Hitna KB Dubrava otvorila vrata svim pacijentima

Od danas je, nakon 288 dana zbrinjavanja samo oboljelih od COVID-a, opet otvorena Hitna služba Kliničke bolnice Dubrava za sve pacijente iz istočnog dijela Zagreba i okolnih mjesta. U bolnici u kojoj je bilo 6 covid jedinica intenzivnog liječenja danas je na sreću samo 5 oboljelih od koronavirusa i nijedan pacijent nije na respiratoru.

Povoljnija epidemiološka situacija u Hrvatskoj i Zagrebu te smanjenje broja oboljelih od COVID-a na bolničkom liječenju omogućili su Kliničkoj bolnici Dubrava da, nakon 288 dana zbrinjavanja samo teških bolesnika s COVID-om, otvori vrata svoje službe hitnog medicinskog prijma za sve pacijente iz istočnog dijela glavnoga grada Hrvatske i drugih mjesta koja gravitiraju toj zdravstvenoj ustanovi.

Njih je oko 350 tisuća, a godišnje se u prosjeku u KB-u Dubrava napravi oko 56 tisuća pregleda, 11 tisuća hitnih hospitalizacija i više od tri tisuće hitnih operativnih zahvata.

Sve je ponovno na svome mjestu 

- Sretna sam što je otvorena, da ne moramo ići u gužvu na Rebro koje je bilo opterećeno, kaže Luca Saraf. Nada se da će ovako bolnica i nastaviti funkcionirati. Nadaju se tomu i liječnici i sestre, koji na Hitnoj već prvog dana od jutra zbrinjavaju pacijente.

- Nakon više od 10 mjeseci konačno se otvaramo za sve pacijente. Dakle ne dolaze samo covid pacijenti više tu. Bilo je to jedno vrlo dinamično razdoblje, ali sretni smo da ponovno možemo raditi posao zbog kojeg smo tu, kazao je Boris Delić, zamjenik voditelja Hitne službe KB-a Dubrava.

Glavna sestra Hitne internističke službe Anita Krnjak poručila je kako su svi u hitnoj uzbuđeni. Pacijenti su već ujutro počeli dolaziti, a osoblje je sretno što će konačno raditi malo veći raspon vezano za dijagnoze i bolesti. 

- Epidemija COVID-a promijenila je u potpunosti način funkcioniranja naše kliničke bolnice. Odlukom Ministarstva zdravstva pretvoreni smo u glavni državni centar za liječenje težih bolesnika zaraženih koronavirusom, što je uvjetovalo i zatvaranje za usluge ostalim pacijentima. Zahvaljujući potpori kliničkih bolničkih centara Zagreb i Sestre milosrdnice te kliničkih bolnica Merkur i Sveti Duh uspjeli smo održati funkcionalnost bolničkog sustava u glavnom gradu Hrvatske i omogućili, unatoč svim teškoćama i ograničenjima, pružanje usluga pacijentima, ističe ravnatelj KB-a Dubrava prof. dr. sc. Ivica Lukšić.

Dodaje da je poboljšanje epidemiološke slike u zemlji i Zagrebu omogućilo da ta ustanova u istočnom dijelu grada opet otvori svoja vrata za hitni prijam svih pacijenata.

Cijepljenje građana protiv COVID-a umnogome je pridonijelo smanjenju broja zaraženih, posebno onih s težim oblicima bolesti čije stanje zahtijeva bolničko liječenje i intenzivnu skrb, po čemu je prednjačio KB Dubrava. Poboljšanje epidemiološke situacije omogućuje i brži povratak bolničkih ustanova na redovitiji rad s pacijentima sa što manje ograničenja.

- Što budemo imali povoljniju epidemiološku sliku u cijeloj zemlji, pa tako i u glavnom gradu Hrvatske, brže ćemo cijeli bolnički i zdravstveni sustav vraćati uobičajenim tokovima kakve očekuju i naši zdravstveni djelatnici, a pogotovo pacijenti, koji jedva čekaju da mogu sa što manje poteškoća i ograničenja doći do prijeko potrebnih liječničkih usluga, kaže u povodu ponovnog otvorenja hitnog prijma za sve pacijente u KB-u Dubrava ministar zdravstva Vili Beroš.

Naglašava da je i ovo samo još jedan dokaz koliko je važna razina cijepljenosti građana protiv ove zarazne bolesti koja je obuhvatila cijeli svijet. Dodaje da će o tom doprinosu svih nas zaštiti vlastitog i tuđeg zdravlja ovisiti hoće li već ove jeseni bolnice poput KB-a Dubrave opet biti isključivo namijenjene za liječenje bolesnika s COVID-om ili će i dalje, kao što je to od danas, biti na raspolaganju svim pacijentima.

Zato još jednom podsjeća da je i ovo ljetno razdoblje pogodno vrijeme da se nastavi s cijepljenjem kao do sada najučinkovitijom mjerom zaštite od zaraze i njezina prijenosa među građanima.

- Brzo će jesen, a ona će biti najbolji test za sve nas gdje smo sa zarazom, poručuje ministar zdravstva Vili Beroš.