Nu2: U prvom TV nastupu posvojitelj djeteta iz Konga ispričao o agoniji

Zoran Subošić, posvojitelj djeteta iz Konga, u emisiji 'Nedjeljom u dva' govorio je o višemjesečnom prisilnom boravku u Zambiji, zatvoru, kaotičnom suđenju te neizvjesnosti koja je pratila četiri hrvatska para u pokušaju da postanu roditelji.

Tko je najviše pomogao, a tko odmogao hrvatskim parovima koji su posvojili kongoansku djecu te kakva iskustva možemo izvući iz tog slučaja, neka su od pitanja emisije.

Zoran Subošić, posvojitelj djeteta iz Konga, za HTV emisiju Nedjeljom u 2, rekao je da se u Zambiji nije mogao previše baviti pisanjima medija i mišljenjem javnosti o njihovom slučaju.

- U tom trenutku smo imali puno pametnija posla, dokazati da mi nismo nikakvi trgovci djecom, da nismo imali namjeru eksploatirati tu djecu, objasnio je.

Ali istaknuo je da je bilo prilično teško čitati komentare na društvenim mrežama koji kako navodi "nemaju veze s mozgom".

- Sada kada sam se vratio pokušavam to ostaviti iza sebe i živjeti dalje svoj život. Imamo svoju priču koja je takva kakva je, netko može misliti da je ona istinita, a netko može misliti da nije. To je više problem onoga koji to misli nego moj, kazao je Subošić.

Voditelj je pitao posvojitelja zašto se ta situacija dogodila baš njima iako su prije njih posvojitelji bez problema posvajali djecu iz Konga. Subošić je odgovorio da im je njihov odvjetnik u Kongu rekao da mu se čini da se tu radilo o pokušaju iznude koji je krenuo u krivom smjeru.

- U zatvoru su nam tumačili da je moguće da su ljudi iz imigracije mislili da ćemo se mi uplašiti u zatvoru i da će onda tražiti novac od nas, naveo je kao jednu od teorija Subošić. 

Procedura posvajanja 

Subošić je kazao da su se supruga i on u Centar za socijalnu skrb prijavili 2021. godine i da su dogovorili termin. Dodaje da su prošli sve provjere i edukaciju. 

- Provjeru bih nazvao vrlo temeljitom i vrlo rigoroznom, rekao je. 

- To je trajalo od prosinca do kolovoza kada smo dobili pozitivno rješenje Centra za socijalnu skrb da smo podobni za posvojenje djeteta niže kronološke dobi što smo mi i htjeli, dodao je. 

Posvajanje djeteta iz Afrike

Posvojitelj je objasnio da su supruga i on na edukacijama shvatili da ih pripremaju za posvojenje teško posvojive djece. U razgovoru s parom koji je posvojio djecu više dobi shvatili su da je vrlo teško u Hrvatskoj posvojiti dijete niže dobi u kraćem vremenskom periodu.

- Azra je s nekim razgovarala i dobila informaciju da je moguće posvojiti dijete iz Afrike, rekao je. 

Nakon informiranja o takvoj vrsti posvajanja supruga i on počeli su prikupljati potrebnu dokumentaciju.

Komentirao je i optužbe da nije bilo stupanja u kontakt s biološkom majkom.

- Mi smo stupili u kontakt s biološkom majkom jednom. Ona nije mogla doći kada su djecu doveli iz Konga u Ndolu, trebala je doći, međutim, rekao nam je Emanuel da je ona bolesna i da jednostavno nije mogla doći. Ali rekla je da čim se vratimo u Hrvatsku da želi ostati u kontaktu. Onda se dogodilo to što se dogodilo i sve te veze su pukle, rekao je.

Potvrdio je da će nastaviti s održavanjem kontakta.

- Naravno, zato što je to jedan mit, koji sam vidio u raznim napisima. Provlači se ta teorija. Dijete koje je posvojeno, mora znati da je posvojeno. Pitanje je samo u kojem trenutko ćete to reći i na koji način, nastavio je.

Hrvatsko sudstvo, izostanak imena roditelja

Komentirao je i navode kako su na hrvatskim dokumentima izostavljena imena roditelja kako bi se zatajio njihov identitet.

- Ovako, to zaista nije istina. Ako govorimo o tome da njemu zatajite, što zakonski ne bi smjeli. Osim toga, ne možete odgajati dijete u uvjerenju da je vaše, ako ono zaista nije vaše ili ako postoje negdje majka ili otac. Možda će dijete poželjeti kontaktirati svojeg biološkog roditelja, rekao je.

Objasnio je i kako izgleda razgovor kada se djetetu otkriva da je posvojeno.

- Postoje razni pristupi, ovisi o dobi djeteta. To se već može raditi dok je dijete staro 3-4 godine, gdje vi njemu kroz neke priče (basne) objasnite. Na presudi suda iz Kinšase piše sve, pišu imena roditelja, imate rodni list od djeteta. Navedeno je da ste vi podobni za to jer ste poslali potrebnu dokumentaciju, dodao je.

- To dijete ima trag svojih bioloških roditelja. Dijete u svakom trenutku može doći do tog podatka, ustvrdio je.

(Ne)posvajanje po teritorijalnoj pripadnosti, Sud u Krapini, zabrana posvajanja u Kongu

Posvojitelj je govorio o tome zašto postupak nije pokrenut u Zagrebu.

- Mogu odgovoriti s protupitanjem, zašto sam išao u Sisak na edukaciju. Zašto nisam išao u Zagreb. Zato što bih čekao, pitanje je bi li ušao u registar posvojitelja ove godine. Čuo sam da se u Krapinu odnesu papiri, rješenje o pravomoćnosti presude i rodni list, koji morate prevesti kod ovlaštenog sudskog tumača sa francuskog jezika na hrvatski. Ja sam to odnio u Krapinu. Ja sam to predao i mi smo čekali skoro dva tjedna. Rekli su da ćemo imati ročište i da je ono u Donjoj Stubici, otkrio je.

Dodao je kako zabrana posvajanja u Kongu stoji, ali da postoje iznimke.

- Ta zabrana posvajanja je donešena, ali postoje izuzeci. Vi morate ispuniti određene uvjete da bi postali posvojitelj. Morate biti 18 godina stariji od djeteta. Morate poslati potvrdu o nekažnjavanju, da se ne vode sudski postupci protiv vas, potvrda da smo zaposleni, morali smo od obiteljskog liječnika ishoditi potvrdu da smo zdravi, kazao je.

Otkrio je kako kroz sličnu proceduru prolaze i drugi strani posvojitelji.

- Tako je, prema nekim međunarodnim konvencijama čiji je Kongo potpisnik, postoji zakonska osnova da se mogu posvajati djeca iz Konga. Sami Amerikanci su rekli da neće dozvoliti posvajanje djece iz Konga. Rekli su da se neće priznavati presude sudova iz Konga, rekao je.

- Onda se dogodilo da je jedan par uspio srušiti odluku američkih sudova i uspjeli su posvojiti djecu, zaključio je.

Troškovi posvajanja, moguća zloupotreba sredstava

Subošić je otkrio koliko su novca potrošili na postupak i kako.

- Mi smo plaćali odvjetniku oko 6000 dolara. Možda čak i više. To se ne plaća odjednom, to se rascjepka. To smo plaćali preko banke, tu nije bilo nikakvih omotnica, rekao je.

- Tko će kupovati dijete ako ima trag novca, zapitao se.

- Plaćali smo nekakve donacije u sirotište koje nisu određene. Svatko će nešto platiti. To sirotište nije financirano od neke državne institucije. Oni se uzdražavaju putem donacija, kazao je.

Objasnio je kako su postojali određeni strahovi, ali da su oni otklonjeni kada je dobio hrvatske dokumente.

- Normalno da imate strahove i razmišljanja o tome hoće li sve biti u redu. Ja o tome nisam razmišljao u trenutku kada sam dobio hrvatske dokumente. Postoji određena procedura koja je bila takva kakva je koju smo prošli mi i ljudi prije nas, ustvrdio je.

Boravak u zatvoru, suđenje, Ivan Pernar

Posvojitelj je otkrio kako je izgledao boravak u zatvoru te je komentirao uvjete boravka.

- U zatvoru ste svi braća i sestre. Ne postoje razlike, nema boje kože, nema socijalnog statusa. Od bijelaca smo bili samo nas četvero na muškom dijelu i naše supruge u ženskom. Tamo su ljudi koji su po 6,7, 17 godina u zatvoru zbog ubojstava, krađe i ako nemate novac za odvjetnika, ne piše vam se dobro, rekao je.

- To me podsjetilo na vojsku, bio sam u vojsci godinu dana i 8 mjeseci nisam bio doma. To je zatvoren blok unutar zatvora. Bilo nam je dozvoljeno da se prošećemo. U tom bloku je 140 ljudi od kojih je stotinjak u toj prostoriji gdje vas zaključaju od 5 popodne do 6 ujutro. To je prostorija veličine 100 kvadrata gdje je 100 ljudi. Ima li smo poseban tretman, bili smo u tom nekom višem rangu zato jer nismo bili osuđeni. Živite isto kao i ti ljudi, otkrio je.

Subošić je komentirao svjedočenje Ivana Pernara tijekom suđenja, rekao je kako im njegov dolazak nije bio jasan.

- Mi se nismo imali previše vremena baviti s njim. Ne poznajem tog čovjeka. Znam da je bio u saboru i da ima svoje sljedbenike. Bilo nam je čudno, naš odvjetnik nas je pitao tko je on, otkrio je.

- Njega su prihvatili kao svjedoka i to je bilo to. On za taj slučaj nije imao ništa relevantno za reći, zaključio je.

Kazao je kako je hrvatska diplomacija bila prisutna te im pomogla oko dostave lijekova.

- Moram reći da nam je hrvatska diplomacija organizirala lijekove. To je bilo u smislu dostave. Sve troškove mi smo snosili sami. Bilo je osoba koje su nam pomogle jer tamo imate određeni broj naših državlljana, rekao je.

- Troškove smještaja, jamčevine, imigracijske dozvole smo plaćali sami, dodao je.

Azra Imamović Subošić: Mariella me nakon pet dana počela zvati 'mama'

Svoju stranu priče Maji Sever ispričala je i Zoranova supruga Azra Imamović Subošić. Kazala je kako su ona i njezin suprug godinama pokušavali dobiti. Bila sam na par operacija. To je toliko postalo iscrpljujuće i za mene i Zokija koji je imao krivnju jer ne može pomoći, prisjetila se. U Hrvatskoj se, dodala je puno čeka na posvojenje jer se teško oduzima roditeljstvo, a ti roditelji ne brinu o svojoj djeci. Njezina djevojčica Mariella, već nakon pet dana počela ju je zvati 'mama'.

Prisjetila se i mučnih događaja iz Zambije. Kad su ih vratili iz zrakoplova odvojili su ih od supružnika i odveli na "najgore mjesto na svijetu", bez vode i svjetla, sa žoharima - a najteže joj je bilo što nije sa Mariellom. U pritvoru su bili 65 dana u pritvoru. Uzeli su im grudnjake i nakit a prvih dana živjeli su samo na vodi i kruhu, kaže Azra. S partnerima su komunicirali 'prokrijumčarenim' pismima ispod vrata. U momentu kad su u sudnicu uveli djecu, tad je bila sigurna da će sve biti u redu.

Više pogledajte u videoprilogu: 

Prisilan boravak Hrvata u Zambiji, zatvor, kaotično suđenje

Podsjetimo, četiri para iz Hrvatske otputovala su krajem prošle godine u Zambiju kako bi preuzela djecu iz DR Konga kojima su hrvatski sudovi potvrdili odluke o posvojenju, a MUP izdao dokumente. Međutim, uhićeni su 7. prosinca u zračnoj luci u Ndoli kad su s djecom namjeravali napustiti Zambiju zbog sumnje u autentičnost dokumenata i trgovinu djecom.

Hrvati su proveli u zambijskom zatvoru gotovo sedam tjedana, do 23. siječnja kada su pušteni da se brane sa slobode. Sudac je na ročištu 6. veljače odlučio prekinuti suđenje te naložio da Hrvati u narednih 48 sati napuste Zambiju, no već sljedeći dan parovi su ponovo vraćeni u pritvor zbog širenja optužnice za ista kaznena djela koja im se stavljaju na teret.

Nedugo nakon toga ponovno su pušteni da se brane sa slobode, a suđenje je prebačeno na Viši sud u Ndoli koji ih je oslobodio. Sutkinja je utvrdila da nema dokaza da su počinili kazneno djelo trgovine djecom niti da su dokumenti o posvojenju djece lažni. Četiri para vratila su se u Hrvatsku s djecom.