Svako malo gori na odlagalištu u zadarskom Diklu. Otpad se ondje samo gomila, a rješenje bi trebao biti Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim. Većinom bi se financirao europskim novcem, o čemu se govori već 20 godina, no projekt nikako da zaživi.
Iščekivanje početka radova
Odlagalište u zadarskom Diklu plane svako malo. Smrad s njega već je i opjevan. Sve su oči uprte u Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim. Kada on počne s radom, sve smeće s područja županije dovozit će se u Biljane na mehaničko-biološku obradu.
- Mnoge zanima kada će ovdje doći prva kila smeća? Ajme ja vam to ne znam, rekao je Marko Bačić, voditelj MBO postrojenja u Biljanima Donjim.
Više nitko ne želi istrčavati u javnost s datumom otvorenja. Za koji dan uklonit će se i posljednji nedostaci. Onda slijedi teži dio posla, borba s birokracijom, uporabne dozvole.
Projekt generacija Zadrana
Skorom riješenju birokratskih zavrzlama i procedura nadaju se svi uključeni u ovaj proces.
- Od pet najvećih hrvatskih gradova u , uz Rijeku, Zadar će biti drugi grad koji ima svoj centar za otpad. Zagreb nema, Split nema, nema Osijek, kazao je Toni Kozina, direktor centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim.
U ljetna tri mjeseca smeća ima kao u preostalih devet. Ovo je golema prihvatna jama u koju stane sedmodnevni otpad iz cijele županije a da se gram ne obradi. Otpad se usitnjava i šalje na biosušenje kako bi se njime lakše manipuliralo.
Automatski se i razvrstava na metale, nemetale i PVC. Polovina onoga što će kamioni iskrcati na kraju bi trebala biti koristan otpad, a ponajviše gorivo za cementare. Ipak, i dalje odvajanje na kućnom pragu ostaje najvažnije. U komunalni otpad zna se bacati svašta, pa čak i brodski motori.
- Baklja koja se koristi za koncerte, utakmice i dimna bomba koje su prošle kroz ovaj uređaj za usitnjavanje i on ih je zapalio. One su upale u otpad koji je već bio malo osušen i onda se desio požar, rekao je Marko Bačić voditelj MBO postrojenja.
Požar je srećom stavljen pod kontrolu i ugašen. Problem nastaje ako u skupi uređaj s noževima uđe veliki metalni predmet ili uže, to može prouzrokovati kvar stroja i izbaciti ga iz funkcije na nekoliko tjedana.
Troškovi su enormni, svi znaju da ekologija nije jeftina, ali bez nje se ne može. Ovaj projekt već traje desetljećima, i na idućoj gradskoj sjednici tražiti će se suglasnost za kredit do 15 milijuna eura za preostale dugove Centra za gospodarenje otpadom
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!