Tko je odgovoran za krizu Ustavnog suda?

Pripadnici vladajućih i lijevih oporbenih stranaka međusobno su se u četvrtak optuživali za krizu u radu Ustavnog suda zbog spora oko snimanja sjednica, dok Most odgovornima smatra HDZ, SDP i Možemo!, optužujući ih za političku trgovinu pri izboru ustavnih sudaca.

Habijan: SDP i Možemo pokazuju da im je cilj politička kontrola nad Ustavnim sudom

Ministar pravosuđa Damir Habijan ocijenio je u četvrtak da troje ustavnih sudaca koji odbijaju sudjelovati na sjednicama zbog tonskog snimanja opstruiraju rad Ustavnog suda, ustvrdivši da SDP i Možemo njihovom obranom pokazuju da im je cilj politička kontrola nad sudom.

- Ovo ponašanje troje sudaca Ustavnog suda ja mogu opisati kao nedoraslost, rekao je Habijan i dodao da suci nedolaskom na posao i odbijanjem obavljanja dužnosti ne odlučuju o predmetima koji se odnose na prava i slobode građana.

Ministar smatra da je aktualna situacija razotkrila političku obojenost dijela ustavnih sudaca, ali i oporbenih političara koji ih brane. Tvrdi da SDP i Možemo nisu prihvatili raniji prijedlog za izbor novih sudaca pa je Ustavni sud ostao s deset od predviđenih 13 sudaca.

- Sada se nalazimo u situaciji da imamo 10 sudaca od kojih tri suca koji su predloženi iz kvote SDP-a, odnosno iz oporbenih redova ne dolaze na posao, opstruiraju rad Ustavnog suda, kazao je Habijan.

Odbacio je tvrdnje da je tonsko snimanje samo po sebi sporno, istaknuvši da se snimaju sjednice Vlade i Hrvatskog sabora te da se od 1. srpnja iduće godine snimanje planira uvesti u 1500 sudnica.

- Postavlja se pitanje zašto ovoj trojici sudaca to smeta i da li im to remeti nešto u njihovim planovima, odnosno njihovim istupima, rekao je ministar i nadodao da preostalih sedam ustavnih sudaca nema problema sa snimanjem sjednica.

Prema njegovim riječima, snimanje je uvedeno kao pomoćno sredstvo radi transparentnijeg odlučivanja i izbjegavanja nedoumica koje su se pojavljivale tijekom pripremnih sjednica.

'Nedorasli su svojoj funkciji'

Habijan je ocijenio da obrana troje sudaca iz oporbenih redova pokazuje kako se, prema njegovu tumačenju, ne radi o nastojanju da se popuni Ustavni sud radi zaštite temeljnih prava građana, nego o pokušaju političkog utjecaja na njegov rad.

- Naš prijedlog je bio vrlo jasan, vrlo transparentan, SDP je to odbio, rekao je, dodajući da se način izbora ustavnih sudaca primjenjuje desetljećima te da je potrebno omogućiti sudu da normalno obavlja svoju dužnost.

Ustvrdio je i da suci nedolaskom na sjednice šalju lošu poruku građanima koji se Ustavnom sudu obraćaju radi zaštite svojih prava. Podsjetio je da su prisegnuli na Ustav i zakon te se obvezali savjesno obavljati dužnost.

- Na ovaj način zapravo su prekršili Ustav, što je paradoks jer se radi o sucima Ustavnog suda, kazao je Habijan i ocijenio da su tih troje sudaca "nedorasli svojoj funkciji".

Premijer Andrej Plenković ranije je također optužio suce koje je predložila lijeva oporba za opstrukciju rada Ustavnog suda. Protivljenje tonskom snimanju ocijenio je kao neprihvatljivo te nadodao kako je riječ o ''opstrukciji rada sudaca koje je predložila lijeva oporba''.

Malenica najavio sjednicu Odbora za Ustav o kandidatima za ustavne suce

Ivan Malenica (HDZ) kazao je da njegova stranka podržava uvođenje tonskog snimanja sjednica Ustavnog suda jer će se od 1. siječnja 2027. godine snimati sjednice svih hrvatskih sudova. Smatra da je to dobro jer će se time Ustavni sud otvoriti javnosti, čime se ostvaruje i ono za što su se pojedini predstavnici oporbe zalagali posljednjih nekoliko godina.

Čudi ga što sada neki ustavni suci problematiziraju nešto na što su pristali, odnosno otvaranje Ustavnog suda javnosti. Očekuje da troje sudaca koji su se usprotivili snimanju to prihvati kao korak prema većoj transparentnosti rada Suda.

Dodao je da je iz priopćenja predsjednika Ustavnog suda Frane Staničića shvatio da se raspravljalo o pravilima snimanja te da su suci s tim bili upoznati i dali pristanak. Ako su ostala otvorena pitanja, smatra da su se mogla riješiti razgovorom na sjednici, a ne bojkotom rada Suda.

- Radi se, igrom slučaja, o sucima predloženima iz kvote oporbe pa se može doći do određenog zaključka da možda svjesno zaustavljaju rad važne institucije u hrvatskom pravnom sustavu, smatra Malenica.

Kao predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav najavio je sjednicu tog tijela nakon saborske stanke idućeg tjedna. Javnost će tako imati priliku pratiti raspravu o kandidatima za ustavne suce, bez obzira na to što je SDP već objavio imena dvojice kandidata.

SDP-ovo odbijanje daljnjih pregovora prokomentirao je riječima da se nikoga ne može prisiliti na pregovore iza zatvorenih vrata, pa će se o tome raspravljati na sjednici Odbora. Vjeruje da će se do tada riješiti i problem na Ustavnom sudu te da će troje sudaca nastaviti s radom.

Benčić: Nisu se stekli uvjeti za izbor ustavnih sudaca

Sandra Benčić (Možemo!) istaknula je da se predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić još od proljeća ne očituje o tome je li u skladu s Ustavom da većinu ustavnih sudaca predlaže parlamentarna većina, kako tvrde premijer Andrej Plenković i vladajući, te je li ustavan bio zahtjev HDZ-a da se izbor ustavnih sudaca poveže s izborom predsjednika Vrhovnog suda.

Odgovora još nema, a riječ je o sporu zbog kojeg ne dolazi do dogovora o izboru troje sudaca za popunjavanje Ustavnog suda, kazala je, dodavši da se "nisu stekli uvjeti za izbor ustavnih sudaca".

Umjesto odgovora, predsjednik Ustavnog suda odlučio je raditi javni pritisak na saborske zastupnike, ustvrdila je. Ako on ima pravo tražiti izbor ustavnih sudaca, smatra Benčić, i parlament ima pravo tražiti od Ustavnog suda odgovore na temeljna pitanja ustavnosti njihova izbora.

Osvrnula se i na spor među ustavnim sucima zbog snimanja sjednica, istaknuvši da Možemo! od početka traži javnost sjednica Ustavnog suda, no one već godinama nisu javne.

Zapitala se hoće li snimke biti dostupne javnosti i objavljene na mrežnim stranicama Suda kako bi ih građani mogli pogledati, mogu li im pristupiti i ostali suci ili je to isključivo pravo predsjednika Suda te kako se snimke čuvaju i koliko dugo. Zato nedopustivim smatra izostanak odgovarajućih protokola i odluka.

Komentirala je i izjavu premijera Andreja Plenkovića da rad Ustavnog suda blokiraju suci koje je birala ljevica. Smatra da je jasno zašto to Plenković govori jer suce koje su predložili on i HDZ smatra "svojima", dok Možemo! i ostatak oporbe suce izabrane dvotrećinskom većinom ne smatraju svojima, nego sucima Ustavnog suda.

Saša Đujić (SDP) ponovno je apelirao na predsjednika i suce Ustavnog suda da pronađu rješenje za nastale probleme i omoguće nastavak rada u interesu građana, pri čemu je najveću odgovornost pripisao Staničiću.

- Očekujemo da u što skorijem roku definiraju pravila rada i nastave raditi, kazao je.

Dodao je da SDP s vladajućima više neće pregovarati o izboru troje ustavnih sudaca, nego će o kandidatima javno raspravljati na sjednici Odbora za Ustav.

Odbacio je i premijerove tvrdnje da rad Suda opstruiraju suci koje je predložila oporba, naglasivši da HDZ na sve suce gleda kao na "naše" i "vaše". Za SDP, rekao je, nakon što ih Sabor izabere oni postaju ustavni suci koji trebaju raditi u interesu građana, a ne SDP-a ili HDZ-a.

Premijer je svojom izjavom potvrdio da to ne shvaća i da suce i dalje dijeli na "naše" i "vaše", ustvrdio je Đujić, poručivši da SDP više neće sudjelovati u takvoj trgovini te da je Plenković uzrok svih problema.

Penava optužuje lijevu oporbu za blokadu, Grmoja smatra odgovornima HDZ, SDP i Možemo!

Ivan Penava (DP) aktualnu situaciju na Ustavnom sudu smatra "čistom političkom blokadom rada institucija".

- Riječ je o političkoj manipulaciji koja je dovela do blokade izuzetno značajne institucije u RH, i pritom je jasno da mislim na lijevu oporbu, kazao je.

Dodao je da je, prema njegovu mišljenju, cilj lijeve oporbe bio spriječiti da se u sastavu Ustavnog suda odrazi odnos političkih snaga u Hrvatskom saboru.

Nikola Grmoja (Most) poručio je predsjedniku Ustavnog suda da se obrati onima koji su ga imenovali HDZ-u, SDP-u i Možemo!.

Te su tri stranke, ustvrdio je, sudjelovale u političkoj trgovini i odgovorne su za stanje na Ustavnom sudu.

Podsjetio je da je Most tražio da se ustavni suci biraju samo na jedan mandat kako pri donošenju odluka ne bi razmišljali o ponovnom izboru te da se onemogući izravan prelazak iz političkih klupa na Ustavni sud. HDZ, SDP i Možemo! te su prijedloge odbili, rekao je.

- Predsjednik Ustavnog suda, kojeg mi ne priznajemo, nema nikakvog prava nama se obraćati niti nas na bilo što pozivati, poručio je Grmoja.