-om, ali bi voljela da se situacija više izmijenila vezano za pristup informacijama. 

- Mislim da je odnos prema neovisnim institucijama, organizacijama civilnog društva i novinarima - nešto što ozbiljne europske države shvaćaju kao suštinu demokracije. Europska komisija kad radi izvješće o vladavini prava kao indikatore uzima upravo to, poručila je.

Na kraju emisije apostrofirala je da uz pandemiju, građane itekako opterećuje gospodarska situacija, nezaposlenost i siromaštvo. Naročito siromaštvo starijih građana i obitelji s više djece.