Hrvatski sabor donio novi Zakon o otocima

Hrvatski sabor donio je u četvrtak novi Zakon o otocima koji bi trebao unaprijediti položaj i život otočana, njih oko 128 tisuća, koliko ih je prema popisu iz 2021. godine živjelo na 52 naseljena otoka i poluotoku Pelješcu.

Novim zakonom predviđa se unaprijediti i nastaviti postojeće mjere, ali i uvesti nove. Mjere koje se unapređuju su prometna povezanost kroz subvencioniranje cestovnog i pomorskog prijevoza za otočane, opskrba otočana pitkom vodom i infrastrukturni razvoj otoka.

Zakon donosi mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima, odnosno otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, kako za otočane tako i za gospodarstvenike. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, kakve su, primjerice, duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto.

Zadržava se postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce te uvodi nova mjera usmjerena na digitalnu i zelenu tranziciju otočnih gospodarstvenika. Zadržava se i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda, a novost je da će se sufinancirati i troškovi analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.

Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Sufinancirat će se razlika troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom, kao što su sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta i prijevoz otpada na kopno. Kod zdravstvene zaštite planira se pokrenuti program za dodjelu sredstava općinama i gradovima za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava.

Osnovica za određivanje prava za civilne žrtve Domovinskog rata

Sabor je u četvrtak jednoglasno izmijenio Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojim se mijenja način određivanja osnovice za određivanje prava, a nju će odlukom određivati Vlada, jednom godišnje, najkasnije u lipnju. Zakonom je izričito propisano da iznos osnovice ne može biti niži od onog određenog za prošlu godinu.

Vlada do konca lipnja mora donijeti odluku o visini osnovice koja će vrijediti u idućoj godini, a odluku o iznosu osnovice za ovu godinu donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona.

Po važećem zakonu kao osnovica se koristila proračunska osnovica koja se nije mijenjala od 2001. godine, a iznosi 441,44 eura.

Izmjenama zakona će promjena modela određivanja prava omogućiti povećanje osobne invalidnine, posebnog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, obiteljske invalidnine i novčane naknade za civilne stradalnike.

Također se uređuju prava iz zdravstvene zaštite, proširuje prava na troškove ukopa i grobno mjesto. Snižava se i postotak oštećenja organizma za status civilnog invalida po osnovi bolesti sa 60 posto na 20 posto. Predviđena je i jednokratna novčana pomoć nakon ekshumacije i identifikacije ili proglašenja nestale civilne osobe umrlom.

Nadzor državne granice

Izmijenjen je i Zakon o nadzoru državne granice, kojim se propisuje nadležnost Vlade za donošenje odluka o ponovnom, privremenom uvođenju nadzora državne granice nad svim njezinim unutarnjim granicama ili na nekim njihovim određenim dijelovima. Odnosi se to i na privremeno zatvaranje ili ograničavanje radnog vremena pojedinih graničnih prijelaza te donošenje odluke o privremenom ograničenju kretanja preko graničnih prijelaza za određene kategorije putnika kad je to nužno radi zaštite javnog zdravlja.

Osim toga, Sabor je izmijenio Zakon o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. koja je donesena s ciljem potpunog ukidanja uporabe žive u Europskoj uniji, u pogledu zubnog amalgama i drugih proizvoda kojima je dodana živa, a koji podliježu ograničenjima izvoza, uvoza i proizvodnje. 

Donio je također paket financijskih zakona kojima se naše zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU-a, izmjene zakona o investicijskim fondovima s javnom ponudom i o alternativnim investicijskim fondovima. Dio usklađivanja odnosi se na uspostavu jedinstvene europske pristupne točke (ESAP) koja će omogućiti dostupnost svih informacija potrebnih za donošenje ulagateljskih odluka na jednom mjestu.

Zbog dodatnog usklađivanja hrvatskog zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom EU, izmijenjeni su i zakoni o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Hrvatski sabor potvrdio je i Pojačan sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, te u drugo saborsko čitanje uputio tri zakona vezana uz radnike profesionalno izložene azbestu, kojima se proširuje popis bolesti povezanih s izlaganjem azbestu na radu, a samim time i pravo na novčanu naknadu.