Farma pilića uz rezervat: Sukob razvoja i zaštite prirode

Na središnjem koprivničkom trgu postavljena je izložba "Prava cijena megafarmi" koja kroz primjere iz Hrvatske i Europe govori o pitanjima koja prate širenje velikih industrijskih farmi peradi: utjecaju na vode, tlo, zrak i bioraznolikost, javno zdravlje, lokalne zajednice, radnike i same životinje. 

Farma za tov pilića Veliki Pažut - u srcu podravske Amazone već je izgrađena.

Zakasnili su građani koji su prosvjedovali potkraj svibnja.

Izgradnja velike farme pilića ukrajinskih investitora tad je već bila pri kraju, a sad je počela i s probnim radom.

I to na pragu zaštićenog područja. Kao upozorenje na posljedice koje takvo postrojenje može prouzročiti u središtu Koprivnice postavljena je izložba. 

- Radi se o činjenicama i one su surove. Radi se o posljedicama koje je nemoguće popraviti. Svake godine nove količine otpada odlaze u prirodu, odnosno u okoliš u kojem trebaju živjeti ljudi. Dakle, riječ je o svojevrsnom preživljavanju koje će itekako doći do izražaja za 10 ili 20 godina, no danas moramo znati sve o tome, kazao je predsjednik Udruge Prijatelji životinja i ekološki aktivist Luka Oman.

Industrijska farma tik uz zaštićenu prirodu

Stanovnici Donje Dubrave u Međimurskoj i Legrada u Koprivničko-križevačkoj županiji, prvi susjedi tvornice - za sada su bez većih prigovora.

- Kod nas je zasad dobro. Ako su filteri dobro napravljeni i ako je sve kako treba, ne bi se to trebalo osjetiti. Za sada nema nikakvih problema, a vidjet ćemo kako će biti kasnije, neki su od komentara mještana.

No protivnici farme, kažu, treba gledati širu sliku. Izgrađena je 38 metara od Regionalnog parka prirode Mura - Drava, 182 metra od područja Natura 2000, a od Ornitološkog rezervata Veliki Pažut udaljena je samo 300-njak metara.

- Previše je blizu, po mom mišljenju. A priori, nisam protiv velikih industrijskih postrojenja za proizvodnju hrane, ali ne mislim da im je mjesto uz posebni ornitološki rezervat. Naravno, gdje ima ptica, a riječ je o industrijskoj proizvodnji, apsolutno je uvijek moguće da se prošire bolesti, pojašnjava biolog Goran Šafarek.

Od tvrtke investitora zatražili smo pojašnjenje kada je počeo probni rad, što on uključuje i kada će proizvodnja početi u punom obimu, no odgovore nismo dobili. 

Protivnici ovakvih investicija koje uključuju zadiranje u prirodu i dalje će, kažu, javno i jasno davati do znanja da ni ovaj ni slični gospodarski objekti ne trebaju Legradu, a ni Apatiji kod Ludbrega i Sisačko-moslavačkoj županiji.