Hrvatska gorska služba spašavanja slavi 75 godina postojanja

HGSS ove godine slavi 75 godina. Neposredan povod za osnivanje bile su dvije nesreće hrvatskih alpinista. Danas HGSS ima više od 1100 članova u 25 postaja diljem Hrvatske. Iako u početku organizirana kao služba za planinare, danas se obavljaju akcije spašavanja i izvan tih okvira. Sa svojim tehnikom i opremom pomažu u slučaju nesreća i prirodnih katastrofa. 

Da netko postane članom HGSS-a - mora biti svestran na polju planinarstva i alpinizma te proći sve zadane tečajeve i položiti ispit za gorskog spašavatelja.

- U javnosti se možda stvara krivi dojam da češće spašavamo strane državljane, nego domaće, rekao je voditelj Komisije za informiranje i analitiku HGSS-a Jadran Kapović te dodao da na tisuću spašavanja, koliko ih se u prosjeku godišnje napravi, svega je 15 posto je onih koje uključuju strane turiste.

Zanimljiva je i činjenica, kaže, da puno češće spašavaju muškarce nego žene, pa na njih odlazi ukupno 65 posto intervencija.

Povodom proslave 75. godišnjice osnutka Hrvatske gorske službe spašavanja, predsjednik HPS-a Darko Berljak je podsjetio da su neposredan povod za osnivanje Gorske službe spašavanja 1950. bile dvije nesreće hrvatskih alpinista. Prva se dogodila u ljeto 1948. na penjačkom pohodu zagrebačkih al­pinista na Čvrsnici kada se padom u stijeni jedan od njih te­ško ozlijedio, a iduće se godine dogodila druga nesreća, sa smrtnim is­hodom, na Durmitoru, gdje je alpinistima tada tre­­balo dva dana opasnih i mukotrpnih napora za iz­vla­če­nje pokojnika i transport tijela u dolinu, dodao je.

HGSS danas ima oko 1100 članova

HGSS danas ima oko 1100 članova. Privatno - sasvim su drukčiji.

- Mi imamo svoje poslove, naši volonteri su doktori, bankari, privatnici, radimo razne poslove. Ali kad je riječ o spašavanjima života, intervencijama i izvanrednim situacijama, mi postajemo HGSS-ovci, istaknuo je pročelnik HGSS-a Marko Andrić.

Naglasio je i da volontiranje u HGSS-u zahtijeva dosta slobodnog vremena i "ne prestaje nikada" te ovom prilikom apelirao na razumijevanje poslodavaca.

- Intervencija se neće dogoditi u 16.30 sati kada završite s poslom. Ona se dogodi usred noći, ona se dogodi tijekom jutra, za vrijeme radnog vremena i, tu i u tom trenutku, mi napuštamo sve i idemo u akciju spašavanja, pojasnio je Andrić.

- Akcije se odvijaju u datom momentu, s puno nepoznanica. Tu je stvar procjene vrlo bitna. Ona ponekad odlučuje o ljudskom životu i onog unesrećenog, ali i spašavatelja na terenu, kaže Grgo Puljas, dopročelnik HGSS-a.

- Sve slobodne dane godišnje koristimo kako bi mogli ovo raditi što više i bolje kako bi se mogli obučavati i kako bi mogli izaći na intervencije i biti uspješni u tome, ističe Petar Prpić, voditelj odjela informiranja i analitika HGSS-a.

Problem s kojim se volonteri susreću je i činjenica da obuke traju i po nekoliko tjedana godišnje što iziskuje da u tim razdobljima uzimaju godišnje odmore.

- Želimo u naredno vrijeme razgovarati s nadležnim tijelima te pronaći zakonski okvir koji bi bio pogodan za volontere, ali i da poslodavci osjete benefite kada što zapošljavaju HGSS-ovca, rekao je Andrić.

Naglasio je i potrebu za unaprjeđivanjem helikopterskog spašavanja.

Svaka akcija spašavanja nova je misija, a vrijeme je dragocjeno - stoga je potrebna i moderna oprema kojom su, kako tvrde, zadovoljni - no grana helikopterskog spašavanja, upozoravaju - na niskim je razinama.

- Resursi kojima raspolažemo u pogledu letjelica, u pogledu obuka i svega ostaloga su sve manji i manji, sve lošiji i lošiji i trenutno smo svedeni na nekakve minimume, priča Andrić.

- HGSS je dosta dobro opremljen. Postoje određeni, možda, sitni nedostaci, ali ne možemo biti nezadovoljni što se tiče opreme. Jedan od resursa koji nam je manje dostupan i nismo zadovoljni načinom na koji ga koristimo je upravo helikopter, rekao je Puljas.

Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga.

Osnovni ciljevi su joj sprječavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planini i na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima. Pritom je, a radi očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine, potrebno primijeniti posebno stručno znanje i tehničku opremu.

Danas HGSS u svome djelovanju surađuje s tijelima državne i regionalne uprave, Oružanim snagama RH, zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, Planinarskim savezom i drugim pravnim i fizičkim osobama u području kulture, fizičke kulture i sporta, kao i turizma.

HGSS usko surađuje i s javnim ustanovama i nadležnim tijelima za zaštitu prirode u području zaštite i očuvanja planinske prirode i zaštite okoliša. Područja rada Gorske službe spašavanja često su i urbane sredine i druga područja i uključuju akcije na visokim objektima, tunelima u prometnim nesrećama i na moru te kod niza ekstremnih sportova a često na terenu i podučava građane.

Osim spašavanja i pružanje prve pomoći unesrećenima na nepristupačnim područjima, veliku pažnju HGSS posvećuje edukaciji i prevenciji.