Lalovac: Vlada nema instrumente za rast plaća; HDZ: ne ovisimo o savjetima oporbe

Hrvatski sabor raspravljao je o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna. Oporba ga je kritizirala tvrdeći da država njime ne štiti najranjivije građane i da, zahvaljujući inflaciji, sve više puni svoju blagajnu.  Sabor će o rebalansu glasovati u srijedu, 7. lipnja, dok će se o amandmanima izjašnjavati u srijedu, 31. svibnja. 

SDP-ov saborski zastupnik Boris Lalovac upozorio je u četvrtak da Vlada više nema instrumente za povećanje plaća, ali i da taj teret, umjesto na poslodavce prebacuje na sustav mirovina, a iz HDZ-a su mu odgovorili da imaju svoju politiku i ne ovise o savjetima oporbe.

Lalovac, bivši SDP-ov ministar financija rekao je, tijekom rasprave o rebalansu proračuna, kako je Vlada kroz dokument porezne reforme pokazala da su opterećenja plaća u Hrvatskoj od 27 posto najniža u EU, a iako u Njemačkoj iznose 38 posto liječnik ima plaću od 7706 eura, nastavnik u srednjoj školi 5188, vodoinstalater 3970.

Ocijenio je zabrinjavajućim što Vlada više nema instrumenata za povećanje plaća pa radi toga mora ulaziti u sustav mirovina.

- Cijelo to vrijeme poslodavci mirno gledaju što će napraviti Vlada i onda je podržavaju jer ne ide na njihov trošak nego trošak proračuna, rekao je Lalovac referirajući se na jučer predstavljenu poreznu reformu.

Naglasio je pritom da mu je žao što nitko iz HDZ-a nije reagirao kad je viceguverner u Saboru pozvao poduzetnike da budu oprezni pri povećanju plaća radnika zbog utjecaja na inflaciju.

Josip Borić (HDZ) odgovorio mu je da je on bio ministar a HDZ oporba ali njihovi savjeti nisu urodili plodom, ustvrdivši da se politiku provodi kad se dobije izbore.

Dio oporbe prozvao je da pokušavaju plasirati neistine, ali Vlada, dodao je ima instrumente kojima će pomoći da se povećaju plaće i očekuje da to učine poslodavci i lokalna samouprava.

Borić je naglasio da proračunski prihodi rastu za 1,7 milijardi eura, i poručio Lalovcu da je na početku i kraju njihovog mandata BDP bio gotovo isti.

Mrak Taritaš upozorila je da ih treba zanimati kako osigurati da cijene artikla budu manje. Nezadovoljna je također što u proračunu nema stavke za aktivnosti Hrvatskih voda za koje novac treba osigurati odmah, a koje će se zbog poplava morati raditi u sljedećem razdoblju, kao što su čišćenja korita rijeka, nanosa i gradnje zidova.

Vidović Krišto: 250 mil. dolara u rebalansu za troškove arbitraže Ina-Mol

Zastupnica Karolina Vidović Krišto rekla je da spremačica u srednjoj školi u Zagrebu ima plaću s dodacima od 520 eura, prozvavši HDZ da su na spremačicama spremni štedjeti, ali da za "HDZ--SDP-ovski kriminal imaju koliko god treba, ukazujući na 250 milijuna dolara koliko je osigurano u rebalansu za troškove arbitraže Ina-Mol.

Borić joj je rekao da je pitanje hoće li ona biti opet u Saboru.

- Mislim da nećete jer smo vidjeli puno takvih, vi ste replika gospođe Brune Esih u drugačijem obliku, rekao je joj je.

No, reagirao je potpredsjednik Sabora Furio Radin, koji je vodio sjednicu, pozvavši da se za predviđanja o tome tko će biti u Saboru pričeka kampanju.

Orešković: Poruka premijera je da samo HDZ ima pravo na ovu državu

Dalija Orešković upozorila je pak da je današnja rasprava ispod digniteta jer HDZ šalje poruku gradonačelnicima, načelnicima, ali i građanima "učlanite se u HDZ pa će biti sve u redu, dok je poruka premijera o izbornim jedinicama ta da samo "HDZ ima pravo na ovu državu".

Replike HDZ-ovih zastupnika nazvala je primitivnima, ustvrdivši da su njihove poruke da u Saboru ni jedan realnost osim HDZ-a nije dobro došla. Ocijenila je da se u raspravi ništa ne smije preispitivati i da su dopušteni samo "hvalospjevi", izazvavši prigovore zbog povrede poslovnika i vrijeđanja.

Naglasila je da je uputila zastupničko pitanje u kojem je citirala dijelove obrazloženja vezano arbitražu Ina-Mol na koje, kazala je Vlada ne obraća pažnju. Upozorila je Vladu da ne radi isplatu prije nego MOL u Hrvatskoj zatraži priznanje pravorijeka.

Damir Habijan (HDZ) rekao je da brojke ne idu u prilog oporbi pa se služe neistinama, zamjerivši Orešković što iz pravnog mišljenja izvlači argumente kako bi dokazala da Vlada radi nešto protiv tog mišljenja a ne želi spomenuti zaključke da je Vlada upravu što će isplatiti sredstva.

Petrov (Most): Plaće treba povećati, ali ne 30-tak eura nego 10 puta

Saborski zastupnik Božo Petrov (Most) rekao je tijekom saborske rasprave o rebalansu proračuna, da prihodi državnog proračuna rastu i stoga prvo treba povećati plaće, ali ne za 30-tak eura što je predviđeno poreznom reformom, nego deset puta više.

Rastu prihodi, poglavito zbog rasta cijena proizvoda i prvo što treba učiniti je rast plaća, a ne gledati farsu o 30 eura mjesečno predviđeno poreznom reformom; potrebno je barem 10 puta više, rekao je Petrov u četvrtak u Saboru.

Kaže kako su mjesečni troškovi života narasli u zadnjih godinu i pol dana za 350 eura, a plaće se gotovo nisu mijenjale.

I Zvane Brumnić (Klub Socijaldemokrati) navodi kako se povećava punjenja proračuna na temelju poreza, pitajući koliko je od toga vraćeno građanima. Milijun ljudi treba dobiti pomoć Vlade da bi preživjela a ne živjela, ustvrdio je.

Dojam je kao da teče med i mlijeko, međutim građanima se vraćaju samo mrvice, rekao je Marijan Pavliček (Klub Hrvatski suverenisti).

Marin Lerotić (Klub IDS-a) naveo je kako unatoč rastu prihoda od PDV-a i poreza na dobit za milijardu eura, smanjenja duga gotovo pa i nema.

Planirani dug države na kraju ove godine iznositi će preko 1,5 milijardu eura, nismo porezno rasteretili ni građane ni poduzetnike, nismo proveli niti jednu ozbiljnu reformu, naši umirovljenici ne žive bolje, a broj sugrađana koji odlaze pronaći sreću u drugim zemljama i dalje raste, rekao je Lerotić.

Ružica Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku) založila se za smanjenje PDV-a na mliječne i mesne proizvode.

Marijana Puljak u ime Kluba Centra i GLAS-a poručila je da ne podržava ovu Vladu, pa neće ni rebalans državnog proračuna kroz koji se vidi kako upravlja i što su joj prioriteti.

- Vlada se hvali povećanim prihodima, uglavnom od poreza koje uzima građanima i gospodarstvu, rekla je.

Damira Bakića (Klub Možemo) zabrinjava povećanje udjela proračunskih sredstava u proračunu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u sustav koji bi trebao biti samoodrživ. A mirovine su i dalje niske i trebalo bi ih podići, poručio je.

Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) nabrajao je što su sve tražili kod donošenja prethodnih proračuna, i sve je odbijeno. Dretar kaže da Vlada sve centralizira na jednog i jedinog velikog vođu.

Oporba je navela i da se u rebalansu državnog proračuna ne vide nikakve reforme - ni zdravstva, ni pravosuđa ni lokalne samouprave a ne donosi ni ikakve uštede.

Perić (HDZ): Oporbene kritike Vladine politike jadni pokušaji

Grozdana Perić (Klub HDZ-a) kritike oporbe nazvala je jadnim pokušajem da pokažu kako je politika Vlade nedosljedna i neuspješna, ocijenivši da je ona upravo suprotna, što pokazuje i rebalans proračuna.

I Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisni zastupnik Vladimir Bilek ističe kako rebalans pokazuje da Vlada nastavlja pomagati građanima i gospodarstvu da prebrode krizna vremena, bez ugrožavanja financijske stabilnost države.

Gospodarske rezultate ocjenjuju odličnima, a fiskalnu politiku odgovornom.

Boris Milošević (Klub SDSS-a) rekao je da je Hrvatska unatoč svim preprekama i izazovima uspješno prebrodila sve krize. Zamjerio je što u rebalansu nema ubrzavanja ulaganja u obnovljive izvore energije.

Primorac: Do kraja godine još jedan rebalans i paket pomoći za građane

Ministar financija Marko Primorac najavio je u četvrtak u Saboru da Vlada do kraja godine planira još jedan rebalans državnog proračuna kao i još jedan paket pomoći najugroženijim kućanstvima.

- Mogu najaviti da će vjerojatno doći do još jednog rebalansa do kraja godine. Mi ga planiramo, prije svega, jer imamo sredstva prikupljena od dodatnog poreza na dobit koja smo se obvezali podijeliti najugroženijim kućanstvima, kazao je ministar Marko Primorac predstavljajući zastupnicima rebalans. Dodao je da će i taj rebalans biti iz tehničkih razloga, kao i ovaj.

Očekivan pad inflacije na 6,6 posto

U 2022. Hrvatska je ostvarila gospodarski rast od 6,3 posto, dvostruko veći od presjeka EU, a u ovoj godini očekuje se usporavanje na 2,2 posto, no, unatoč tome, i on će biti dvostruko veći od očekivanog prosjeka EU, naveo je Primorac. Inflatorni pritisci su još uvijek prisutni, no slabe s 10,8 posto u 2022. na očekivanih 6,6 posto u ovoj godini, dodao je. Ta inflacija će, kaže, biti nešto veća od prosjeka EU koji se očekuje na razini od oko 6 posto.

Na upit Davor Dretara (DP) zašto nema novaca za pravosudne policajce, Primorac je odgovorio da će se Vlada truditi sukladno mogućnostima povećati plaće onima kojima je najpotrebnije i da bi bio najsretniji kada bi svima mogli povećati plaće.

'Što će biti kad dođe vrijeme "mršavih krava?'

Odgovarajući Grozdani Perić (HDZ) kakvo je financijsko stanje u zdravstvu kazao je da su na dan 31. ožujka ukupne dospjele obveze bolnica 338 milijuna eura od čega je 43,8 milijuna eura preko 120 dana. Za saniranje šteta od poplava, Primorac je rekao da će se koristiti originalna sredstva iz proračunskih zaliha koje su gotovo neiskorištena.

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) ustvrdila je da je sada vrijeme debelih krava za proračun upitavši što će biti kada dođe vrijeme mršavih krava i hoće li se održati mirovinski sustav, na što je ministar poručio kako taj sustav apsolutno neće biti ugrožen.

'Prepolovljena sredstva za besplatne menstrualne potrepštine' 

Zastupnica Sabina Glasovac (SDP) izrazila je u četvrtak nezadovoljstvo što su rebalansom državnoga proračuna prepolovljena sredstva za besplatne menstrualne potrepštine u školama i skloništima za žene. Sredstva se smanjuju s dva milijuna na milijun eura, a do danas ni jedan euro, ni jedan uložak nisu spušteni u škole i skloništa, rekla je zastupnica u saborskoj raspravi o rebalansu. Primorac se složio da s tim u vezi treba napraviti iskorak te da će ministru socijalne politike prenijeti sve što je zastupnica navela.

'Odakle teze da će rasti neki nameti?'

Darija Zurovca (Fokus) zanimalo je, vezano za poreznu reformu - koji će nameti skočiti slijedećih mjeseci, osim trošarina? Odakle vam teza da će neki nameti rasti, tko je rekao da će rasti trošarine, to nije nitko rekao, niti je to točno, odgovorio je Pimorac. Potvrdio je, međutim, da će se, ako se stanje na tržištu energenata stabilizira, polako smanjivati i intervencija države. To možemo očekivati, ali da će se nešto dekretom donijeti ili povećavati, to je apsolutna laž, naglasio je.

Dalija Orešković (Centar) ocijenila je kako je 229 milijuna eura u rebalansu za isplatu naknade štete MOL-u pogrešno. Postoji obveza Hrvatske da taj iznos ne isplati, rekla je, pa upitala hoće li se to isplatiti kao iz šale ili će se čekati MOL-ovo priznanje pravorijeka? Ništa se neće isplaćivati kao od šale, odgovorio joj je ministar i naglasio da će isplata biti kada se bude morala izvršiti, tj. kad Ministarstvo gospodarstva uputi nalog za isplatu.

Benčić ministru: Koliko će porasti vaša plaća?

Kako se cijelom raspravom provlačila i tema porezne reforme i njenih učinaka, Sandra Benčić (Možemo) pitala je Primorca koliko će porasti plaća osobe u Zagrebu koja ima plaću neto 5000 kuna, a koliko njegova? Poanta je porezne reforme da porastu plaće onima sa najnižim primanjima, koliko će meni, nisam računao, odgovorio je minstar. Sigurno znate koliko će vam plaća porasti, no niste htjeli reći, da se ne vidi da niste ostvarili cilj reforme, uzvratila je Benčić.

- Kod naših građana trošak za hranu je najveći u Europi, iznosi do 40 posto kod minimalne plaće, no ni u rebalansu niti poreznim izmjenama ne govori se kako da se ljudima taj porast troškova kompenzira, kazao je Peđa Grbin (SDP). Poručio je kako je porezna reforma usmjerena da bi se u listopadu ili studenom vladajući mogli "obračunati s načelnicima i gradonačelnicima".

Prihodi od 26,6 milijardi eura, a rashodi od 28,1 milijardu eura

Rebalansom koji je predložila Vlada ukupni se prihodi očekuju u iznosu od 26,6 milijardi eura, a rashodi u iznosu od 28,1 milijardu eura, povećavaju se za 1,7 milijardi, odnosno 1,4 milijarde eura. Očekivani manjak državnoga proračuna je 510 milijuna eura, odnosno 0,7 posto BDP-a, prema metodologiji ESA.

Prema Vladinoj prognozi, udio javnog duga u BDP-u u ovoj će se, u odnosu na prošlu godinu, smanjiti za 5,8 postotnih bodova, na 62,6 posto BDP-a. Inflacija potrošačkih cijena trebala bi usporiti na 6,6 posto u odnosu na 10,8 posto u prošloj godini. 

Što se tiče prihodne strane rebalansiranog proračuna, prihodi od poreza povećavaju se za 999 milijuna eura, od doprinosa za 297,4 milijuna eura, a od imovine za 312,7 milijuna eura. Rashodna se strana povećava za 1,4 milijarde eura te će rashodi iznositi 28,1 milijardu eura. Rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 1,2 milijarde eura.

S osnove indeksacija mirovina rashodi rastu za 350 milijuna eura, zbog četvrtog paketa Vladinih mjera za 240,7 milijuna eura, a zbog dodatnog novca za sanaciju šteta od potresa za 178 milijuna eura. Za sustav socijalne skrbi izdvaja se 56 milijuna eura više nego u originalnom proračunu.

Za troškove arbitraže Ina-Mol Vlada je u rebalansu osigurala 229,4 milijuna eura, modernizaciju željeznice 28,5, a za osiguravanje zaliha plina 20 milijuna eura. Povećavaju se i rashodi koji se financiraju iz EU-a i ostalih izvora, za 185,3 milijuna eura što je prije svega rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti EU-a od 117,7 milijuna eura.

Oporba uoči rasprave: Inflacija puni državnu blagajnu, građanima mrvice 

- Rebalansom niste zaštitili najranjivije, zahvaljujući inflaciji država je uprihodila nekoliko milijardi više nego je planirala, no građanima vraća samo mrvice kako bi se pokazala kao Robin Hodd, poručio je Vladi Marijan Pavliček (HS).

- Sjeća li se itko kada je kroz rebalans za toliko povećan proračun nakon samo četiri mjeseca od donošenja? Obećavalo se povećanje plaća od 150 eura, a saznali smo da će to biti od 7 do 40 eura, to je realnost vašeg rada, rekao je  Peđa Grbin (SDP) ministru financija Marku Primorcu koji 'brani rebalans'.

Plaće će se, u prosjeku, povećati za 30 eura, a inflacija je troškove života poskupila za 300 eura, naglasio je Miro Bulj (Most), suglasan da inflacija najviše puni državnu blagajnu.

- Kako je moguće da uz pad broja stanovnika raste državna potrošnja?, pita se Stijepo Bartulica (DP) i ističe da način na koji država raspolaže novcima nije dobar, a da se to najbolje vidi po odlasku ljudi iz države. Naša država je previše prisutna i ima previsok udjel u BDP-u, javni sektor funkcionira kao nezasitna hobotnica, kazao je.

Oporbena razmišljanja ne dijeli HDZ, čija Grozdana Perić naglašava da država rebalansom želi nastaviti pomagati građanima, nastaviti obnovu i savladati energetsku krizu. Nije točno da se građanima ne pomaže, unatrag šest godina prosječna neto plaća porasla je preko 300 eura, a sa novim poreznim promjenama to će biti do 45 eura, naglasila je.