Grlić Radman: Split je danas središte Sredozemlja

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u emisiji "A sada Vlada" govorio je o sastanku na vrhu EU Med9 u Splitu, budućem europskom proračunu, proširenju Europske unije, napadu na trgovačke brodove u Crnom moru te izborima i izmjenama Izbornog zakona u BiH.

Govoreći o sastanku na vrhu EU Med9 u Splitu, Gordan Grlić Radman istaknuo je da su posljednjih mjeseci održani brojni ministarski sastanci posvećeni Sredozemlju, energetici, sigurnosti, održivosti i zajedničkim europskim politikama.

- Predsjednik Vlade okupio je najvažnije partnere, što govori koliko je Hrvatska važna po ovoj temi. Kroz rasprave zajednički oblikujemo budućnost Europe i dajemo težište strateškom jugu, rekao je Grlić Radman.

Među posebnim gostima sastanka su jordanski prijestolonasljednik i monegaški knez.

- Split je danas središte Sredozemlja i raspravljat ćemo o temama koje su bitne za održivost, sigurnost i otpornost. Živimo u svijetu punom izazova. Okruženi smo ratom, nemirima i nestabilnošću. Ovo je pravi trenutak u kojem Hrvatska može pridonijeti adresiranju tih tema, istaknuo je.

Govoreći o višegodišnjem financijskom okviru Europske unije do 2034., koji će biti tema Europskog vijeća sljedećeg tjedna, naglasio je važnost kohezijske politike.

- S obzirom na to da je Hrvatska posljednja ušla u Europsku uniju, mislimo da je kohezijska politika i dalje važna, ali ne samo mi, nego i još 14 zemalja koje su prijatelji kohezije. Izrazili smo zadovoljstvo nacrtom koji je izradio Cipar za vrijeme njihova predsjedanja. Vjerujem da bismo do kraja godine mogli imati višegodišnji financijski okvir, rekao je.

Hrvatska se snažno zauzima za proširenje

Grlić Radman osvrnuo se i na napad na dva trgovačka broda u bugarskoj isključivoj ekonomskoj zoni u Crnom moru.

- Izrazili smo zabrinutost i iskazali solidarnost. Sve se dogodilo otprilike 130 kilometara od bugarske obale. Čekamo da se istraže sve okolnosti koje su rezultirale potonućem jednog broda i oštećenjem drugog. Trebamo vidjeti tko stoji iza toga. Bugarska je naša saveznica i partner, rekao je.

Komentirao je i izvješće o napretku zemalja kandidatkinja koje je predstavila europska povjerenica za proširenje Marta Kos. Istaknuo je da Hrvatska zbog svojih nacionalnih i strateških interesa snažno podupire proširenje Europske unije, prije svega na zapadni Balkan, ali uz ispunjavanje kriterija.

- Ulazak u Europsku uniju nije matematički zbroj. Svaki put kada netko aplicira, mora znati što stoji na stolu, poručio je.

Dodao je da je Hrvatska spremna podijeliti svoja znanja i iskustva sa zemljama koje teže članstvu, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

- Upravo zaslugom Hrvatske uspjeli smo ostvariti da se BiH dodijeli status kandidata, rekao je Grlić Radman, dodajući da su Crna Gora i Albanija najdalje napredovale u ispunjavanju kriterija.

Izborni zakon u BiH

Govoreći o izborima u Bosni i Hercegovini, Grlić Radman ocijenio je da ovaj put nije došlo do preglasavanja Hrvata.

- Dogodilo se čudo. Nije bilo preglasavanja Hrvata, iako je bilo određenog izbornog inženjeringa kod nekih drugih kandidata. Predstavnici HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora snažno su mobilizirali glasačko tijelo jer je ovo bila jedinstvena prilika, rekao je.

Upozorio je, međutim, da jedan izborni ciklus ne rješava, kako je rekao, strukturni problem.

- Nakon četiri godine može se dogoditi opet isto, dodao je.

Grlić Radman podsjetio je i na pregovore o izmjenama Izbornog zakona održane u Neumu 2022., za koje je rekao da su bili nadomak rješenja.

- Mislim da je kroz ove izbore sazrela odgovornost političkih lidera u BiH, i s bošnjačke strane. Mislim da je svima jasno da stabilnost i budućnost BiH jedino mogu ovisiti upravo o konstitutivnosti koja se poštuje i u praksi. Zato je potrebno izmijeniti Izborni zakon. Nakon toga više neće biti pitanje tko će biti hrvatski predstavnik, jedino je bitno da ga izaberu Hrvati, rekao je.

Istaknuo je da tročlano Predsjedništvo BiH odražava multinacionalni karakter države te smatra da bi se u sljedeće četiri godine trebali stvoriti uvjeti za izmjene Izbornog zakona i ograničene ustavne promjene.