Gabrijeli Žalac dvije godine zatvora zbog afere "softver"

Županijski sud u Zagrebu osudio je sporazumno bivšu ministricu Gabrijelu Žalac na dvije godine zatvora zbog preplaćivanja softvera za Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) kojem je bila na čelu, izvijestio je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu.

Uzalud su jutros novinari ispred Županijskog suda čekali bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Stigli su samo odvjetnici trojice suoptuženika, koji su izvijestili da je proces razdvojen te da će presuda biti pročitana poslijepodne. Bilo je jasno da se Gabrijela Žalac nagodila s Uredom europskog javnog tužitelja i priznala krivnju.

EPPO je istaknuo da je presuda rezultat sporazuma stranaka, budući da je Gabrijela Žalac priznala krivnju za svoje optužbe, a prije potpisivanja sporazuma uplatila je 200.000 eura na ime djelomične naknade štete, pri čemu nije isključeno pravo vjerovnika da potražuje naknadu ostale štete prema principu solidarne odgovornosti.

Ne navodeći identitete EPPO je izvijestio da je kazneni postupak za aferu Softver protiv bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislava Petrica te dvojice poduzetnika Mladena Šimunca i Marka Jukića još u tijeku.

Europsko tužiteljstvo optužilo je Žalac, Petrica i dvojicu poduzetnika, zajedno s njihovim tvrtkama, za zlouporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem. EPPO precizira da je Žalac tijekom 2017. pokrenula postupak javne nabave za informacijski sustav te je poduzimala radnje kako bi poduzetniku i njegovim trgovačkim društvima osigurala povlašteni položaj.

Pritom je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave i odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva. Potom su društva toga poduzetnika pozvana da dostave svoje ponude te im je na kraju dodijeljen ugovor po nerealno visokoj cijeni od 1,73 milijuna eura.

Istragom je utvrđeno da su bivša ministrica i vlasnici trgovačkih društava nastavili poduzimati radnje s ciljem dodjeljivanja ugovora njihovim društvima, unatoč tome što je postupak poništen zbog kršenja Zakona o javnoj nabavi.

Ugovor je na kraju sklopljen, a vlasnici društava dobili su veliku svotu novca koja im je potom prebačena na račune ili podignuta u gotovini. Procjenjuje se da je proračun Unije oštećen za najmanje milijun eura, a državni proračun RH za gotovo 300 000 eura.

Nakon izricanja presude, ni o nagodbi ni o kazni od Gabrijele Žalac - ni riječi. 

Kad će na odsluživanje zatvorske kazne, još nije poznato. Ured europskog tužitelja na presudu neće ulagati žalbu. 

Za Gabrijelu Žalac to je pravosudni epilog u aferi "Softver" koja se proteže već 6 godina, a u koju su upleteni i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije te dvojica poduzetnika kojima još nije potvrđena optužnica i kojima se postupak nastavlja u rujnu.

Sve se njih tereti za trgovanje utjecajem i zloporabe položaja pri nabavi softverskih programa 2017. i 2018. dok je Žalac bila na mjestu ministrice. Kad je izbila afera, sve je negirala. No ipak je smijenjena s dužnosti 2019., a uhićena 2021. godine.

Habijan o nagodbi sa Žalac: EPPO zna zašto je pristao

Upitan za komentar o primjerenosti kazne, ministar pravosuđa Damir Habijan je istaknuo kako je riječ o nagodbi i da ne želi ulaziti u dogovor između EPPO-a i okrivljenice, niti u odluku suda koji je potvrdio takvu nagodbu.

- Kada gledamo nagodbu kao institut, nije smisao bilo koga prioritizirati, oslobađati ga ili mu davati lakšu kaznu. Smisao nagodbe je da se ubrza i da postupak bude učinkovitiji. Kao što znate, u ovom postupku nije samo navedena osumnjičena, ima ih još, rekao je Habijan.

Pri tome je dodao da EPPO najbolje zna iz kojeg je razloga bio za takav sporazum.

Upitan ima li u svemu odgovornosti Vlade, odnosno premijera Andreja Plenkovića, Habijan je rekao kako nitko ne može za sve svoje zaposlenike znati što rade te da "nikome na čelu ne piše" da je sklon počiniti kazneno djelo.

Žalac se nagodila s Uskokom i u slučaju sređivanja državnog ispita bratu

Bivša ministrica Gabrijela Žalac priznala je krajem prošlog svibnja da je preko bivše državne tajnice Josipe Pleslić sređivala polaganje ispita za svog brata te je na zagrebačkom Županijskom sudu sporazumno osuđena na godinu dana uvjetnog zatvora u koji neće ići ako u tri godine ne ponovi kazneno djelo.

Uz bivšu ministricu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, sporazum s Uskokom sklopio je i bivši direktor HEP-Operator distribucijskog sustava Nikola Šulentić, koji je uvjetno osuđen na devet mjeseci zatvora s rokom kušnje od godinu dana te 10.000 eura sporedne novčane kazne.

Prema Uskokovoj optužnici, Žalac je 2019. preko bivše državne tajnice i nekadašnje kninske gradonačelnice Josipe Pleslić, ranije Rimac, sredila polaganje državnog ispita za svojeg brata Ivana Ivankovića kojeg tužiteljstvo nije zahvatilo optužnicom. Ivanković je, prema pisanju medija, radio u zagrebačkoj upravi kao pomoćnik pročelnika za energiju i klimu, a u srpnju 2022. je imenovan predstavnikom Zagreba u vijeću članica Mreže za pravednu i niskougljičnu tranziciju.

Josipa Pleslić je pak 2019. preko Šulentića zaposlila svoju sestru Biserku Vujić u Elektri Šibenik, podružnici HEP-a koju je vodio sporazumno osuđeni bivši direktor. Tužiteljstvo je do saznanja o zapošljavanju došao preko poruka koje je Pleslić razmjenjivala sa Šulentićem.

Uskok je u veljači 2022. protiv Pleslić i još 26 osoba podigao optužnicu u aferi Vjetroelektrane kojom ih tereti za trgovanje utjecajem, poticanja na trgovanje utjecajem, zloporabe položaja i ovlasti, poticanja za zloporabu položaja i ovlasti, davanja i primanja mita te davanja mita za trgovanje utjecajem.

Optužnicom je, uz Pleslić i Žalac, bilo obuhvaćeno više državnih dužnosnika, između ostalih i bivši ravnatelj Carine Hrvoje Čović, bivši načelnik Policijske akademije Dubravko Novak te pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac, a koji su se u zamjenu za blaže kazne nagodili s tužiteljstvom.

Prvim dijelom optužnice Pleslić se na teret stavlja da je pogodovala poduzetnicima u izgradnji vjetroelektrana, 2019. i 2020. koristeći položaj i autoritet državne tajnice u Ministarstvu uprave, kao i društveni utjecaj koji je stekla višegodišnjim obnašanjem dužnosti gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru.