Treba li zabraniti društvene mreže mlađima od 16 godina?

Čak 97% mladih svakodnevno se služi internetom, a procjena je da je već svako šesto dijete bilo žrtva nasilja u virtualnom svijetu. Velik broj europskih zemalja zbog toga traži načine kako ograničiti pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina.

O tome se danas raspravljalo i u Zagrebu, a sudjelovali su i učenici srednjih škola koje su uključene u program "Škola ambasadora Europskog parlamenta".

Korak naprijed, smatraju stručnjaci, bio bi i jači zakonodavni okvir ali i kriminalizacija takvog ponašanja na razini Europske unije.   

- Mladi zapravo ne vole zabrane i mladi će bilo kakvu zabranu zaobići, međutim - ono što možemo učiniti je da se posvetimo generacijama koje dolaze i da uvedemo medijsku pismenost od prvog razreda osnovne škole i da ih naučimo živjeti u novom okruženju, rekla je Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ) i izvjestiteljica EPP-a za izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje o utjecaju društvenih mreža na mlade.

- Ako nema kod kuće odgoja škola ga neće moći nadomjestiti koliko god se učitelji trudili i pokušavali taj dio ugraditi, upozorio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

Svako šesto dijete žrtva nasilja putem interneta

Devedeset sedam posto mladih svakodnevno živi na internetu, procjena je da je svako šesto dijete bilo žrtva nasilja putem interneta, a donošenje adekvatnog zakonodavstva potrebno je ubrzati.

- Dizajn platformi to nije nikakva tajna potiče njihovo dugotrajno korištenje, algoritmi preporuka mogu ubrzati izloženost štetnom sadržaju i povećati rizik od anksioznosti, depresije poremećaja spavanja, osjećaja izolacije, kazala je Glavak.

- Ako će zakonodavstvo kaskati za tehnologijom, istraživanjem i razvojem što ne znači da nije dobro da se ulaže u to, ali ako će ovaj dio kaskati za time bojim se da tu bitku već sad gubimo, rekao je Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. 

Selak Raspudić: Ograničiti pristup platformama i društvenim mrežama mlađima od 16

Nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić predložila je u ponedjeljak novu zakonsku inicijativu kojom bi se ograničio pristup vrlo velikim internetskim digitalnim platformama i društvenim mrežama mlađima od 16 godina.

- Virtualnu stvarnost nitko ne kontrolira, a svi vidimo koliko ona štetnih posljedica ima za djecu. Već su i djeca vrtićke dobi ovisna o mobitelima i internetu, poručila je Selak Raspudić na konferenciji za novinare u Saboru i predložila novu zakonsku inicijativu za snažniju zaštitu djece na internetu.

Predlaže dopunu Zakona o provedbi Uredbe EU-a o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive EU (Akt o digitalnim uslugama) prema kojoj osoba mlađa od 16 godina ne bi mogla sklopiti ugovor o korištenju usluge vrlo velike internetske platforme bez odobrenja zakonskog zastupnika te prema kojoj bi ugovor koji je sklopila osoba mlađa od 16 godina bez odobrenja zakonskog zastupnika bio ništetan.

Predlaže i da zakonski zastupnik u svako doba može povući ili ograničiti odobrenje, odnosno u ime osobe mlađe od 16 godina raskinuti ugovor o korištenju usluge, kako i da u postupku pred sudom teret dokazivanja postojanja odobrenja bude na pružatelju usluge vrlo velike internetske platforme.

- Teret odgovornosti provjere dobi korisnika više ne bi bio na državi, već bi se prebacio na tvorca platforme, kazala je Selak Raspudić.

- Time bi se promijenila paradigma, država više ne bi trebala pronalaziti nove mehanizme i načine provjere dobi korisnika, već bi to bili obvezni tvorci platformi, dodala je.

Selak Raspudić pozvala je predsjednika Vlade da napokon učini nešto u Hrvatskoj i regulira to područje, podsjetivši na njegovu izjavu kako on vidi da njegovoj djeci šteti mobitel.

Riječ je već o trećoj inicijativi zastupnice koja je usmjerena na veću zaštitu djece u virtualnom prostoru, prva je bila još 2023. kada je predložila Rezoluciju o umjetnoj inteligenciji, a druga ograničavanje upotrebe mobitela u osnovnim i srednjim školama.