Hajdaš Dončić: HDZ pomaknuo granicu udesno, neće nas zavaditi s Možemo!

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u razgovoru s Romanom Bolkovićem govori o koaliciji s Možemo, poreznoj reformi, priuštivom stanovanju, socijaldemokraciji, odnosu prema HDZ-u i Plenkoviću, ratu u Ukrajini te ulozi Hrvatske u Europskoj uniji i novom svjetskom poretku.

O akademskoj tituli: Ja sam jednostavno Siniša

Na primjedbu Romana Bolkovića voditelja da se nikada ne potpisuje kao docent ili doktor znanosti, Hajdaš Dončić odgovorio je da tu titulu smatra primjerenom isključivo akademskom okruženju.

– Predavao sam dvije godine na sveučilištu i ta titula mi služi za akademsku zajednicu. Ne vidim potrebu da se u svakodnevnom govoru ili javnom nastupu potpisujem kao docent ili doktor znanosti, rekao je.

Istaknuo je da preferira neposredan i prisniji odnos sa sugovornicima.

– Ja sam jednostavno Siniša. Volim ljudski, neformalni pristup i brzo, uz dopuštenje sugovornika, prijeći na „ti“. To mi je prirodno, poručio je.

'HDZ se boji gubitka izbora, nameće lažni narativ'

Govoreći o percepciji SDP-a kao trajno slabijeg protivnika HDZ-u u anketama, Siniša Hajdaš Dončić je kazao kako je slabiji rejting u prošlosti bio posljedica unutarstranačkih neslaganja, kojih više nema.

– Taj javni narativ, o 'slabijem SDP-u', koji je duboko ušao u hrvatsku mainstream političku misao, producira sam HDZ jer se boji gubitka sljedećih izbora. Pokušava stvarati buku, iracionalnost i negativne emocije tako da predsjednika SDP-a, tko god on bio, proglašava podkapacitiranim, a SDP strankom bez programa i bez ljudi, ustvrdio je.

Dodao je kako je obilježje SDP-a otvorenost te da se unutarstranačke rasprave demokratski komuniciraju, dok, kako tvrdi, u HDZ-u situacija nikada nije bila stabilna.

– Sve ovo sada služi premijeru Andreju Plenkoviću da sakrije što će se događati nakon njegova poraza na sljedećim izborima, a to će biti 'bratoubilački rat', borba više frakcija za njegova nasljednika, smatra.

Zaključno je poručio da je SDP stabilan, da ima ljude, program i rješenja za ključne probleme u Hrvatskoj - inflacija, standard, mirovine, plaće, zdravstvo i korupcija.

'Povezani političari i glasanje na temelju interesa'

Kazao je da HDZ ima minimalnu potporu od oko 23 posto, ispod koje, prema njegovu mišljenju, teško može pasti, što potvrđuju i ankete.

– To je njihova minimalna baza nastala kroz 85 posto vremena koliko upravljaju Hrvatskom. Postoji velik skup povezanih osoba – zaposlenika općina, gradova i županija, udruga, sportskih saveza i drugih sustava vezanih uz lokalnu vlast, gdje HDZ dominira – rekao je.

Dodao je kako je riječ o interesnoj skupini kojoj postojeći sustav odgovara te da, uz izlaznost nešto višu od 50 posto, HDZ teško može pasti ispod tog praga.

– To je ono ključno što želim naglasiti – istaknuo je, naglasivši da politički uspjesi i padovi nikada nemaju samo jedan uzrok.

Sustav treba mijenjati: Rast ne znači i razvoj

Hajdaš Dončić kritizirao je model korištenja europskih sredstava, ocijenivši da je Hrvatska pogriješila fokusirajući se na brzu apsorpciju novca, umjesto na razvoj.

Smatra da je hrvatski gospodarski model i dalje pretežno oslonjen na građevinu i turizam, koji, kako kaže, ostvaruju rast, ali ne i razvoj.

Predložio je drugačiji koncept industrijske politike, usmjeren na kvalitetu projekata i sustav koji može brzo reagirati na promjene u gospodarstvu.

– Danas govorimo o jednoj industriji, primjerice dronova, a za dvije ili tri godine to će biti nešto drugo. Moramo imati sustav koji može raditi nove evaluacije i omogućiti iskorake u gospodarskim granama s dodanom vrijednošću, poručio je.

Istaknuo je da se industrijska politika mora temeljiti na sustavu, a ne na konačnom rezultatu, te da Hrvatska ne može razvijati infrastrukturu bez ljudi.

Zaključno je ustvrdio da je hrvatski i europski model previše usmjeren na brzu apsorpciju sredstava, a premalo na dugoročni razvoj, te da SDP nudi drukčiji program i želi otvoriti argumentirani dijalog o budućnosti hrvatskog ekonomskog modela.

Četiri ključne ekonomske teme

Hajdaš Dončić podsjetio je da je SDP na nedavnoj konvenciji otvorio četiri ključne ekonomske teme, a sve su, kako kaže, bile povezane s utjecajem umjetne inteligencije na tržište rada.

Upozorio je da je kroz povijest svaka velika tehnološka promjena, poput industrijalizacije, prvo pogodila radnike u proizvodnji, koje su zamijenili strojevi, dok bi sada umjetna inteligencija mogla zahvatiti i administrativne poslove, bankarski sektor, pa čak i pojedine djelatnosti u zdravstvu.

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je skraćivanje radnog tjedna, smatrajući da bi se time moglo odgovoriti na promjene koje donosi automatizacija i digitalizacija. Istaknuo je da takve rasprave želi otvoriti u hrvatskom društvu kroz argumentiran dijalog te da su te ideje povezane i s drugačijom poreznom i industrijskom politikom.

'Ne može se izjednačiti partizane i ustaše'

Govoreći o podjelama na „crvene i crne“, Hajdaš Dončić ustvrdio je da je problem u tome što je, kako tvrdi, predsjednik Vlade Andrej Plenković pomaknuo granicu političkog desnog centra prema radikalnoj desnici.

Smatra da je Plenković, u strahu od konkurencije na desnici, „proširio crvenu liniju“ kako bi zadržao politički prostor. S druge strane, kaže da je njegov izazov bio suprotan – zadržati SDP unutar okvira lijevog centra.

Ponovno je pozvao na donošenje jasnog zakonskog okvira koji bi precizno definirao što je u javnom prostoru dopušteno, a što nije, kada je riječ o povijesnim simbolima i interpretacijama.

– Ne može se izjednačiti partizane i ustaše. Partizani su bili na pravoj strani povijesti, rekao je, dodajući da ne negira zločine počinjene nakon 1945., ali da se o njima treba govoriti bez relativizacije temeljnih povijesnih činjenica.

Ustvrdio je da HDZ izbjegava takav dogovor jer mu, kako kaže, odgovara zadržavanje otvorenog prostora u kojem se mobilizira dio birača sklonih nostalgiji prema NDH.

Hajdaš Dončić tvrdi da je više puta nudio razgovor HDZ-u kako bi se postigao dogovor o temama koje opterećuju društvo, no smatra da za to nema političke volje.

Ponovio je kako današnji HDZ više ne vidi kao umjerenu opciju, nego kao stranku koja je, po njegovu sudu, pomaknula političku granicu radikalno udesno, posebno nakon ulaska Domovinskog pokreta u Vladu.

Ravnoteža između kapitala i rada - temelj socijaldemokratskog pristupa

Hajdaš Dončić naglašava da je njegov prioritet bio usmjeriti stranku na ekonomske teme i socijaldemokratski sadržaj, a ne na unutarstranačke bitke.

U središte političkog djelovanja stavlja socijaldemokraciju, koju definira kroz dva ključna načela: gospodarski rast i razvoj te stvaranje dodane vrijednosti, ali uz pravednu raspodjelu te vrijednosti.

Ističe da nije dovoljno govoriti samo o porezima i transferima, odnosno sekundarnoj raspodjeli, nego se mora otvoriti pitanje primarne raspodjele – koliko novostvorenog profita ostaje radniku, a koliko vlasniku.

Prema njegovu tumačenju, upravo je ta ravnoteža između kapitala i rada temelj socijaldemokratskog pristupa. Smatra da se u Hrvatskoj, ali i u Europi, zanemaruje pitanje udjela radnika u dobiti, dok se rasprava svodi na naknadne korekcije kroz porezni sustav.

Koalicija s Možemo: 'Fina kemijska legura'

Hajdaš Dončić ističe da se potencijalna suradnja SDP-a i Možemo ne smije svoditi isključivo na zbrajanje postotaka u anketama. Naglašava da su osobni odnosi ključni te da sa Sandrom Benčić i Tomislavom Tomaševićem ima korektan i dugogodišnji kontakt.

– Najvažniji je osobni odnos. Neće nas nitko zavaditi – poručio je.

Smatra da je cilj pronaći „finu leguru“, politički spoj koji će građanima ponuditi nadu i jasnu alternativu HDZ-u, kroz teme poput industrijske politike, borbe protiv inflacije, javnog zdravstva i obrazovanja.

Dodaje da su zajedno jači od HDZ-a, ali inzistira da se suradnja gradi na sadržaju i političkom narativu, a ne samo na brojkama i rejtingu.

Milanović i njegova lista: 'On to neće napraviti'

Na pitanje o mogućem izlasku predsjednika Zorana Milanovića na parlamentarne izbore s nezavisnom listom, Hajdaš Dončić tvrdi da do toga neće doći te takve spekulacije vidi kao pokušaj destabilizacije moguće koalicije.

– On to neće napraviti – rekao je, dodajući da je Milanović u „komfornoj poziciji“ i da dio javnih nagađanja predstavlja tek buku u političkom prostoru.

Ističe da njihov međusobni odnos uključuje i privatnu dimenziju koju ne želi iznositi u javnost, kao ni procjene o osobnim ambicijama. 

Porezna reforma i razvoj nerazvijenih krajeva

Hajdaš Dončić najavljuje više segmenata promjene poreznog sustava, povezanih s industrijskom politikom i regionalnim razvojem. Pozivajući se na analize ekonomskog tima u kojem su, među ostalima, sudjelovali Branko Grčić, Boris Lalovac i Slavo Radošević, kaže da je cilj usmjeriti porezne izmjene prema poticanju razvoja slabije razvijenih sredina.

Predlaže izravne transfere radnicima u poduzećima i uslužnim djelatnostima u općinama i gradovima ispod indeksa razvijenosti – ne vlasnicima, nego zaposlenima. Istodobno bi država, u razdoblju od tri do pet godina, sufinancirala eventualni manjak poreznih prihoda tim jedinicama kako bi zadržale financijsku stabilnost dok se ne pokrene gospodarska aktivnost.

Upozorava da, ako neka općina ili grad u tom razdoblju ne uspiju stvoriti održivu ekonomsku osnovu, treba otvoriti pitanje njihova daljnjeg postojanja, jer bi u suprotnom ostajali trajni fiskalni teret.

Jedan od elemenata reforme odnosi se na porez na dobit. Poduzetnici koji bi skratili radno vrijeme i povećali produktivnost, uz potporu državnog razvojnog fonda, imali bi pravo na nižu stopu poreza na dobit.

Fond za priuštivo stanovanje - stanovi za najam, bez mogućnosti otkupa

Poseban naglasak stavlja na, kako kaže, izlazak iz ekonomije rentijerstva. Tvrdi da se višak dobiti često ulaže u stanogradnju jer cijene nekretnina rastu, a porez na drugu, treću i četvrtu nekretninu ostaje nizak.

SDP-ov prijedlog je da se porez na prvu nekretninu u kojoj se stanuje ne mijenja, dok bi se porezno opterećenje povećavalo za svaku sljedeću nekretninu. Prihod od tog poreza ne bi išao u opću potrošnju, nego u poseban fond za rješavanje priuštivog stanovanja.

Pod priuštivim stanovanjem Hajdaš Dončić podrazumijeva isključivo stanove za najam. Predlaže model u kojem država i lokalne zajednice grade stanove za dugoročni, jeftin najam – bez mogućnosti otkupa.

Cilj je, kaže, postupno mijenjati "rentijerski mentalitet" i potaknuti model u kojem građani ne moraju nužno biti vlasnici nekretnine kako bi imali sigurnost stanovanja. Kao primjer navodi Berlin, gdje velik dio stanovništva živi u najmu.

Naglašava da je riječ o temi koja zahtijeva široku društvenu raspravu, ali poručuje da SDP želi otvoriti dijalog o drugačijem modelu stanovanja i porezne politike.

Hrvatska, EU i širenje prema jugoistoku

Hajdaš Dončić naglašava da Hrvatska mora otvoriti ozbiljan dijalog o svojoj vanjskopolitičkoj poziciji unutar Europske unije. Postavlja dilemu između „više Europe“, s jačom integracijom i odlučivanjem kvalificiranom većinom, te „manje Europe“, uz snažniji suverenitet država članica. Zalaže se za aktivniju ulogu Hrvatske kao zagovornika brže integracije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije.

Smatra da Hrvatska ne bi trebala graditi narativ o „predziđu“, nego širiti europski prostor prema jugoistoku, jer se, kako kaže, centar Europe tradicionalno razvija na račun periferije.

Regionalni savezi i mediteranski identitet

Kao prirodne partnere Hrvatske navodi Sloveniju i Austriju te predlaže snažnije povezivanje unutar Europske unije, po uzoru na nordijsko-baltičku suradnju. Kritizira fokus na „regiju i Balkan“, naglašavajući važnost mediteranskog identiteta Hrvatske i jačeg pozicioniranja prema srednjoeuropskim i mediteranskim središtima poput Beča i Berlina.

Ukrajina, Rusija i oprez u vanjskoj politici

Govoreći o ratu u Ukrajini, ističe da je Rusija agresor, ali smatra da propitivanje uloge Zapada ne znači rusofilstvo. Drži da je Zapad radio pogreške u odnosima s Rusijom te da Hrvatska ne treba biti u prvim redovima političkog nadmetanja oko Ukrajine.

Podržava humanitarnu pomoć, razminiranje i prihvat ranjenika, ali upozorava na potrebu opreza i racionalnosti u vanjskoj politici, zaključujući da je „povijest reverzibilna“ i da Hrvatska mora postupati promišljeno.

Novi svjetski poredak i slabljenje UN-a

Hajdaš Dončić ocjenjuje da svijet ulazi u razdoblje novih blokovskih podjela. Tvrdi da sukob s Iranom ne vidi samo kao američko-iranski rat, nego kao širu borbu za geopolitičke pozicije, pri čemu ističe energetske interese prema Kini, navodeći Venezuelu i Iran kao primjere velikih izvoznika nafte prema Pekingu.

Smatra da Ujedinjeni narodi gube utjecaj te da se globalni odnosi oblikuju oko tri sile – Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Rusije – dok se ključno pitanje odnosi na poziciju Europe u tom trokutu moći.

Više pogledajte u videoprilogu: