'Izuzetno opasan Zakon o pomorskom dobru, uvod u uzurpaciju obale i mora'

17.07.2023.

13:44

Autor: D.M./HRT

U Saboru je sa 78 ruku izglasan Zakon o pomorskom dobru. Upravo o tom zakonu, ali i o potresnoj i drugoj obnovi u Studiju 4 razgovarali smo s Dinkom Pavelić, arhitekticom, urbanisticom i aktivisticom za izmijenu Zakona o pomorskom dobru.

Ovim smo Zakonom, smatra Dinka Pavelić potencijalno ostali bez velikog dijela obale. Izrazila je nadu da se taj zakon neće primjenjivati. 

- On je izuzetno opasan, naročito za lokalno stanovništvo i uvod je u uzurpaciju i privatizaciju naše obale. Zakon je izglasan, ali mislim da moramo tražiti druga rješenja da on ne zaživi, kazala je.

'Javnost potpuno isključena, to je neoprostivo'


Odgovarajući na pitanje što znači detalj iz zakona da nema više javnih natječaja, ali da založno pravo ostaje.

- Inicijalno postoje javni natječaji za koncesije. Jednog dana kad neko dobije koncesiju i uloži neki novac, a banka upiše založno pravo - ako taj koncesionar ne može plaćati svoje obaveze svakog sljedećeg koncesionara birat će banka. Dakle, javnost je potpuno isključena i to je neoprostivo, tvrdi Pavelić. 

 Dinka Pavelić

Dinka Pavelić

Foto: HRT / HTV

Upozorila je i na odredbe "za koje vladajući kažu da su ih ispravili, da su maknuli hotelske plaže i da ćemo svi moći svugdje". 

"Zatvaranje plaža pod izlikom zdravstvenog turizma"


- Na dvije od tri kategorije plaže ostaju postoci na koliko se prostora možemo raširiti. U trećoj kategoriji koja se zove 'posebna namjena' uopće ne postoje ni postoci ni omjeri - i podrazumijeva se da se može ići na koncesiju. Kategorija 'posebna namjena' je potpuno nedefinirana, nju definira Vlada arbitrarnim odlukama. Iz kompletnog odlučivanja o pomorskom dobru je isključeno predstavničko tijelo - a u prošlom Zakonu imali smo Sabor koji je odlučivao o koncesijama na 25 godina, tvrdi Pavelić.

Vezano za 'posebnu namjenu' napomenula je da će biti zatvorenih plaža "pod izlikom zdravstvenog turizma, rehabilitacijskih centara i nudističkih kampova". Da o tome odlučuje Vlada Dinka Pavelić smatra "strašnim smjerom u kojem se ide". 

'Dva koraka do vikendice na Kornatima'


Pavelić je upozorila i da su moguće i koncesije na zaštićenim područjima prirode, a na pitanje može li netko na području Kornata tražiti da izgradi vikendicu odgovorila je: "U dva koraka - da!" 

- Tražim koncesiju za zdravstveni turizam, lječilište. Uložim neki novac, pretvorim dio u svoj apartman, ispod imam neki wellness - i t je to, kaže. 

'Iseljava se bolnica na Kantridi, tko će uloviti koncesiju?'

'Posebne namjene' su dodala je - sve ono za što Vlada odluči da je od javnog interesa. To su zdravstvene, pa čak i vjerske ustanove, objekti palijativne skrbi, ortopedske klinike...

- Imamo jako dobar primjer dječje bolnice u Rijeci koja je na samoj obali i koja se upravo iseljava - kako bi netko ulovio tu koncesiju. Radi se o inače slobodnom području za koje nema potrebe da se 'bunkerira'. Mogu se napraviti preinake za osobe sa smanjenom pokretljivošću, ali to ne znači da treba biti selektivan, upozorila je.

Ima li ili nema više hotelskih plaža?


- Naravno da ih ima. Pojam funkcionalne cjeline pretvorio se u eufemizam 'jedinstvena cjelina kampa, hotela ili bilo kakve turističke namjene. Ova varijanta zakona samo je jako jako ušminkana verzija iz prvog čitanja. Neki dijelovi koji su izbačeni pojavili su se u netom izglasanom Zakonu o prostornom uređenju. Ti zakoni čine jedinstveni paket koji će omogućiti kolonizaciju obale i mora, odgovorila je Dinka Pavelić.

Kolonizacija obale i mora, plutajuće vjetroelektrane...


Napomenula je da u to ulaze i koncesije za energetska postrojenja, o koncesijama za tzv. plavu i zelenu energiju, plutajuće vjetroelektrane. Ti dijelovi obale i mora postaju eksteritorijalni, upozorila je. Napomenula je da kod izrade novog Zakona o prostornom uređenju ni Komora ni Udruženje arhitekata nisu pozvani u radne skupine, ali je bilo jako puno lobista. Smatra da je novi zakon "izmasakrirao već izmasakrirani stari zakon".

- Prvenstveno se to odnosi na državni plan donesen 2013. na kojemu se godinama nije radilo. Dogodilo se to da su vladajući odlučili kako je jako pametno predložiti da se državni plan može raditi - parcijalno. Druga je stvar što je u njega uneseno da se nova energetska postrojenja mogu graditi apsolutno bez plana - izvan županijskih planova i planova lokalne samouprave.

- Ovaj zakon se radi za turizam i energetiku. Ovaj zakon je napravljen na štetu stanovnika, zaključila je.

U razgovoru je bilo riječi i o tome zašto ne postoji državni prostorni plan, kao ni morski plan, te o tijeku i problemima oko postpotresne obnove.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!