Dani otvorenih podataka: Novi zakon ne smije ograničiti pristup informacijama

Planiranim izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama, iznimno važnog antikorupcijskog alata, ne smiju se ograničiti prava na pristup informacijama iz već postojećeg zakona, rečeno je u četvrtak na uvodnom panelu 13. Dana otvorenih podataka u organizaciji Gonga.

Sudionici rasprave posebno su se osvrnuli na planirane izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama koje je Vlada najavila za drugu polovicu godine ističući da je taj zakon temeljni pravni okvir za pravo građana na pristup informacijama tijela javne vlasti i ključni instrument građanskog nadzora.

Glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva (HND) Melisa Skender rekla je kako strahuje da planirane promjene idu u pravcu ograničavanja prava na pristup informacijama.

Već smo pri zadnjim izmjenama vidjele da se pokušava smanjiti prostor za pristup informacijama. Smatramo da bi se podaci od interesa javnosti, podaci državnih i javnih poduzeća trebali proaktivno objavljivati, a ne da taj instrument prava na pristup informacijama postaje 'alat otezanja 'da se uopće dostave ikakve informacije, kazala je Skender.

Mirjana Juričić: Kultura tajnosti je sveprisutna

Umirovljena sutkinja Visokog upravnog suda Mirjana Juričić istaknula je da je nužno poštovati postojeći zakon, a ne ga mijenjati, također izrazivši zabrinutost da će izmjene ići u smjeru ograničavanja dosadašnjih prava.

Kultura tajnosti je sveprisutna. Kada je riječ o netransparentnosti, odnosno kulturi nedavanja informacija, situacija se još pogoršala. Odluke upravnih sudova se ignoriraju. Važno je znati da kada su javna sredstva u pitanju - nema testa razmjernosti, rekla je Juričić.

Pravnica iz Gonga Sanja Pavić kazala je da Gong nije izabran u radnu skupinu za izmjene zakona, iako se duže od desetljeća sustavno bavi pristupom informacijama.

- Izmjene svakako ne bi smjele utjecati na dobivanje podataka o raspolaganju javnim sredstvima, osobito kad su u pitanju tvrtke u državnom vlasništvu koje redovito, pod krinkom zaštite tržišnog natjecanja, odbijaju dati podatke o potrošnji. Ako im se dozvoli da tržišna utakmica postane razlog za uskratu podataka, to će značiti veliko nazadovanje u ostvarivanju ovog ustavnog prava, kazala je Pavić.

Izvršna direktorica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek Natalija Havelka iznijela je iskustvo prava na pristup informacijama na lokalnoj razini iz pozicije aktivistkinje za zaštitu ljudskih prava. Dodala je kako brže i lakše dolaze do informacija koje traže od gradova i općina nego od nacionalnih institucija.

O utjecaju AI na demokraciju i izbore

U nastavku dvodnevne konferencije bio je održan i panel "AI i utjecaj na demokraciju i izbore" posvećen potencijalima i rizicima sve šire primjene umjetne inteligencije (AI) po demokratske sustave i ljudska prava, a s naglaskom na javno širenje dezinformacija i izborne manipulacije.

Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet iznijela je koje opasnosti AI predstavlja na javno mnijenje i demokratski proces, s naglaskom na velik utjecaj na to kako ljudi razmišljaju i kako glasaju.

Prvi problem za demokraciju je informacijski oligopol koji može iskriviti političku debatu, pojačati polarizaciju, omogućiti manipulaciju biračima i na kraju ugroziti samu suštinu demokracije. Drugi problem je geostrateški u smislu da je Europa ovisna o tehnologiji iz SAD-a, a treći problem su algoritmi velikih platformi koji su dizajnirani tako da polariziraju, naglasila je Ivković Novokmet.

Zamjenica voditeljice Predstavništva Europske Komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović istaknula je tehnološku suverenost kao jedno od najvažnijih pitanja današnjice.

- EU je jedino mjesto na svijetu na kojem se pitanje tehnološke suverenosti i umjetne inteligencije, veže uz etiku i ljudska prava. SAD-u i Kini se ne sviđa što EU ima Uredbu o digitalnim uslugama, Uredbu o digitalnom tržištu i Uredbu o umjetnoj inteligenciji. EU traži od velikih digitalnih platformi, od kojih većinu njih imamo svi na svojim telefonima, tražimo disciplinu da se ponašaju u skladu s EU zakonima i EU vrijednostima', kazala je Čović Vidović.

U Hrvatskoj značajan porast korištenja umjetne inteligencije

Pojasnila je i da je Omnibus, kao digitalna skupna odredba koju je Europska komisija donijela pojednostavljivanje ovih zakona, kako bi se smanjili troškovi za europske poduzetnike, a ne ograničavanje ljudskih prava. Ocijenila je i kako je EU najsigurnije digitalno mjesto na svijetu.

U raspravi su sudjelovali i Duje Prkut iz udruge Politiscope te zamjenica Pučke pravobraniteljice Sedina Dubravčić koja je predstavila podatke prošlogodišnjeg ispitivanja građana i građanki Hrvatske o percepciji umjetne inteligencije. U Hrvatskoj je došlo do porasta korištenja umjetne inteligencije za 60 posto. Postoji veliki generacijski jaz - čak 65 posto Gen Z-a, dakle, mladih svakodnevno koristi AI, i njih 49 posto ima pozitivan stav o umjetnoj inteligenciji, dok su stariji sugrađani indiferentni ili ne koriste AI.