Dan ljudskih prava: Pritužbe u zdravstvu, porast govora mržnje i pitanja slobode

U povodu Dana ljudskih prava i 75 godina Europske konvencije, pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u srijedu je upozorila na rast pritužbi u zdravstvu i u slobodi izražavanja te na porast govora mržnje.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan poručio je da pravosuđe "bilježi pomake", ali i da odgovornost snose svi u lancu.

Pravobraniteljica: Postoje standardi koji se moraju zadržati

Pri obilježavanju Dana ljudskih prava na Fakultetu političkih znanosti Šimonović Einwalter poručila je da je Europska konvencija o ljudskim pravima "iznimno važan" standard i dokument za Hrvatsku i dio unutarnjeg pravnog poretka. Naglasila je važnost šireg europskog konteksta zaštite prava i poručila da "postoje standardi koji se moraju zadržati".

Istaknula je da se u Hrvatskoj, prema pritužbama građana, u protekloj godini najviše predstavki odnosilo na područje zdravstva i prava na zdravlje.

- Ugrožene su osobito manjinske skupine, ali postoje i teme koje pogađaju sve građane. To su zdravstvo, stanovanje, socijalna skrb i siromaštvo, prava starijih, rekla je. 

Ove su godine, kaže, osobito u fokusu građanska i politička prava, granice slobode izražavanja, govor mržnje i utjecaj dezinformacija.

Komentirajući porast nasilja među mladima, ocijenila je da odgovornost nije samo na jednom akteru te da najveću odgovornost imaju institucije vlasti. Posebno je upozorila na poruke mržnje prema migrantima, LGBTIQ osobama, Romima i Srbima te dodala da takav govor potiče napetosti i prelijeva se u nasilje.

Govoreći o inicijativi za zabranu molitelja na trgovima, tzv. klečanja, nakon prikupljenih više od 50 tisuća potpisa, istaknula je da ta tema uključuje rodnu ravnopravnost, slobodu javnog okupljanja i slobodu vjere.

- Peticija pokazuje da o ovome trebamo ozbiljno razgovarati i pravno analizirati, rekla je Šimonović Einwalter te dodala da su primjeri gaženja ruža postavljenih u čast žrtvama femicida i veličanja takvih postupaka neprihvatljivi i trebaju biti jasno osuđeni. 

Habijan: Smanjen je broj neriješenih predmeta; kazna za femicid - do 40 godina, no važna je prevencija

Ministar pravosuđa Damir Habijan naglasio je da statistike pokazuju određeni napredak u trajanju sudskih postupaka.

- Prije godinu i pol prosječna duljina parnica bila je oko 655 dana, danas smo na oko 455, dok je u kaznenim postupcima prosjek 118 dana. Broj neriješenih predmeta smanjen je s gotovo milijun na oko 402 tisuće, uz cilj spuštanja ispod 350 tisuća", rekao je. "Jesmo li potpuno zadovoljni? Nismo. Može li biti bolje? Može. Ali nije sve tako crno", dodao je.

Govoreći o femicidu, podsjetio je da je lani uvedeno kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe s kaznom do 40 godina zatvora.

- Maksimalna kazna za femicid jednaka je maksimalnoj kazni za genocid ili ratni zločin. Dakle, prostor za dodatno pooštravanje nije velik, rekao je Habijan te naglasio važnost suradnje svih sustava i prevencije.

Istaknuo je i da je uvedena mogućnost posebne žalbe žrtve na odluku o puštanju počinitelja na slobodu, kao i automatizam zamjene mjere opreza istražnim zatvorom u slučaju kršenja.

O peticiji i pitanju zabrane molitelja, naglasio je da je potrebno balansirati između slobode vjeroispovijesti i zaštite drugih građana.

Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac upozorio je na to da se Europa i Hrvatska ne udaljavaju od Konvencije samo zbog vremena nego i zbog odnosa prema njezinim odredbama.

- Temeljna ljudska, građanska prava i slobode na različite se načine dovode u pitanje, i kod nas, ali i u svijetu, rekao je te pozvao na jačanje zagovaranja standarda zajamčenih Konvencijom, "zahvaljujući kojoj je Europa desetljećima imala stabilna i demokratska društva u kojima su se prava poštovala".

Šibenski aktivisti: Postoji "ozbiljna zabrinutost" za sigurnost žena

Međunarodni dan ljudskih prava u Šibeniku je obilježen u srijedu polaganjem 18 ruža za 18 žena ubijenih ove godine, a šibenski aktivisti istaknuli su "ozbiljnu zabrinutost" za sigurnost žena u hrvatskom društvu.

- Postoji ozbiljna zabrinutost za sigurnost žena u društvu u kojem postoje politički zahtjevi za povlačenjem iz pravnog okvira ravnopravnosti i sustavne zaštite, ustvrdili su šibenski aktivisti, organizatori akcije na šibenskom Trgu palih branitelja Domovinskog rata.

Jedna od organizatorica akcije, feministica i aktivistica Maja Šintić rekla je da određeni akteri u društvu potiču stereotipne poglede na muškarce i žene, čime pridonose normalizaciji nasilja prema ženama, a istodobno zagovaraju zakonodavne izmjene koje ograničavaju stečena ženska ljudska prava.

Iako je ravnopravnost formalno zajamčena, svjesne smo snažnih javnih pritisaka koji manipulacijama nastoje razoriti zaštitni okvir za žene u demokratskom društvu, poručila je Šintić na konferenciji za novinare održane ispred Gradske uprave u Šibeniku.

Šibenik je, uz Zagreb i Karlovac, jedan od triju gradova u kojima je u srijedu obilježen Međunarodni dan ljudskih prava i održana akcija 18 ruža za 18 žena ubijenih u 2025. godini.

Sudionici akcije ocijenili su da u Hrvatskoj "nije učinjeno dovoljno" da se spriječe ubojstva žena, unatoč tomu što nacionalno zakonodavstvo prepoznaje femicid kao zasebno kazneno djelo, što je ravnopravnost spolova jedna od najviših vrijednosti Republike Hrvatske upisana u Ustav te unatoč brojnim međunarodnim deklaracijama čiji je Hrvatska potpisnik.

Sustav nedovoljno prepoznaje mehanizme koje koriste nasilnici, a izostaju i učinkovite mjere zaštite žrtava obiteljskog nasilja. To su samo neki od čimbenika koji pridonose novim ženskim žrtvama nasilja, poručila je Šintić.

Da borba za ženska ljudska prava nije samo pitanje žena nego da se za njih moraju boriti i muškarci, istaknuo je Petar Vrvilo, jedan od sudionika akcije te se složio da država ima obvezu djelovati kad se u javnom prostoru stvaraju obrasci ponašanja koji ugrožavaju ravnopravnost spolova.

Sudionici šibenske akcije polaganja 18 ruža za 18 žena ubijenih tijekom ove godine u Hrvatskoj pozvali su građane i građanke da osude nasilje, da aktivno pridonose stvaranju ravnopravnog okružja za sve, neovisno o dobi, statusu ili drugim pripadnostima te da potiču djecu i mlade na ostvarivanje ravnopravnih odnosa i zagovaranje ljudskih prava.