Analiza antiinflacijskih mjera: Hoće li se zaustaviti rast cijena?

Vlada RH poručila je da je cilj paketa antiinflacijskih mjera smanjiti inflaciju iduće godine na 2%. Koliko je Vladin paket realan u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" analizirali su Matej Bule (državni tajnik u Ministarstvu financija), Josip Tica (predsjednik Ekonomskog savjeta SDP-a), Marin Živković (Možemo!) i Vesna Vučemilović (nezavisna zastupnica).

Među mjerama koje se navode su udar na prekomjerne marže trgovaca, povećanje davanja za obrtnike i veći paušal za iznajmljivače u turizmu. Spominje se i mogućnost zamrzavanja plaća u javnom i državnom sektoru kako bi se zaustavila potrošnja.

Bule: Vladin antiinflacijski paket mjera je realan 

Govoreći o vladinom antiinflacijskom paketu mjera državni tajnik Matej Bule kazao je da se krenulo od državne potrošnje, od države kao najvećeg poslodavca.

- Poslali smo jasne poruke kakva su očekivanja i u vidu kretanja plaća u javnom sektoru i državnom sektoru, i u vidu kretanja samih proračunskih izdataka gdje smo s ministrima i drugim kolegama dogovorili uštedu od 1,3 milijarde eura, odnosno 1,4 postotna boda. Vodimo se vrlo konzistentnim makroekonomskim obrascem, gdje smo nizom paketa mjera proteklih nekoliko godina adresirali problem energetske krize i konstantnog prelijevanja uvezenih inflacijskih šokova iz inozemstva u vidu povećanih cijena energenata na hrvatsko gospodarstvo. Ti paketi se nastavljaju i dalje, rekao je Bule.

- Uveli smo neke novine u sustavu da spriječimo prelijevanje cijena na ostatak potrošačke košarice, u prvom redu da spriječimo situaciju u kojoj bi Hrvatska postala poligon za povećanje prekomjernih profitnih marži u uvjetima globalne nestabilnosti, pa tako i tržišnog poremećaja u Republici Hrvatskoj. Treći dio mjera odnosi se na porezne izmjene u kontekstu paušalnog oporezivanja i u turizmu i u paušalnom oporezivanju obrtnika, gdje smo prepoznali određene anomalije koje postoje u sustavu, gdje su se pojedini porezni oblici koji su uvedeni u prvom redu zbog porezne jednostavnosti pretvorili u određenim segmentima primjene tog poreza čak i u oblike porezne evazije, dodao je i istaknuo među ostalim da se ukida i porez za 540.000 umirovljenika.

Tica: Što smo čekali tri godine? 

Ako moramo govoriti samo o paketu mjera, onda bi mogli govoriti o balansu, kazao je Josip Tica, predsjednik Ekonomskog savjeta SDP-a. 

- Međutim, ako promatramo zadnja dva mjeseca rada Vlade ili zadnje dvije godine, to izgleda kao totalni kaos, totalna pogubljenost u vremenu i prostoru, kazao je.

- U ožujku 2023. godine smo predložili uvođenje poreza na ekstra profit koji bi trebao obuzdati tu inflaciju pohlepe. Nejasno ostaje što se dogodilo u zadnje dvije godine da je ta inflacija pohlepe divljala, da su marže rasle, da su se mnogi obogatili na inflaciji, da je inflacija postala biznis u Hrvatskoj i sada odjednom imamo antiinflatorni paket u trenutku kada u pregrijanom gospodarstvu koje raste izuzetno brzo, proračun ima gotovo maksimalno dopušten deficit. Tako da ostaje otvoreno pitanje u svemu ovome, što smo čekali tri godine ako je cijeli taj paket mjera već bio i tražen, predložen. Kome smo pogodovali te tri godine, u kojem smjeru smo išli, da li se radilo o poslodavcima, da li se radilo o kupovini glasova pred izbore, upitao je Tica.

- Tko će platiti račun te predizborne trgovine koja je bila izuzetno prociklička, dakle trošilo se izvan svih okvira. I u tom kontekstu sad dolazi ovaj paket koji ima tri poprilično nerazumne stvari koje bodu u oči. Imamo opet vrludanje, glavinjanje ministara u Vladi. Imamo ministra turizma koji poziva ljude da smanje cijenu u turizmu 10-20% da bi danas očigledno glasao za to da im se poveća paušal, rekao je.

- U razgovoru sa svim gradonačelnicima na terenu vrlo često podizanje paušala ne dovodi ni do čega nego do rasta sive ekonomije. Tako da je to jedna u potpunosti promašena mjera. Ako se stvarno htjelo nešto napraviti na pitanju nekretnine i zaokrenuti trendove onda je trebalo smanjiti paušal kako bi se legalizirao što veći dio poslovanja u tom kratkoročnom najmu, a onda kompenzirati i napraviti to restrukturiranje preko poreza na nekretnine, rekao je Tica. 

"Retorika oporbe je van kontrole"

Bule je potom uzvratio da je retorika oporbe van kontrole.

- Ni na koji način, unatoč apelima stručnjaka, ne vodi računa o izgovorenoj riječi u javnom prostoru i činjenici da sve što ćemo mi danas ovdje reći i sve što se govori posljednjih mjeseci i dana na temu inflacije kreira inflacijska očekivanja, rekao je državni tajnik u ministarstvu financija.

- Nalazimo se u trenutku iznimnog energetskog šoka, ponovno još jedne u nizu kriza koja nas je pogodila u zadnjih nekoliko godina. Odlučili smo, nakon što se pokazalo da ta priroda šoka nije baš privremena, jer ova situacija na Bliskom istoku traje već tri mjeseca - jednim sveobuhvatnim paketom mjera doprinijeti tome i učiniti sve da inflacija u najkraćem mogućem roku dođe na ciljane razine, dodao je Bule.

Vučemilović: Vladine mjere su dobre, pitanje je hoće li biti dovoljne

Među reakcijama bili su poprilično glasni obrtnici i mali iznajmljivači. Bune se protiv dizanja paušala. Čuo se često komentar da to sve skupa gura u sivu ekonomiju. Nezavisna zastupnica Vesna Vučemilović kazala je pak da Vladine antiinflacijske mjere smatra dobrima.

- Pitanje je samo hoće li biti dovoljne. Energetski šok još jedan u nizu i situacija na Bliskom istoku je poprilično kompleksna. Kompletne odnose kreira na jedan potpuno novi način. Što se tiče mjera koje su usmjerene prema obrtnicima, iznajmljivačima - pitanje je koliko tu već sada ima neke sive ekonomije. Pretpostavljam da je bilo nekih 20-ak tisuća paušalaca, sada ih je 100 tisuća, izjavila je.

Tvrdi da mjere treba gledati i u kontekstu pravednosti, da se porezni teret pravilno rasporedi prema svima. Velike se razlike mogu vidjeti ako je netko npr. zaposlen u tvrtki i plaća poreze i doprinose, u odnosu na onoga koji je paušalni obrtnik. To bi trebalo malo ujednačiti, naglasila je i dodala da ovo nije nešto što će povećati udio sive ekonomije.

Živković: Tri godine smo u Saboru pozivali na uvođenje poreza na ekstra profit

Marin Živković (Možemo!) smatra da će umirovljenicima, nakon ukidanja poreza, život tek marginalno biti bolji. Napominje da su već nekoliko godina pozivali na to da se jedinicama lokalne samouprave omogući da ne naplaćuje porez umirovljenicima. 

- Međutim, treba istaknuti da niz umirovljenika, oni koji rade još u mirovini, ostaju bez pola svoje mirovine. Oni imaju praktički porez na mirovinu od 50%. Zašto? Zato jer je Vlada odlučila da ako netko radi kad ide u mirovinu, jer ne može drugačije živjeti, da se mora pritom odreći 50% svoje mirovine. To je isto na neki način porez na mirovinu i to u iznosu od 50%. Porez na dohodak koji će se smanjiti, svakako pozdravljamo i trebalo je to ranije napraviti, kao i većinu ovih mjera koje mi već čitav niz godina zagovaramo, rekao je Živković.

Tri godine u Saboru glasno pozivamo, kazao je, da se opet uvede porez na ekstra profit.

- Banke, samo preko prekonoćnog depozita, imaju stotine milijuna eura dobiti, koje inače ne bi imale. Mi to uopće ne oporezujemo. To se sve iznosi u druge države EU gdje su vlasnici tih banaka. To nije u službi oporavka našeg gospodarstva, kao što smo malo prije mogli čuti. To je u službi oporavka drugih gospodarstava. Mi smo iz nekog razloga odlučili pustiti to.

- Smanjen je veletrgovcima PDV, nismo uopće kontrolirali hoće li to smanjiti cijene. Nije smanjilo cijene. Cijela ta razlika u smanjenom PDV-u je otišla upravo u dobiti trgovaca. Njima nismo također stavljali porez na ekstra profit, rekao je Živković i opet upitao kako to da prijedlog o oporezivanju ekstra profita nije bio dobar prije tri godine, a sada je dobar.

Tica smatra da je u ovome trenutku racionalno povećati neke poreze. Porez na ekstra profit je, kaže, idealni instrument u ovoj situaciji s obzirom na to da je jedan od ključnih generatora u startu inflacije stvarno bila inflacija pohlepe gdje su pod izlikom energetskog šoka, koji se negdje dogodio na nekom drugom dijelu planeta, svi počeli podizati marže. Mi smo jedan od rekordera, po inflaciji usluga u Hrvatskoj, kazao je.

- Ono što me brine kod tog poreza je to kako će se točno specificirati tko je izvoznik, a tko ne. Znamo da INA izvozi naftu iz Slavonije. Je li to znači da ćemo INA-u tretirati kao izvoznika?, kazao je Tica. 

Bule: Cilja se prekomjerna profitna marža

Bule ističe da će sve biti jasno definirano. Jedna je stvar, kaže, smisliti politički slogan kakav smo čuli u Saboru zadnjih nekoliko godina, a druga stvar je smisliti konkretnu ciljanu mjeru koja je pravovremena, koja ima ograničen vijek trajanja, koja je vrlo racionalna i koja je vrlo ciljana.

- Ovo je jedna vrlo, vrlo snažna mjera gdje se cilja prekomjerna profitna marža. Ne cilja se klasični ekstra profit. Ovo nije tipični windfall porez. Smisao ovoga poreza je na neki način prevenirati okolnost u kojem će se u ovakvim stresnim okolnostima po gospodarstvo, u okolnostima poremećaja koje je izazvala energetska kriza u vidu kretanja cijena u domaćem gospodarstvu, spriječiti da Hrvatska postane poligon da bi netko tu mogao podizati prekomjerno profitne marže, kazao je Bule.

- Smisao ovoga poreza je u jednu ruku prikupiti dodatna sredstva za državni proračun, a s druge strane preventivno djelovati kako ne bi Došlo je do prelijevanja ovog poremećaja cijena energenata na ostatak potrošačke košarice za hrvatske građane, naglasio je.

"Čekate da oporba krene da biste reagirali"

Tica se ne slaže da je porez pravovremen. Ako tri godine čekate i pogodujete nekom ili nemate u sebi neki motiv da napravite nešto i onda čekate da oporba krene da biste reagirali, to nije pravo vrijeme, rekao je.

- Druga stvar, vezano za tržišne neuspjehe - ne možete kao član Vlade reći da imamo tržišne neuspjehe, a da se niti jedna agencija za regulaciju tržišta do sad nije izjasnila. Premijer najavljuje zamrzavanje plaća, zamrzavanje svih cijena, dakle reže i dalje u javnom sektoru, rekao je i upitao hoće li se npr. maknuti odredba iz ugovora s telekomunikacijskim kompanijama da mogu dignuti cijenu za stopu inflacije bez naše mogućnosti da otkažemo ugovor.

Postoji mogućnost da se prikupi relativno malo sredstava kroz porez na ekstra profit, pa bi se, kaže Vučemilović, u to trebalo osim Ministarstva financija uključiti i Ministarstvo gospodarstva.

Hoće li biti zamrzavanja plaća u javnom i državnom sektoru?

Mogućnost zamrzavanja plaća u javnom i državnom sektoru sindikati su već kritizirali. Živković se slaže s njima i ističe da plaće djelatnika u tom sektoru ne slijede stopu inflacije, odnosno da padaju u odnosu na troškove.

- Inflaciju su najviše osjetili oni koji imaju niža primanja. To je možda zapravo i najbolje pitanje. U ovom razdoblju rasta, koje je sada već dugotrajno, tko je imao najviše koristi od toga? Ljudi s prosječnim plaćama i ovi ispod - nisu imali. Najviše koristi, pokazuju podaci, imali su oni koji su u najbogatiji. I onda kad smo baš zbog toga, da se dogodi pravedna preraspodjela, tražili porez na ekstra profit - kako bi se dio tog bogatstva što se ostvario u periodu prosperiteta, prebacio na ove koji imaju manje, tad se nije išlo, nego se ide sada kada se teže puni proračun. Ne ide se s tim da se prebaci onima koji imaju manje, nego da se zamrznu plaće onima koji imaju manje. I ne samo da se plaće zamrznu, nego da se zamrznu socijalne naknade, kao da oni koji jedva spajaju kraj s krajem su oni koji su uzrokovali inflaciju, naglasio je Živković.

- Upravo je sada Vlada predložila ono što smo mi u gradu Zagrebu napravili - da se zamrzne rast cijena komunalnih usluga itd. To je Vlada sad predložila, dodao je.

Bule je iznio da je u posljednjih 10 godina rast prosječne plaće bio 108%, rast realne plaće 49%, rast mirovine više od 100%, rast medijalne plaće kad je riječ o prosječnim, uobičajenim radnicima je više od 100%.

- Kada govorimo o kolektivnom pregovaranju, Vlada nije rekla da će smanjiti plaće niti da neće ispoštovati ova 3% dogovorena u ovoj godini. Ono samo što se danas poručilo jest da će se do proljeća 2027. godine, što je za 10 mjeseci, pokušati ostati u ovome okviru od 3% u kontekstu kolektivnog pregovaranja s našim socijalnim partnerima vezano uz daljnje kretanje plaća u javnim i državnim službama. Dakle, jedna vrlo racionalna poruka s obzirom na okolnosti koje se događaju u zemlji i u svijetu, kazao je Bule.

Pozivajući se na podatke Fine, kada se gleda realan rast i očiste efekti inflacije Tica kaže da je od 2015. godine porast profita bio 72%, a plaće 34%.  To je ono što se uistinu dogodilo, a sve ovo ostalo je priča, marketing, PR itd., kazao je Tica. 

Govoreći o učincima antiinflatornih mjera Živković je kazao kako smatra da je paket tih mjera došao prekasno, ali se ipak nada da će povećati razinu pravednosti. Ono što nedostaje, rekao je, da Vlada konačno pokaže hrabrost da se obračuna i sa špekulativnim kapitalom na tržištu nekretnina. Osobe koje preprodaju stan u roku od dvije godine, zarade na tome maržu od 20-30%, a plaćaju 0% poreza na taj profit, dodao je.

Vučemilović misli da su Vladine mjere dobro kalibrirane. Postoji opasnost da se uspori rast toliko da odemo u recesiju, pa u kombinaciji s inflacijom da imamo stagflaciju, onda smo tek u problemu, kazala je.

Tica se nada da će mjere zaustaviti inflatorna očekivanja. Ono što je uistinu točno je to da su brojni sektori pretjerali s dizanjem cijena, kazao je.

- Sada već dolazi pod znak upitnika konkurentnost Hrvatske i u sektoru turizma, a u industriji smo već pretrpjeli ogromne žrtve i ovo kockanje Vlade, oklijevanje tri godine, uništilo je oko 50.000 radnih mjesta u industrijskom sektoru, izjavio je Tica.

- Što se tiče svega ovoga što smo imali prilike večeras čuti, ja samo mogu reći da će Vlada i dalje na ovo sijanje panike koje dolazi iz oporbenih redova odgovarati odgovornim ekonomskim politikama kao što ste mogli vidjeti i danas, kazao je Bule, državni tajnik Ministarstva financija.

Emisiju "Otvoreno" možete pogledati ovdje: