Pad kvalitete zraka u hrvatskim gradovima, najlošiji u Zagrebu i Puli

Zrak u hrvatskim gradovima ovih je dana lošije kvalitete. Magla, temperaturne inverzije i nedostatak vjetra doveli su do povećane koncentracije štetnih čestica u zraku. Najlošiji je zrak u Zagrebu i Puli.

U Zagrebu i Puli mjerni su uređaji na nekim postajama pokazali visoke, pa čak i crvene razine onečišćenja. U takvim slučajevima treba smanjiti fizičku aktivnost, osobito na otvorenom, pogotovo ako se primijete simptomi poput kašlja i nadražaja očiju.

Ispod guste magle Zagreb teško diše. Zrak je već šesti dan onečišćen.

- Maglovito je, obično je uvijek pritisak kad je magla i nema prodora zraka, rekla je Darinka iz Zagreba.

- Rekla bih da je malo teže disati, nemam s tim problema, osjeti se, vlage je previše u zraku, opisala je Jadranka.

U zraku je mnogo čestica, poput čađe iz automobila i peći te prašine i dima. Dotad se boravak na otvorenom posebno ne preporučuje djeci, trudnicama, starijima i kronično oboljelima.

U crvenom je i Istarska županija. Od 7 mjernih stanica, na dvjema je zrak iznimno loš.

- Inače živim skoro godinu dana u Puli i prvi put osjetim neki zrak koji nije OK. Imam puno migrena ovih dana, loša koncentracija, ispričala je Nađa iz Pule.

Onečišćenja u ovo doba godine nisu rijetkost.

- Recimo da je to uobičajena pojava u ovo zimsko razdbolje kada dolazi do tih specifičnih meteoroloških prilika kao što su to temperaturne inverzije, nedostatak vjetra, magla, a i nedostatak padalina. To dovodi do akumulacije čestica koje se nakupljaju i dolazi do kratkotrajnog onečišćenja zraka, objasnila je Vesna Kauzlarić, voditeljica Odjela za zaštitu i unaprijeđenja okoliša.

Bolje će se disati već potkraj tjedna, čim stignu vjetrovi i pročiste atmosferu.

U središnjem Dnevniku HTV-a gostovao je Saša Srića, internist i pulmolog, voditelj Odjela interne medicine KBC-a Zagreb. Rekao je da zagađenje zraka najviše pogađa kronične bolesnike, osobito one s plućnim i kardiovaskularnim tegobama te stariju populaciju.

– Najčešći simptomi su suh nadraženi kašalj, peckanje u grlu i nadraženje nosne sluznice kada su zahvaćeni gornji dišni putovi, objašnjava Srića.

Dodaje da se mogu javiti i ozbiljniji simptomi, poput nedostatka zraka pri minimalnom naporu ili pritiska u prsima.

– Budući da su PM čestice vrlo male, mogu proći iz plućnih alveola do kardiovaskularnog sustava i izazvati akutna događanja poput infarkta. Zagađenje zraka, dakle, može značajno utjecati na zdravlje, upozorio je Srića.

Potvrdio je da se u ambulantama i bolnicama bilježi porast broja pacijenata s plućnim infekcijama i pogoršanjima kroničnih bolesti.

– I prije ovog pogoršanja kvalitete zraka imamo porast plućnih infekcija, osobito pneumonija, a ovih je dana to još izraženije i naglašenije, rekao je.

Zbog visoke razine onečišćenja zraka građanima se preporučuje da što manje borave na otvorenom, posebno u razdobljima kada je koncentracija smoga najveća, ističe dr. Srića.

– Prije svega, koliko je moguće, treba izbjegavati boravak na otvorenom i više vremena provoditi u zatvorenim prostorima. To je nezahvalno jer duži boravak u zatvorenom povećava rizik od gripe i COVID-a, ali u vršnim periodima – rano ujutro i navečer, kada je koncentracija magle i smoga najveća – najbolje je ne izlaziti, savjetuje Srića.

Dodaje da kronični bolesnici trebaju redovito uzimati svoju terapiju, koristiti zaštitne maske, a starija kronična populacija da, ako je moguće, uopće ne izlazi na otvoreno.