Godinama nijedna bala nije zbrinuta: Što će biti s otpadom s Kaštijuna?

Dok stanovnici Raše i Koromačna prosvjeduju zbog dovoza otpada u Holcim, pojavilo se pitanje zašto ta cementara ne spaljuje otpad i s Kaštijuna, s obzirom na to da će uvesti i spaliti 300 tona ilegalnog otpada iz Gospića. Na Kaštijunu naime već godinama nije zbrinuta ni jedna bala goriva iz otpada što ne uzrokuje samo smrad već i potencijalnu opasnost za okoliš. 

Slavko Kulić još je davno rekao da je glavni cilj gospodarenja otpadom stvaranje profita, a ne zaštita života u okolišu. Danas te riječi zvuče proročki. Korado Korlević nedavno je pak rekao da je gospićki slučaj citiramo - "tratinčica" u usporedbi sa slučajem Kaštijun.

- Onda je ono pitanje ako ne želiš znati, nemoj istraživati. Nije problem ima li u toj podzemnoj vodi amonijaka, nego što je s teškim metalima, što je s klorfluor ugljicima, kazao je Korado Korlević, učitelj i astronom.

Kaštijun je srušio rekord. Trenutačno je ondje 37 tisuća bala goriva iz otpada. Suprotno svim dozvolama. 

- Ni jedna jedina bala se u tri godine nije zbrinula. Moram napomenuti, da je dozvolom za poslovanje Kaštijuna i okolišnom dozvolom nije dozvoljena ni jedna bala, rekao je Bojan Blagonić, osnivač inicijative "Čist zrak, duga ljubav". 

I sad glavno pitanje. Ako Holcim spaljuje otpad iz Gospića, zašto ne može spaliti ove bale s Kaštijuna? To i jest bila ideja pri otvaranju centra i tada ona nijednom političaru nije smetala. Ali pojavila su se dva problema. Prvi - zbog neodvajanja otpada, ulazni materijal bio je loš pa otpad nije zadovoljio kvalitetu za Holcim. Drugi problem, javna nabava. 

- Drugim riječima, taj otpad nije dovoljno kvalitetan da bi ga Holcim htio? Tehničke mogućnosti Holcima trenutačno nisu omogućavale uzimanje kvalitete goriva kakvu je Kaštijun proizvodio. Ali sada su uložili ili? Uložili su u pretkalcinator. Dakle, hoće li se onda u većoj mjeri odvoziti u Holcim? Kao što sam rekla, Kaštijun je javna tvrtka koja je obveznik javne nabave te putem javne nabave osigurava zbrinjavanje goriva iz otpada, naglasila je Anja Ademi, direktorica, ŽCGO Kaštijun.

Dobra je vijest što su napokon potpisani ugovori za zbrinjavanje ovih bala izvan Hrvatske. Holcim pak godišnje proizvede 600 tisuća tona cementa. 60 posto energije za proizvodnju dobiva gorivom iz otpada. Nakon ulaganja u spomenuti pretkalcinator, dijelom je taj otpad sad i s Kaštijuna. 

Iz priopćenja Holcima d.o.o.:

Zahvaljujući prošlogodišnjoj investiciji od 35 milijuna eura sada možemo oporabljivati i otpad iz regionalnih centara za gospodarenje otpadom među kojima je i Kaštijun, s kojeg smo ove godine dosad oporabili oko 3.000 tona. Riječ je o neopasnom otpadu kao i onom iz Gospića. Na godišnjoj se razini prosječno oporabi 50.000 tona neopasnog otpada. Oporabljujemo otpad iz Hrvatske, Italije i Slovenije, ponekad iz Austrije, a uvoz otpada sukladan je hrvatskim i europskim zakonima.

Dakle, u usporedbi s 50.000 tona otpada iz Europe, ovih gospićkih 300 tona čini se kao kap u moru. No, ta kap prelila je čašu stanovnicima. Više ne prosvjeduju samo protiv uvoza gospićkog otpada, nego protiv, kako kažu, pretvaranja cementare u spalionicu.