Island na raskrižju: Referendum o pregovorima s EU ili vlastiti put?

Hoće li Island ponovno pokrenuti pregovore o pristupanju Europskoj uniji? Pitanje je to o kojem danas odlučuju islandski birači. Jedna od glavnih točaka prijepora je ribarstvo, odnosno zadržavanje kontrole nad ribolovnim područjima. Island je još 2009. podnio zahtjev za članstvo u Uniji, no 4 godine poslije tadašnja euroskeptična vlada prekinula je pregovore. 

Na Islandu se bučno objavljuje poziv na iskazivanje volje naroda. Glasanje na referendumu počelo je u 9 sati, na ugodnih 10 Celzijevih stupnjeva, a završit će u 22 sata po lokalnom vremenu (po našem u ponoć). Prvi rezultati referenduma bit će objavljeni u 3 sata ujutro po našem vremenu.

Otočna nacija od oko 400 tisuća stanovnika, smještena malo južnije od arktičkog kruga, odlučuje hoće li nastaviti pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Dakle, hoće li se obnoviti proces zamrznut prije 13 godina.

- Prilično smo dobro prebrodili sve – bilo da je riječ o erupcijama ili slomu gospodarstva - i zemlja je u vrlo dobrom stanju. Ostajući neovisni kakvi jesmo, s optimizmom gledamo u budućnost, kaže stanovnica Reykjavika Ragnhildur Skarphedinsdottir.

- Mislim da će ovo itekako utjecati na moj život, odluka o tome hoćemo li se pridružiti Europskoj uniji ili ne. Ja samo želim imati pravo glasa u tome. Zaokružio sam „da” jer ne želim tu mogućnost olako odbaciti, a da prije toga ne vidimo ugovor o pridruživanju, kaže stanovnik Reykjavika Iwo Egill Macuga Arnason.

Geopolitika mijenja stav Islanđana prema EU

Razumljivo je zašto se mnogi Islanđani ne žure u gospodarske i političke saveze, ili žele oprez.

Island je jedna od najproduktivnijih ekonomija svijeta, po BDP-u po stanovniku, primjerice, 4 je puta snažnija od Hrvatske. Ipak, ima i doseljenih iz Europske unije, pa oni svjedoče iz vlastita iskustva.

- Ja sam imigrantica, već sam jednom glasala o pridruživanju Europskoj uniji i također sam zaokružila „za”. Moja je domovina u Europskoj uniji, Poljska, i znam da je sada bolje nego što je bilo prije ulaska, pa se nadam da će biti dobro i za Island, kaže Marta Luiza Macuga.

Island je uvijek bio većinski nesklon europskom pridruživanju. No podosta toga se promijenilo.

 Ratovi su doduše daleko, ali ekonomski učinci ipak se prelijevaju. Zatim, globalna bitka za Arktik i ledena mora, kao i neočekivan i oštar nastup Donalda Trumpa prema golemom ledenom susjedu Grenlandu - sve to omekšalo je izolacionistički sentiment Islanđana.

Napetosti uoči referenduma

Ovaj referendum, koji bi, prema svim istraživanjima, trebao iznjedriti tijesan rezultat, začudo, doveo je i do nesvakidašnjih prijetnji visokim državnim dužnosnicima.

Ministrica vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir koja se zauzima za ulazak u EU, primila je prijeteće poruke koje su predmet istrage. 

- To je, naravno, neprihvatljivo u demokratskom, dobrom i lijepom društvu poput Islanda. Naravno da imam veliko povjerenje u naše društvo, ali na toj se prijavi radi. Čini se da postoje dobrostojeća središta moći koja ulažu mnogo truda u širenje onoga što smatram kontradiktornim i potpuno lažnim informacijama kako bi uplašila ljude i odvratila ih od glasanja „za”, kazala je premijerka Kristrún Frostadóttir.

Od gospodarskog sloma do jedne od najrazvijenijih zemalja

Visokorazvijena zemlja prema svim pokazateljima, Island bogatstvo može zahvaliti ponajprije ribarstvu, ali u posljednje vrijeme i turizmu i uslugama.

Također, ključni su i prirodni resursi: obilje hidroenergije i geotermalna energija koja napaja industriju.

Island je prije 18 godina doživio ekonomski kolaps kada je domaća valuta kruna izgubila više od polovine vrijednosti u samo tjedan dana, a sve 3 najveće banke bankrotirale su. 

Država je pustila da te banke propadnu i zemlja se oporavila iznenađujuće brzo, za osam godina bili su na pretkriznim razinama.