HAC uvodi novi sustav nadzora na autocestama

Jutros se u ranim satima dogodila prometna nesreća na A1 u tunelu Sv. Rok, u smjeru Zagreba, što je prouzročilo kolonu dugu 12 kilometara. Davor Bićanić, šef Središnjeg centra za nadzor i upravljanje prometom, kaže kako se prema prvim informacijama radi o sudaru jednog vozila.

- Vozač je izgubio nadzor nad vozilom i sa strane je udario u oplatu tunela, odnosno konkretno u samo ugibalište. Prve informacije s terena bile su zabrinjavajuće jer je vozilo bilo jako uništeno. Odmah smo zatvorili tunel Sv. Rok u oba smjera. Hitna medicinska pomoć je stigla za nekih 20 minuta i odvezla unesrećene. Ozlijeđene su četiri osobe i, prema prvim informacijama, radi se o lakšoj nesreći. To je bila dosta složena vatrogasna intervencija jer se moralo rezati određene dijelove vozila, kaže.

U međuvremenu je, dodaje, otvorena autocesta za promet u smjeru Dubrovnika, a za kratko vrijeme očekuje se i normalizacija prometa u smjeru Zagreba. U smjeru mora promet je i dalje uobičajeno povećan, tipično za turističku sezonu.

- To su za Hrvatsku dobre brojke. Bićanić kaže kako je za prvih 7 mjeseci u godini prosječni mjesečni dnevni promet u 2019. iznosio 15 976 vozila – te brojke su zbog smanjenog turizma pale u 2020. i 2021., a u 2022. godini promet je povećan za gotovo 19 posto, točnije 17 500 vozila. Dodaje i da prvi pokazatelji za kolovoz pokazuju kako će biti iznimno uspješan što se tiče prometa.

- Strani državljani nemaju problem s kolonama, one su kod njih svakodnevna pojava, no na hrvatskim autocestama kolone kreću početkom 7. mjeseca, a traju do prve polovine 9. mjeseca, kaže Bićanić te dodaje kako će se u skorijoj budućnosti krenuti u elektroničku naplatu cestarine, koja bi trebala ubrzati protok prometa. 

Hrvatske autoceste pokrenule su uvođenje novog prometno-informacijskog sustava na svojim autocestama, u sklopu kojeg će se postaviti više od 1700 digitalnih kamera za novi sustav videonadzora i videodetekcije. Novim sustavom nadzora i upravljanja prometom dolazi do novog načina nadzora i vođenja prometa duž cijele mreže autocesta te ustrojavanjem novog Središnjeg centra za nadzor i vođenje prometa autocestama.

- Projekt je sufinanciran sredstvima EU-a. Zajedno smo u projektu sa zemljama u okružju – Slovenijom, Italijom, Austrijom i Mađarskom. U sklopu tog smo programa povukli oko 100 milijuna kuna i u njega je uloženo jako puno truda. Početkom ove godine počeli smo s testiranjem sustava, kaže Bićanić te dodaje kako se radovi provode na dvije fronte – prva je zamjena tehnološki zastarjelih analognih kamera naprednijim digitalnim kamerama, a drugi dio posla se radi u centrima za nadzor upravljanja prometom koji su najvažniji cestarinski objekti, smješteni uz samu dionicu autoceste i upravljaju određenom dionicom – sve su autoceste pokrivene tim centrima.

Središnja točka je Središnji centar za nadzor i upravljanje prometom u Zagrebu koji ima uvid u rad svih tih centara.

- Informacija s novih digitalnih kamera uvelike će ubrzati reakciju naših operatera koji rade u centrima. U slučaju ove prometne nesreće na Sv. Roku kamera bi u realnom vremenu dojavila sliku u Središnji centar, a operater bi u svom sustavu dobio mogućnost što napraviti – zatvoriti jedan prometni trak, zatvoriti tunelsku cijev ili zatvoriti tunel u oba smjera u potpunosti. Nakon toga bi se prometna signalizacija postavila tako da se korisnicima autoceste objasni o čemu se konkretno radi, objašnjava.

Na temelju podataka svake incidentne situacije, dodaje, radit će se analiza koja će moći pokazati prednosti i mane takvog sustava. „Na temelju toga mi radimo postupanja koja se zatim šalju na teren. Sukladno tome se poboljšava rad samog sustava i rad naših djelatnika. U cijeli postupak će, osim službi Hrvatskih autocesta, biti uključene i vanjske žurne službe, poput policije, hitne službe, medicinske pomoći i vatrogasaca.

- Mi ih sukladno potrebi obavještavamo i oni izlaze na teren. Djelatnici Hrvatskih autocesta školovani su za upravljanje ovakvim situacijama kroz program verificiran pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Osmislili smo zanimanje operater za upravljanje cestovnim prometom na autocestama. Naši operateri, njih oko 130 u cijeloj Hrvatskoj, dužni su proći to školovanje nakon kojeg stječu to zvanje. Nakon školovanja mi unutar sektora svake godine s jednim djelatnikom ponovno prođemo njegovu obuku. Educiraju se svakodnevno, napominje.

Uz veliki priljev vozila na autocestama, prometne nesreće događaju se svakodnevno – najčešće zbog umora. Bićanić kaže kako HAC redovito apelira na vozače da odmore uz autocestu. Veliki problem je, dodaje, korištenje elektroničkih uređaja u vožnji, kao i brzina.

- U dogledno vrijeme ćemo pokušati više utjecati i na to. Uzrok nesreća nerijetko su i vožnje u alkoholiziranom stanju te vožnja u suprotnom smjeru, koje se i dalje događaju unatoč raznim postavljenim signalizacijama. Dogodi se da netko uđe zabunom, ali nekad zbog raznih oklada krenu u takvu vožnju. Važno je, zaključuje, i dalje educirati vozače kako bi se ovakve i slične situacije svele na minimum.