Kako riješiti stambenu krizu i povećati dostupnost stanova?

Kupovina vlastite nekretnine sve se više čini kao nedostižan san značajnom dijelu stanovništva, pogotovo mladima, a cijene najma također su u stalnom porastu. Stambena kriza muči ne samo Hrvatsku već je prepoznata kao problem i na razini EU-a, a kako je iz iste moguće izaći razgovaralo se u emisiji 'Otvoreno'.

Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir istaknuo je kako je pitanje stanovanja ''višedimenzionalni problem'' te kako se s njim suočava cijela Europa.

- Iz tog razloga smo mi donijeli Stambenu politiku kao strateški dokument jer se tom pitanju i odgovoru na njega ne može pristupiti jednostavno, kratko i brzo, kazao je.

Uhlir je objasnio kako je strategija Vlade trebala prvotno ''dubinsko snimiti stanje u državi'', a zatim preporučiti smjerove.

- Strategija nam je rekla da trebamo imati tri cilja, priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja. Ne treba zaboraviti da je prostor bitan element stanovanja i ta tri cilja nam govore koliko je to složeno, ustvrdio je.

Poručio je da kako bi se postigla ta tri cilja moraju se ''aktivirati četiri državne poluge''.

- Jedna je porezna poluga države, druga je financijska, treća je zemljišna, a četvrta je energetska poluga. Sve četiri poluge moraju funkcionirati da bi se dao odgovor na priuštivo stanovanje, kazao je.

Ulhir ustvrdio je da kad Vlada djeluje po pitanju problematike kratkoročnog najma sinkrono kroz turizam, Ministarstvo graditeljstva i Porezne uprave da je ''rezultat već vidljiv''.

- Samo sinkrono, s nekoliko smjerova će se moć dobiti odgovor na to komplicirano pitanje, dodao je.

Na pitanje koliko upravo kratkoročni najam odnosno činjenica da je Hrvatska ''turistička zemlja'' stvara problem za dijelove stanovništva koji zbog toga trpe posljedice Ulhir je odgovorio kako je to svega jedan element.

- Jedan od elemenata je turizam i pritisak prema stambenom fondu jer turizam ima pozitivne i negativne eksternalije. Pozitivne su da se uprihođuje, ljudi zarađuju, događa se promet ovdje, ali postoje i negativne, a to je, između ostalog, pritisak na stambeni fond, rekao je.

Ulhir smatra da se problemi koje donosi kratkoročni najam mogu ''u dijelovima zaustavljati, ali ne u potpunosti jer nam on treba'' dodavši kako to nije jedini problem.

- Mi imamo pad gradnje. Imali smo zadnji put veliku gradnju 2008. godine 25.000 stambenih jedinica godišnje, a sada smo na vrhuncu prošle godine imali 18.500, istaknuo je.

Brnjac: Na razini EU-a nedostaje 10 milijuna stanova

Zastupnica u Europskom parlamentu i koordinatorica EPP-a u Odboru za stambenu krizu Nikolina Brnjac naglasila je da stanovanje ''mora prvenstveno biti dostupno svim mladim ljudima i obiteljima'' dodavši da je stanovanje prije svega demografski problem.

- Ako mladi čovjek kad završi svoje školovanje si ne može priuštiti stan, bilo da govorimo o priuštivom najmu ili kupnji, onda on odgađa odlazak od svojih roditelja i osnivanje svoje obitelji i to stvarno postaje jedan ogroman demografski problem, kazala je.

Brnjac je poručila kako je to problem koji se događa u cijeloj Europskoj uniji dodavši da je problem ''povećanja cijena stanova za 60 posto i najma za 40 posto''.

- Te brojke pokazuju da govorimo o velikom izazovu s kojim se sada suočava EU, dodala je.

Također je naglasila kako to predstavlja i gospodarski izazov istaknuvši podatak da će do 2040. godine svake godine nedostajati 2 milijuna radno sposobnog stanovništva.

- Mi govorimo o mladim ljudima koji ne mogu ostati živjeti u onoj regiji ili gradu gdje su sada trenutačno jer si ne mogu priuštiti nekretninu i automatski nemamo konkurentno gospodarstvo, pojasnila je.

Brnjac je podsjetila da Europska unija zbog toga po prvi put ima povjerenika za priuštivo stanovanje Dana Jørgensena iz Danske te Odbor za stambenu krizu čijeg je sama dio u sklopu grupacije EPP-a.

- Mi smo u Odboru tražili i napravili izvještaj koji jasno govori da moramo povećati ponudu stanova jer brojke govore da na razini Unije nedostaje 10 milijuna stanova, kazala je.

Istaknula je porast cijena nekretnina u Hrvatskoj za 80 posto, Mađarskoj za 170 posto, Portugalu 120 posto, Češkoj 110 posto i Sloveniji od 100 posto dodavši da se i ostale države članice bore s tim problemom, a da je uzrok manjak javnog fonda stanova.

- Nije se vodilo računa o javnom fondu. Ono što mi moramo osigurati je da imamo javni fond stanovanja, bilo da govorimo o priuštivom najmu ili priuštivoj kupnji, moramo voditi računa da uvijek imamo, zaključila je.