Habijan: Sudovi će biti učinkovitiji u prekograničnim sporovima

Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama EU-a omogućit će sudovima učinkovitije postupanje u prekograničnim sporovima, rekao je u srijedu ministar pravosuđa Damir Habijan, dok je oporba upozorila na manjkavosti glede preuzimanja europskog uhidbenog naloga.

- Ovaj prijedlog zakona osigurava moderan, pregledan i funkcionalan zakonodavni okvir koji će hrvatskim pravosudnim tijelima omogućiti da učinkovitije postupaju u prekograničnim kaznenim predmetima te ojačaju našu suradnju s drugim članicama EU-a, rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u Hrvatskom saboru.

U prijedlog zakona ugrađene su provedbene odredbe radi omogućavanja primjene Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima. Države članice EU-a moći će tako prenositi vođenje kaznenih postupaka jedna drugoj. Na taj se način sprječavaju usporedni kazneni postupci (u vezi s istim osumnjičenikom i istim činjenicama) u različitim državama članicama. Uredba se primjenjuje od 1. veljače 2027.

Zakonom se također preciznije definiraju odredbe uredbi EU-a o europskom uhidbenom nalogu, nakon upućenog mišljenja Europske komisije o neusklađenosti.

- Godišnje u Hrvatsku stigne oko sto zahtjeva za europski uhidbeni nalog, kazao je ministar Habijan.

Raukar Gamulin (Možemo!): Preuzima li sustav formalno europske mehanizme?

SDP-ova Kristina Ikić Baniček podsjetila je na mišljenje Europske komisije iz ožujka prošle godine, prema kojem ''Hrvatska nije adekvatno preuzela u svoje zakonodavstvo europski uhidbeni nalog''.

- Neću ulaziti u ocjenu je li u pitanju bio nemar, neznanje ili loše namjere, no ne vidim kako bi ikome u Hrvatskoj pogodovalo izvrtanje pravila o jedinstvenom uhidbenom nalogu koji vrijedi na području cijele EU. Vjerujem da je to u ovom prijedlogu riješeno na odgovarajući način, rekla je Ikić Baniček.

Zastupnica Možemo! Urša Raukar Gamulin navela je da predloženi zakon uređuje sudjelovanje Hrvatske u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije, financijskih prijevara, trgovine ljudima i drugih teških oblika prekograničnog kriminaliteta.

- Iza ovog zakona krije se puno ozbiljnije pitanje. A to je ima li Hrvatska pravosuđe koje može ravnopravno sudjelovati u europskom prostoru pravde? Ili pak imamo sustav koji formalno preuzima europske mehanizme, a praktično ih teško provodi?, upitala je.

Unatoč određenim prigovorima, SDP i Možemo! podržat će zakon, kao i vladajući HDZ.

- Ovaj će zakon biti temelj i okvir za bolju pravosudnu suradnju s pravosuđem Europske unije. Ako se pokaže da do drugog čitanja još nešto treba doraditi, sigurna sam da će ministar i njegovi suradnici to razmotriti, rekla je zastupnica HDZ-a Ljubica Lukačić.

Četiri kandidata u izboru za člana Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

Osim o novom zakonu, zastupnici su raspravili jedinstvenu završnu listu za izbor člana Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove donio je listu od četiri kandidata, na kojoj su Svetislav Drakulić, Simona Marić Ćurić, Sanja Ružman i Filip Štefan. O članu Povjerenstva odlučit će svi saborski zastupnici, tajnim glasanjem.

- Klub zastupnika SDP-a sudjelovat će u izboru člana Povjerenstva ili možda neće, ali će sasvim sigurno, s ili bez našeg sudjelovanja, biti izabran onaj od četiri kandidata za kojeg se odluči parlamentarna većina. Pa ćemo tako tretirati rad Povjerenstva ubuduće, poručio je SDP-ov Arsen Bauk.

HDZ-ova Danijela Blažanović ocijenila je da svaki od predloženih kandidata donosi određene profesionalne kvalitete i specifična znanja.

- Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je tijekom godina postalo jedno od najprepoznatljivijih mehanizama zaštite javnog interesa. Njegova vjerodostojnost ovisi o kvaliteti i profesionalnosti njegovih članova. Stoga je važno da osobe koje biramo imaju dovoljno znanja, iskustva i integriteta za donošenje odluka koje često imaju veliki javni značaj, naglasila je Blažanović.