Djeca i društvene mreže: Treba li zabrana ili jača regulacija?

Treba li djeci ograničiti pristup društvenim mrežama, jesu li zabrane rješenje i kako regulirati umjetnu inteligenciju - bila su to ključna pitanja emisije "Otvoreno" u kojoj su sudjelovali ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, eurozastupnica Sunčana Glavak, saborska zastupnica Marija Selak Raspudić te klinička psihologinja Renata Ćorić Špoljar.

Glavak: 67 posto ispitanika je za zabranu društvenih mreža mlađima od 16

Govoreći o dobnoj granici i mogućim zabranama, Sunčana Glavak je upozorila da sama zabrana neće biti dovoljna.

- Zabrana sama po sebi neće imati nikakav utjecaj ako djeci oduzmemo društvene mreže, a ne naučimo ih kako razmišljati. Samo ćemo prolongirati problem. Danas 97 posto mladih živi na internetu, a granica bi – prema istraživanju Eurobarometra i 67 posto ispitanika – trebala biti 16 godina, rekla je.

Naglasila je da je ključno pitanje kakav digitalni prostor želimo za djecu.

- U svakom slučaju, moramo odgovoriti na pitanje želimo li prostor u kojem djeca uče i treba li taj prostor biti siguran. Platforme trebamo gledati kao dionike procesa, a ne isključivo kao krivce. Bez njih nećemo moći napraviti promjene, poručila je.

Podsjetila je da GDPR i Akt o umjetnoj inteligenciji već u određenoj mjeri štite djecu te najavila novi Akt o digitalnoj pravednosti.

- Tu je širi okvir koji će se baviti i ovisničkim dizajnom. Moramo biti glasniji, prisutniji i malo brži, rekla je.

Habijan: Zabrane nikad nisu ništa dobro donijele

Damir Habijan je sudjelovao na summitu o umjetnoj inteligenciji u Indiji te istaknuo kako je riječ o temi sadašnjosti, a ne budućnosti.

- To je vrlo široka tema, a jedna od njih je i ograničenje pristupa mrežama ili zabrana mobitela u školama. Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji, to je puno šira priča. Na summitima se govorilo o onome što nije daleka budućnost, nego o onome što je apsolutno tema današnjice, rekao je.

Govoreći o europskoj regulativi, upozorio je na sporost zakonodavnih procesa.

- Ako gledamo cijelu proceduru, od nacrta do usvajanja, govorimo o razdoblju od pet do sedam godina. Pitanje umjetne inteligencije počelo se postavljati 2019., a pitanje je vrijedi li od tih zakona išta sedam godina kasnije, rekao je.

Ustvrdio je kako se moramo pomiriti s činjenicom da djeca žive u digitalnom okruženju.

- To je takvo doba i siguran sam da se taj kotač neće vratiti unatrag i da ćemo djeci nešto zabraniti. To je njihov svijet, a sada je pitanje za cijelo društvo kako taj prostor učiniti sigurnim. Generalno, nijedna zabrana nikad nije donijela ništa dobro. Najlakše je nešto zabraniti, rekao je Habijan.

Selak Raspudić: Ne slažem se, zabrane su donijele mnogo dobra

Marija Selak Raspudić iznijela je niz zakonskih inicijativa usmjerenih na snažniju zaštitu djece te se nije složila s ministrom oko zabrana.

- Ne slažem se s time da nijedna zabrana nikad ništa dobro nije donijela. Imamo konkretne zabrane koje su donijele mnogo dobra, primjerice zabranu istraživanja na genomu koja bi išla u smjeru kloniranja ili korištenje nuklearnog oružja. Postoje brojne točke u kojima je društvo odlučilo stati i nešto zabraniti, rekla je.

Naglasila je da djeci mnogo toga branimo jer smo odgovorni za maloljetnike.

- Nakon punoljetnosti svatko je odgovoran sam za sebe u zakonskom smislu, dodala je.

Podsjetila je na četiri inicijative koje je već predložila.

- Prva se odnosila na načelno određenje prema umjetnoj inteligenciji, ali nije bila prihvaćena. Druga na izmjenu Kaznenog zakona – tražila sam da se deepfake regulira kao posebno kazneno djelo. Treća je bila regulacija korištenja mobitela u školama. Jedno je javni prostor, za koji je država odgovorna, a to su škole. Pažnja djece mora biti na školskom gradivu, rekla je.

Navela je i najnoviju inicijativu.

- Smatram da trebamo natjerati velike internetske platforme na suradnju. Njihovi algoritmi potiču ovisničko ponašanje, a njihovo deklarativno zabranjivanje korištenja bez pristanka roditelja treba učiniti proaktivnim. Oni trebaju biti odgovorni za provedbu, ne država, poručila je.

Špoljar Ćorić: Mnogi 16-godišnjaci nisu mentalno zreli za svoje godine

Psihologinja Renata Ćorić Špoljar naglasila je da društvene mreže same po sebi nisu štetne, ali način njihove uporabe može biti problematičan.

- Mislim da one kao alat nisu štetne, ali stvar je načina na koji se koriste. Granice su važne za sve u životu, a tako je i za društvene mreže. No još su važniji podrška, učenje, prevencija i regulacija, rekla je.

Upozorila je da kronološka dob ne znači nužno i emocionalnu zrelost.

- Mnogi adolescenti koji imaju 16 godina nisu mentalno na istoj razini zrelosti. Mladi sami kažu da su za granice i poštuju ih, ali ima i djece koja to ne čine. Prekomjerna izloženost u nekontroliranim uvjetima bez povjerenja roditelja nije jednostavna stvar. To je kompleksno, osobito u burnom razdoblju odrastanja, zaključila je.