"Gimnazije su na prvom mjestu; velika je i ponuda strukovnih zanimanja"

Traje upis u srednje škole. Zanimanje za gimnazijske i strukovne programe i ove je godine veliko.

Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica I. gimnazije u Zagrebu, Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Mislav Balković, predsjednik IO HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju, gostovali su u emisiji HTV-a Otvoreno i govorili o upisima u srednje škole i promjenama u školstvu. 

U strukovnom obrazovanju nastupaju i velike promjene - stiže nova modularna nastava, spajaju se neka zanimanja, pojačava povezivanje s tržištem rada. Sve više škola zbog velikog interesa uvodi i prijamne ispite. Je li to odgovor na inflaciju superodlikaša?  Razvoj umjetne inteligencije mijenja pravila igre. Obrazovni sustavi morat će se prilagoditi te ponuditi programe koji odgovaraju potrebama budućeg tržišta rada. 

Vrlo dobra priprema

Vesna Šerepac je rekla kako 39 tisuća učenika, koji završavaju osnovne škole u Hrvatskoj, ima mogućnost prijaviti jedan od šest programa.

- Upravo tu mogućnost je iskoristilo preko 87 posto učenika što je u svakom slučaju vrlo visok broj. To znači da su učenici imali vrlo dobru pripremu vezano za nastavak svog srednjoškolskog obrazovanja, prvog izbora. Jednog od šest izbora. Pokazuje se da 39 tisuća na 48 tisuća mjesta, koliko su sve srednje škole u Hrvatskoj sa svojim osnivačima kroz programe ponudili, mjesta ima dovoljno. Bez obzira na broj učenika koji završava osnovnoškolsko obrazovanje, imamo 2 tisuće učenika manje. Broj koji je prisutan kroz ponudu programa daje veliku otvorenost učenicima, rekla je. 

Velika želja za gimnazijskim programima

Naglasila je kako je kod učenika velika želja za gimnazijskim programima. 

- Gimnazije su na prvom mjestu, opće gimnazije, prirodoslovne gimnazije. Na trećem mjestu je područje ekonomije, sektor zdravstva. Imamo veliku potrebu za nastavkom općeobrazovnog dijela. Tu se misli na gimnazijske programe, a druge strane imamo veliku ponudu strukovnih zanimanja. Ove godine kreće za iduću školsku godinu novi način upisa za srednju školu, nova ponuda strukovnih kurikula, kreće velika reforma modularne nastave. To je velika prilika za sve učenike koji nastavljaju obrazovanje u strukovnim školama, rekla je.

Dunja Marušić Brezetić je rekla kako je najveća oscilacija što se tiče prve gimnazije bila kad su uveli prirodoslovno-matematički smjer. 

- Mi smo dosta godina bili samo opća gimnazija. Kad smo uveli prirodoslovno-matematički smjer, jako je porastao interes i to je bio pun pogodak. To je trenutno smjer koji najviše interesira najbolje učenike. Naravno, zadržali smo i opću gimnaziju i sad već par godina imamo jedan stabilan interes koji je uvijek puno veći od onog broja upisnih mjesta koje imamo. Sad ćemo i sedmu godinu za redom provoditi prijemni ispit za taj prirodoslovno-matematički smjer, a evo treću godinu za redom ćemo provoditi prijemni ispit i za opći smjer, rekla je.

"Naši učenici koji prođu prijemni jako su sretni"

Uveli su prijemne ispite. Navela je i ključan razlog.

- Ključno je bilo to što smo u jednom trenutku imali jedan razred prirodoslovno-matematičke gimnazije i 47 učenika s maksimalnim brojem bodova. Čak ne mogu reći da je bio odabir, u tom trenutku je to bila nužnost za sljedeću godinu. U tom trenutku smo naravno primili dva razreda jer naprosto broj zainteresiranih učenika s maksimalnim brojem bodova je bio prevelik. Onda jasno s prijemnim koji nosi 10 bodova i koji može imati bodove na decimale se napravi neka rang ljestvica gdje više nema onih koji dijele isto mjesto, barem ne u toliko velikoj mjeri da povećava tu upisnu kvotu za veliki broj. Većina djece na tim prijemnim ispitima ostvari barem 2,5 pa više bodova od 10. Mislim da nikad nismo imali nikoga tko je baš ostvario nula bodova, ali ipak se tu napravi razlika, rekla je.

Naglasila je kako je to samo jedan presjek gradiva osnovne škole i zapravo bi se samo trebala potvrditi ocjena s kojom dolaze.

- Naši učenici koji prođu prijemni zapravo su jako sretni što su ga prošli. Sretni su jer su upisali onu školu koju su željeli, ali i sami su zadovoljni što su kroz prijemni dobili potvrdu, dodala je.

Mile Živčić je rekao kako postoji cijeli spektar okolnosti koje utječu na činjenicu da se posljednjih godina povećavao broj odlikaša.

- Kod upisa je ocjena ta ili ocjene su te koje su bile najvažnije. Ovo je pokazatelj da zapravo smo imali situaciju da imamo iznimno veliki broj učenika koji imaju maksimalan broj bodova. Zato je bilo potrebno doći do te ocjene i do tog prosjeka. I onda je jedno povuklo drugo. Onda se jurilo za tom ocjenom, jurilo se na različite načine, koristili su se različiti oblici pritisaka i jednostavno dogodio se splet okolnosti u kojem su se onda u najgorem položaju našli učenici i njihovi nastavnici, rekao je. 

Mislav Balković je naglasio kako je ispit u jednoj točki problematičan iz razloga što netko može imati loš dan i to mu zapečati obrazovnu budućnost.

- To je mjera koja krpa situaciju koje smo svjesni - da ocjene nisu najbolji odraz znanja. To je problem na niz razina. Ako imate dobre ocjene, a one nisu stvarni odraz znanja , onda nemate potrebu dodatno ulagati jer već imate potvrdu da ste jako dobri. To onda stvara očekivanja da ,možete upisati i završiti bilo koju školu i da je svako zanimanje za vas možda jednako dobro. A da ste imali pravedniju povratnu informaciju mogli ste uložiti vrijeme u neka područja pa to bolje naučiti ili odlučiti o karijeri na kvalitetniji način, istaknuo je Balković.

Veća objektivizacija ocjena

Mišljenja je da bez eksternog vrednovanja kao što su prijemni ispiti ili korištenje državnih ispita za vrijeme samog obrazovanja, teško ćemo dobiti veću objektivizaciju ocjena.

- Koristeći takve vanjske instrumente vrednovanja, radije ranije nego kasnije i radije u više točaka nego na kraju, bit će manje stresa za učenike, prije će dobiti povratnu informaciju i oni i roditelji i prije će moći kvalitetnije onda intervenirati, jer na kraju mi zapravo ne možemo više puno napraviti, zato što ocjene su tu i onda što dobiješ na ispitu, to je to što imaš, rekao je. 

Mladih ima sve manje

Dotaknuo se problematike u strukovnim školama.

- Jedan od velikih razloga koji mislim da će ove promjene koje smo danas najavili riješiti su stari kurikulum i sadržaji koji su nerelevantni, neki od njih iz 90-ih godina koji definitivno 30 godina kasnije ne mogu biti relevantni niti u smislu materijala, niti u smislu tehnologija i to je jedan od velikih izazova. U nekim programima je pitanje količine praktične nastave i njene svrhe, dakle koji su stvarno ishodi učenja koji se postižu na toj praktičnoj nastavi. Nje ima u različitim programima, ali je realno bilo razmjerno malo u četverogodišnjim strukovnim programima, u trogodišnjim je ima više, rekao je.

Kad se gleda struktura učenika, onda je u Hrvatskoj 50% otprilike strukovnih učenika u četverogodišnjim programima, 20% je u trogodišnjima i onih preostalih 30% je u gimnazijama.

- Tako da ćemo sad sa promjenama u strukovnom obrazovanju, vjerojatno i mi poslodavci, biti značajno zadovoljni s kvalitetom mladih koje nam dolaze na tržište, jer tih mladih ima sve manje, dodao je.

Šerepac: Što prije prilagoditi mladu osobu koja izlazi na tržište rada

Vesna Šerepac je rekla kako će se donošenjem novih strukovnih kurikula koji u sebi donose realizaciju svega onoga što je bitno kroz obrazovanje odraslih, otvoriti mogućnost za što brže približavanje tržištu rada.

- Često se govori da formalno obrazovanje mora trajati dvije, tri, odnosno četiri godine, što je upravo pokazalo i ovo istraživanje da se kroz kraći period može dobiti kroz jednu širu specijalizaciju, završetkom srednjoškolskog obrazovanja, ići kasnije u uže specijalizacije, osobe koje će biti spremne odgovoriti na sve izazove realnog sektora. I mislim da je to upravo ono na čemu radimo i na čemu obrazovni sustav uz veliku podršku Hrvatske udruge poslodavaca radi jer upravo to je smjer u kojem obrazovanje treba ići. Što prije prilagoditi mladu osobu koja izlazi na tržište rada. S jedne strane mu dati alate u ruke, a s druge strane mu dati alate kako će ih znati koristiti, rekla je. 

Živčić: Tržište je iz godine u godinu sve življe

Mile Živčić je rekao kako se reforma strukovnog obrazovanja u velikoj mjeri kreirala po inputima poslodavaca.

- Tu čak postoje jasna pravila do dolaska novog kurikula. Jedno od pravila je provođenje ankete među poslodavcima. Ona provjerava koja su to znanja i vještine koje određeno zanimanje podrazumijeva. Tržište je iz godine u godinu sve življe. Zanimanje danas i prije pet godina je doživjelo promjene, naglasio je. 

Marušić Brezetić: Metodika nastave će se sigurno promijeniti

Dunja Marušić Brezetić je komentirala utjecaj umjetne inteligencije u obrazovnom sustavu.

- Recimo da će imati sve manje i manje smisla zadavati bilo kakve domaće zadaće jer naprosto učenici ne mogu odoljeti umjetnoj inteligenciji ako to stvarno dobro radi. Neke vještine koje su poput tradicionalnog pisanja eseja i zadaća, što se radilo kod kuće, možda će se raditi u školi. U tom smislu metodika nastave će se sigurno promijeniti. I dalje postoji velika potreba da se bilo koji alat, informatički alat, koristi s razumijevanjem. Uljenjivanje ljudskog mozga dalje nije dobro. Ne trebamo se previše prepustiti informatici, rekla je. 

Balković: Ono što je lako poučavati je lako automatizirati

Mislav Balković je rekao kako će se promijenit otprilike 40% potrebnih znanja i vještina na tržištu rada.

- Otprilike 14% u narednih samo 5 godina radnih mjesta će se stvoriti potpuno novih, takvo je očekivanje, 8% će se ugasiti, pa će onda ti ljudi da bi ostali zapošljivi trebati graditi neka nova znanja i vještine da bi naprosto hvatali nikad brži razvoj tehnologije. Što se tiče obrazovanja, ono što je lako poučavati zapravo je lako automatizirati, tako da ono što čeka obrazovanje u vremenu umjetne inteligencije, kao što je promjena u pristupu provjeri znanja, da mi zaista vidimo da postoji za diplomu stvarno znanje s jedne strane i s druge strane korištenje alata koje će mladi sutra koristiti na poslu, rekao je.