Hrvatska prepolovila emisije onečišćujućih tvari od 1990. godine

Podaci iz Izvješća o emisijama za 2026. godinu Ministarstva zaštite okoliša potvrdili su da je Hrvatska gotovo prepolovila emisije ključnih onečišćujućih tvari od 1990., ali su istovremeno i upozorili na sektore u kojima će ostvarenje ambicioznijih ciljeva do 2030. biti izazovno.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izradilo je Informativno izvješće o inventaru emisija onečišćujućih tvari u zraku za 2026. godinu, koje obuhvaća razdoblje od 1990. do 2024. godine, u skladu s obvezama RH, a riječ je o ključnom dokumentu za praćenje napretka u smanjenju onečišćenja zraka i planiranje daljnjih mjera.

Dugoročni silazni trend primarno je rezultat regulatornih mjera, tehnološkog napretka i usklađivanja s europskim standardima, naveli su iz Ministarstva, istaknuvši kako je Hrvatska usklađena s obvezama smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029., ali da stroži ciljevi koji stupaju na snagu od 2030. godine otvaraju novo razdoblje izazova, pogotovo što se tiče poljoprivrede, kućnih ložišta i prometa te zahtijevaju sektorski usmjerene politike.

Sumporov dioksid: pad veći od 90 posto

Najveći napredak ostvaren je kod sumporovog dioksida (SO2) čije su emisije u 2024. iznosile 4,6 kilotona - 92 posto manje nego 2005. i više od 97 posto manje nego 1990., što je posljedica smanjenja sumpora u gorivima, prelaska na plin te odsumporavanja u energetskim postrojenjima.

Dušikovi oksidi: promet i dalje najveći izvor

Emisije dušikovih oksida (NOx) u 2024. godini iznosile su 43,2 kilotone, što je 43 posto manje nego 2005. godine, a to je rezultat strožih europskih emisijskih normi i obnove voznog parka.

Ipak, Ministarstvo ističe kako cestovni promet i dalje ostaje najveći pojedinačni izvor tih emisija pa ostvarenje obveze smanjenja od 57 posto od 2030. godine predstavlja izazov zbog sporije elektrifikacije voznog parka, rasta broja vozila i prijeđenih kilometara te relativno velikog udjela starijih dizelaša.

Hlapivi organski spojevi: napredak, ali i novi izazovi

Emisije nemetanskih hlapivih organskih spojeva (NMHOS) pale su na 44,9 kilotona – 51 posto manje nego 2005. godine. Tome je znatno pridonijela regulacija u sektoru otapala, industrijskih procesa i skladištenja goriva.

Daljnje smanjenje, međutim, zahtijevat će strožu kontrolu manjih i difuznih izvora koji su raspršeni i teže nadzirani.

Amonijak: poljoprivreda pod povećalom

Emisije amonijaka (NH₃) iznosile su 26,0 kilotona, što je 38 posto manje nego 2005. godine. Više od 90 posto emisija potječe iz poljoprivrede.

Iako je Hrvatska usklađena s obvezama do 2029., smanjenje od 25 posto nakon 2030. tehnički je i strukturno zahtjevno jer ovisi o ulaganjima u modernije sustave skladištenja i primjene gnojiva te o promjenama u poljoprivrednim praksama. Zbog toga je poljoprivreda jedan od sektora s najvećim rizikom u kontekstu budućih ciljeva.

Lebdeće čestice: izazov kućnih ložišta

Emisije lebdećih čestica PM2,5 iznosile su 24,2 kilotone – 44 posto manje nego 2005. godine. Tempo smanjenja sporiji je jer glavni izvor ostaje izgaranje drvne biomase u kućanstvima, uz doprinos prometa i građevine.

Ministarstvo upozorava da obveza smanjenja od 55 posto predstavlja ozbiljan izazov ako se ne ubrza zamjena starih peći i ne prijeđe na čišće sustave grijanja.

Teški metali i postojane organske tvari

Izvješće bilježi i značajna smanjenja emisija teških metala i postojanih organskih onečišćujućih tvari. Emisije olova smanjene su za 98 posto, žive za 76 posto, kadmija za 36 posto, dioksina i furana za 74 posto, a heksaklorbenzena za više od 95 posto.