Guverner HNB-a: Ulazak u eurozonu ojačat će hrvatsku otpornost na krize

Potpredsjednik Komisije za gospodarstvo i trgovinu Valdis Dombrovskis u službenom je posjetu Hrvatskoj. O našem ulasku u eurozonu razgovarao je s predstavnicima Vlade i premijerom Andrejom Plenkovićem te  predstavnicima Sabora. Dombrovskis se sastao i s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, nakon čega su dali zajedničku izjavu za medije u povodu objave Izvješća Europske komisije i Europske središnje banke o konvergenciji.

- Izuzetno mi je drago što je Europska komisija jučer pozitivno ocijenila hrvatsko zadovoljavanje nominalnih kriterija konvergencije što nas praktički dovodi na korak od ulaska u europodručje, znači završetak puta na koji smo krenuli 2017. i sada ga privodimo kraju. To će za Hrvatsku značiti puno, puno više koristi nego troškova, bit će dobro kako za građane u Hrvatskoj tako i za poduzeća i samu državu, istaknuo je Vujčić.

- Ulazak u europodručje Hrvatsku će učiniti puno otpornijom na sve šokove i krize kojih, kao što ste vidjeli, u zadnje vrijeme ima jako puno. Svakako je puno bolje biti u europodručju u ovakvim trenucima nego izvan njega, poručio je.

- Nakon ulaska Hrvatske u europodručje i Hrvatska narodna banka integrirat će se u potpunosti u eurosustav i postati njegov puni dio. Mi smo već u listopadu 2020. stupili u blisku suradnju s Europskom središnjom bankom što znači da smo praktički već ušli u bankovnu uniju i ovo je za nas završni korak integracije u zajedničko područje valute u Europi. Naglašavam da je to područje druge najsnažnije valute na svijetu, i za nas je to, kako god to gledali, važan napredak i sigurno će doprinijeti i u budućnosti razvoju Hrvatske, kaže Vujčić. 

Dombrovskis je još jednom čestitao Hrvatskoj na, kako je rekao, ovom historijskom uspjehu.

- Izvješće Europske komisije otvorilo je put za ulazak Hrvatske u europodručje 1. siječnja 2023. Naravno, još je potrebno dobiti potvrdu država članica EU-a, ali sigurni smo u pozitivan ishod. Možemo se koncentrirati na praktične pripreme za uvođenje eura u Hrvatskoj, poručio je dodavši da je današnji sastanak bio posvećen tim pripremama. 

Kazao je da će EK i dalje surađivati i s Hrvatskom i s HNB-om. Rekao je da je ulazak u europodručje posebno važan jer se cijeli svijet nalazi u krizi najviše izazvanoj ratom, te da je zbog toga važno biti dio Europe koja koristi drugu najjaču valutu svijeta.

- Pomaže u brojnim aspektima, uključujući inače nižim troškovima financiranja i nižim kamatnim stopama. Ono što vidimo u različitim zemljama unutar i izvan eurozone. Ulaskom Hrvatske u eurozonu, osiguravate dodatnu sigurnost ljudima i tržištu, rekao je.

Vujčić: U Hrvatskoj su kamate ostale niske kao što su bile i prije krize

Što se tiče tehničke provedbe prelaska na euro, konkretno rada bankomata u prijelaznom razdoblju, kazao je da je u pitanju zahtjevan posao. 

- To je zahtjevan proces, ali on će biti napravljen tako da će dio bankomata do 31. prosinca morati imati kune jer će kune biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja do toga datuma. Većina bankomata će već biti opskrbljena eurima, dio će ih morati ostati s kunama, a onda će se nakon 1. siječnja, recimo do 15. siječnja, svi bankomati opskrbiti eurima, objasnio je guverner HNB-a dodavši da će do 15. siječnja biti dopušteno i plaćanje u kunama.

Na pitanje je li sad, u ovom kriznom vremenu, uputno ulaziti u eurozonu, Vujčić odgovara da je to najbolji trenutak.

- Trenutak, ako mene pitate, bio bi bolji da je bio i ranije, znači za Hrvatsku je bolje da što prije uđe u eurozonu. Ovo je najbolji trenutak koji u ovom trenutku možemo imati. Ja mislim da je dokaz za to da smo u početku pandemijske krize imali već potporu i Europske središnje banke i to nam je pomoglo da prebrodimo  krizu, a u ovom trenutku možete vidjeti da za razliku od većine drugih zemalja EU-a koje nisu članice eurozone i u kojima su kamatne stope već znatno porasle od početka ratne krize u Ukrajini, u Hrvatskoj su kamate ostale niske kao što su bile i prije. To je zato što tržišta u ovom trenutku već na neki način anticipiraju ulazak Hrvatske u eurozonu. Prema tome, ponavljam, najvažnije je i najveća je korist sudjelovanja u eurozoni upravo u trenutku ovakve krize, ustvrdio je Vujčić.