Hrstić: Do zdravstvene usluge bez poznanstava

Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je u petak u Opatiji na kongresu Udruge poslodavaca u zdravstva da je Hrvatska na dobrom putu da ostvari njenu veliku želju da se zdravstvene usluge dobivaju bez poznanstava, za što je potrebno provesti kategoriziju i akreditaciju zdravstenih ustanova. 

- Moramo biti sigurni da pacijent u Gospiću, Puli ili Zagrebu može dobiti jednako kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Kategorizirat ćemo bolnice, ali to ne znači umanjenje važnosti nekih od njih, jer i manje i specijalizirane bolnice mogu pružati odličnu uslugu, rekla je Hrstić.

Govoreći o ljudskim resursima u zdravstvenom sustavu, navela je da u procjeni potreba nije dovoljno voditi se trenutnim stanjem nego projekcijama za 2030. ili 2035. godinu.

- Vječito je pitanje imamo li dobar broj liječnika i medicinskih sestara, zato ćemo u sljedećim mjesecima napraviti dobru projekciju trenutnog stanja regionalnog rasporeda zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj. Tako će se moći uvidjeti je li odobren broj specijalizacija za primarnu zdravstvenu zaštitu dovoljan. Ako se pokaže da u najudaljenijim krajevima treba više ili manje potreve, mijenjat ćemo planove, navela je ministrica.

Na pitanje o listama čekanja, ministrica Hrstić je istaknula da se treba razlučiti radi li se o elektivnom ili hitnom pregledu.

- Ministarstvo zdravstva je počelo raditi na kriterijima za naručivanje, odnosno koja su indikacijska područja. Tek kad se uvede kriteriji za naručivanje onda ćemo točno znati što je lista čekanja a što pretraga kao predmet želja. Uz to, moramo pripremiti dokument o prihvatljivim vremenskim okvirima čekanja za neki pregled te maksimalno digitalizirati sustav, rekla je Hrstić.

Osvrnula se i na dugove prema veledrogerijama te kazala kako su veledrogerije važne bolnicama ali su i bolnice vrlo potrebne veledrogerijama.

Želja nam je financijski stabilizirati svaku zdravstvenu ustanovu i ove godine počeli raditi na tome u partnerskom odnosu s veledrogerijama, dodala je.

Hrstić je naglasila da je za vrijeme ove Vlade, od 2016. do danas, u infrastrukturu i kadrove u zdravstvenom sustavu uloženo više od 2,6 milijardi eura.

I dok je Slovenija jasno zabranila dopunski rad liječnika iz javnog sektora u privatnom - nova uputa Ministarstva zdravstva na pola je puta.

- U ovom trenutku smo rekli da je čekanja na dijagnostičke pretrage u RH 144 dana. U kriterijima za davanje suglasnosti, ako je čekanje dulje od 150 dana, za tu određenu zdravstvenu uslugu, onda se ne može dati suglasnost za rad u privatnom zdravstvenom sektoru, kazala je.

- To ne bi smio biti problem, ali ako to utječe na dostupnost i kvalitetu pa ako hoćete i na cijenu zdravstvene zaštite za pacijente, e onda imamo ozbiljan problem, kazao je Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.

Ozbiljan je problem s nedostatkom medicinskih sestara i u splitskom KBC-u. 

Uprava je uputila zahtjev Ministarstvu zdravstva za zapošljavanje medicinskih sestara iz Bosne i Hercegovine.

- Mislim da je to vrlo realno s aspekta da smo jedini bazen gdje možemo tražiti kadar blizak jezika i obrazovnog sustava. Naš je apel bio upućen u tom smislu da se te mjere dopunske koje te sestre iz BiH moraju odraditi, da se ubrza procedura, kazao je dr. sc. Krešimir Dolić, ravnatelj KBC-a Split.

Problem je u komunikaciji, naglašava ravnatelj riječkog KBC-a. 

Ružić smatra da naši građani nemaju razvijenu svijest o kvaliteti hrvatskog zdravstvenog sustava:

- Metode liječenja su zaista prisutne na najvišoj razini kvalitete i mi smo stalno fiksirani na liste čekanja koje se, po meni, događaju zbog greške opet u komunikaciji, nego što one realno postoje, kazao je prof. dr. sc. Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka.

Realno postoje i veliki dugovi u zdravstvu koji se ne mogu riješiti preko noći, čulo se u Opatiji. 

Pravilna projekcija, digitalizacija poslovanja te osluškivanje potreba svake županije put su prema ozdravljenju zdravstva.