07:56 / 10.02.2022.

Autor: U mreži Prvog/HR/HTV

Hanžek: Do zime planiramo izgraditi više od 400 kuća

U mreži Prvog o obnovi

U mreži Prvog o obnovi

Foto: HTV / HRT

Koliko se obiteljskih kuća trenutačno gradi na Banovini? Kad kreće gradnja višestambenih zgrada? Kakav je odaziv građevinskih tvrtki? Kako ubrzati dinamiku radova? O obnovi su govorili državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu Gordan Hanžek, potpredsjednica HGK za graditeljstvo Mirjana Čagalj te Mario Uroš s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Urednica je Mirjana Grahovac.

Državni tajnik Gordan Hanžek rekao je da su zamolili lokalne uprave da odrede prioritete u obnovi. Rekao je da trenutno u preko  2000 kontejnera  žive ljudi koji su uglavnom  živjeli u višestambenim zgradama, a ljudi koji žive u selima također u kontejnerima.


- Imamo 1092 zahtjeva samo za zamjenske obiteljske kuće. Odrediti prioritete je teško. Petrinja ovih dana izlazi s kriterijima za određivanje prioriteta. Cijeli je niz faktora koji će odlučivati o gradradnji kuća. Bitna stvar je i pravo odabira svakog vlasnika da odabere model kuće i tehnologiju izgradnje. Ovih dana se rade analize 73 odluke i kreće se u proceduru izgradnje, rekao je Hanžek.


Naglasio je da je jučer potpisan ugovor za izgradnju zidanih kuća. Graditelji su s područja Slavonije, napravili su logističke pripreme, od ponedjeljka kreću s fizičkom izgradnju, a ovih dana se sa stradalnicima potpisuju izjave o modelu izgradnje, ugovori o gradnji. U ovom trenutku u stvarnoj izgradnji su dvije obiteljske kuće u tehnologiji drvene suhe gradnje. Potpisani su ugovori za 60 kuća, u završnom postupku mirovanja su ugovori za 30 kuća, a 78 kuća je u javnoj nabavi, rekao je Hanžek.


- U tijeku je javna nabava za 10 višestambenih kuća sa 144 stana, krenula je javna nabava za još 10 kuća  - ukupno 308 stanova. U postupku nekonstrukcijske obnove završeno je više od 1400 kuća, pratimo više od 1700 kuća. Govorimo o ogromnom broju stambene dokumentacije. Uvijek netko kaže može brže, može više. Postujemo zakone o gradnji i sugurnosti gradnji. Planirali smo do zime izgraditi više od 400 kuća, naglašava Hanžek.

Interes građevinskih firmi


Potpredsjednica HGK za graditeljstvo Mirjana Čagalj vjeruje da će se građevinske firme zainteresirati, zbog velikog obima posla na Banovini.


- Proceduru javne nabave svi moraju proći i to možda otežava.  Država će sad možda uvidjeli što znači prolaziti sve procedure, dovršiti javnu nabavu, potpisati ugovore. To nije jednostavno ni lako, ali vjerujem da će kroz ovu godinu dana, kada građevinski sektor vidi koliko će to biti posla, svoje kapacitete preusmjeriti na neka druga područja, rekla je.


- Građevinske firme za 2022. godinu dobar dio kapaciteta već imaju rezervirane, no svi ovi natječaji od preko 50 do 300 ili 400 milijuna izlaze sredinom ili do kraja ove godine pa će velike firme svoje kapacitete s ovim puniti sredinu 2022. i 2023.. Nadam se da neće biti problema, ali je neminovno da će se na natječaje javljati i strane firme, rekla je Čagalj.

Što je to protupotresna gradnja?


- Imamo kvalitetne propise za protupotresnu gradnju, to je dio europskih zakona i relativno su jasni. Vjerujem da sve tipske zgrade i kuće koje se grade na Banovini zadovoljavaju te propise. Svaka zgrada mora zadovoljiti protupotresnu otpornost rekao je  Mario Uroš s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. 


- Tradicija u Hrvatskoj je da se radi monolitna zidana gradnja i tu izvođači i projektanti imaju kod nas najviše isustva. Ta je gradnja i kvalitetno obuhvaćena zakonima. Općenito - korisnik bi treba izabrati rješenje koje njemu najviše funkcionalno odgovara, rekao je Uroš.


Problem lokacije tla


- To je osnovni problem. Treba uvijek isključiti nepogodne lokacije, to je najkvalitetnije i najjednostavnije rješenje. Takve lokacije se mogu mapirati i isključiti. Tu treba spomenuti i kvalitetne temelje jer sve zgrade koje će se izgraditi imat će monolitne temelje, bit će prilagođeni lokaciji. Treba uključiti i projektante u takav posao, kaže Uroš.


Hažek kaže da je problem tla, problem mikrolokacija.


- U Mečenčanima je i prije bilo vrtača, sve su uglavnom sanirane iako je to finacijski neisplativo. Imamo i klizišta koje saniramo, ali zasad nemamo većih intervencija da moramo ljude izmještati s njihovih lokacija. U Prnjavoru Ćuntićkom je 15 kuća ugroženo zbog klizišta, ali tu ćemo ići u sanaciju klizišta. Rekao bih da je to jedan mikroelement, rekao je Hanžek. Naglašava da sve projekte rade ovlašteni inženjeri, sve projekte nadgledaju ovlašteni inženjeri i na svim projetktima sudjeluju operativni koordinatori. 


- Najtvrđi orah je konstrukcijska obnova objekata sa žutom i crvenom naljepnicom jer se postavlja pitanje isplativosti. Za sada smo na 400-tinjak projekata žutih naljepnica za koje se predlaže vlasnicima da se krene u izgradnju zamjenskih objekata, rekao je Hanžek. Dodaje da to nije jednostavan postopak. 


Sa sastanka ministara i predstavnika građevinskih tvrtki


- Građevinarima je najveći problem nejasan dinamički plan. Danas će dobiti veći dio planova. Dobar dio objekata ide sad u ožujku, travnju, a nakon toga u kolovozu i rujnu. To su iznosi i preko 300 milijuna za objekte i to ulazi u period gdje će se oni moći nuditi i popunjavati knjigu narudžbi, kazala je Čagalj. 


Istaknula je poskupljenje građevinskog materijala i energenata.


Uroš je rekao da su stručnjaci s Fakulteta malo u pozadini, ali aktivno sudjeluju u obnovi. Smatra da je najveći problem konstrukcijska obnova, pogotovo u Zagrebu. Očekuje da je za nju stvar posložena.


- Država je hrabro zagrizla veliki kolač s konstrukcijskom obnovom. To nije povratak na prvobitno stanje, već je to poboljšanje. Moramo biti svjesni da veliki dio stambenih objekata je bio u vrlo lošem stanju i slabo održavam. Napraviti jednu takvu zgradu po novim propisima je jako kompliciran zahvat. To su dosta grubi invazivni radovi, kaže Uroš.  


- Pozicija države je sada uvođenje reda u prostoru. To je tema koju treba sad jače naglašavati, rekao je Hanžek


Ukupna vrijednost radova koji se odvijaju


- To je enormno puno posla. Samo u stambenom fondu na Banovini u ovom trenutku procjenjujemo na oko 3,5 mlrd. kn. Hoće li se graditi 1000 ili 2000 kuća ponovno ovisi o onima sa žutim naljepnicama. Bespovratna sredstva EU-a su 100 mil. kn. Procjenjuje se da je direktna šteta stambenom fondu 25 milijardi kuna, rekao je Hanžek.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!