Povijesno veliki dug za lijekove - prijeti li bolnicama nestašica lijekova?

HUP-ova koordinacija veledrogerija upozorila je na povijesno najveći dug bolnica za lijekove i medicinski potrošni materijal od 600 milijuna eura. Pozivaju mjerodavne institucije na hitnu intervenciju kako bi se osigurala stabilnost opskrbe te zaštitila radna mjesta. Prijeti li bolnicama nestašica lijekova?

KBC Zagreb veledrogerijama duguje oko 70 milijuna eura, KBC Split 23 milijuna, na popisu dužnika je i pulska bolnica.

- Kumulativni dug i kada govorim o tome mislim na višegodišnji, znači ono što svaki mjesec idemo mic po mic iznosi negdje oko 14,2 milijuna eura, znači to govorim o periodu zadnjih 15 tak godina. A zašto se kasni, kasni se zato što mjesečni prihodi koje bolnica ima nam ne pokriju sve rashode, a to je primarno plaće i primarno lijekove i potrošni medicinski materijal, Irena Hrstić, ravnateljica OB-a Pula.

- Bitno nam to otežava rad zbog toga što se mi moramo zaduživati kod banaka, kamate u bankama su sada 4 posto ili malo više, 4 posto ja mislim da nijedan gospodarstvenik danas nije u mogućnosti financirati takve potrebe države. Dok god imamo lijekova na lageru, mi ćemo te iste isporučivati, kaže Jasminko Herceg, predsjednik HUP-Koordinacije veledrogerija.

A financijsku terapiju sada hitno i sami trebaju.

- Ja mislim da je u naredna dva tjedna potrebna hitna uplata od minimalno 200 milijuna eura, - 400 milijuna eura je dospjeli dug. Mi smo tužili prošlu jesen, u rujnu 2023. godine 34 bolnice, svi ti procesi su na sudu, s nekima smo dobili prvostupanjsku, s nekim bolnicama pregovaramo, to može biti bolno i za državni proračun, kaže Herceg.

- Upozoravamo na povijesno najveći dug bolnica za lijekove i medicinski potrošni materijal prema veledrogerijama, koji na dan 31. svibnja iznosi 600 milijuna eura, dok dospjeli dug prelazi 400 milijuna eura. U samo posljednjih pet mjeseci, dug je porastao za 200 milijuna eura, što ozbiljno ugrožava ekonomsku održivost poslovanja veledrogerija, navodi udruga u priopćenju. Ističu da je takav visok iznos duga znak hitne potrebe za intervencijom nadležnih tijela te traže hitno plaćanje dospjelog duga i implementaciju sustavnih mjera za sprječavanje njegovog daljnjeg povećanja.

- Ovakva situacija dovodi do sve češćih naznaka otežane isporuke lijekova i medicinskih proizvoda. Hrvatske veledrogerije, kao odgovoran dionik hrvatskog zdravstvenog sustava, godinama su osiguravale opskrbu pacijenata, no sada su granice njihovih mogućnosti dosegnute. Ovo je posljednje upozorenje i apel na hitno rješavanje ove neizdržive situacije, poručuju.

Napominju da poslovanje u ovakvim uvjetima nije održivo niti prema jednom ekonomskom modelu. 

Od veledrogerija se očekuje poštivanje zakona, uredne isporuke lijekova i medicinske opreme, redovito plaćanje obveza, režija i nabave lijekova, kao i isplata plaća i doprinosa za više od 3.500 zaposlenih. 

Uz ovako visoka dugovanja, to je, dodaju, postalo neodrživo.

HUP Koordinacija veledrogerija poziva nadležne institucije na hitnu intervenciju kako bi se osigurala stabilnost opskrbe lijekovima i medicinskim proizvodima te zaštitila radna mjesta više od 3.500 zaposlenih.

UPUZ: Dug bolnica prema veledrogerijama veći zbog rasta općih troškova i plaća

Iz Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ) reagirali su u utorak na upozorenje veledrogerija o novom povećanju duga bolnica, istaknuvši kako je se on može objasniti značajnim rastom općih troškova i plaća u zdravstvenim ustanovama u ovoj godini.

- Rashodi za plaće su porasli i do 20 posto, što značajno opterećuje proračune bolnica. Porast rashoda za plaće nije u potpunosti praćen povećanjem sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), što između ostaloga dovodi do povećanja duga prema veledrogerijama, pojašnjava direktor UPUZ-a Dražen Jurković.

HUPKoordinacija veledrogerija upozorila je u utorak na "povijesno" najveći dug bolnica za lijekove i medicinski potrošni materijal prema veledrogerijama, od 600 milijuna eura, te pozvala nadležne institucije na hitnu intervenciju kako bi se osigurala stabilnost opskrbe te zaštitila radna mjesta.

Upozorili su da je u samo posljednjih pet mjeseci, dug porastao za 200 milijuna eura, što ozbiljno ugrožava ekonomsku održivost poslovanja veledrogerija.

Iz UPUZ-a ocjenjuju da sanacije zdravstvenih ustanova nisu održiv način poslovanja te ukazuju na sustavni problem u financiranju zdravstvenog sustava koji se ponavlja iz godine u godinu.

Stoga predlažu tripartitni način pregovaranja o cijeni usluga, na način da o cijenama pregovaraju Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske u ime svojih članica i HZZO, a u slučaju ne postizanja sporazuma arbitražnu ulogu bi imao ministar nadležan za zdravstvo.

- Ta inicijativa ima za cilj osigurati jednakopravni položaj obje strane u ugovornim odnosima vezanim za pružanje zdravstvene zaštite, mijenjajući prethodni model pregovaranja koji je zdravstvene ustanove stavljao u pasivnu poziciju s nikakvim utjecajem na cijene zdravstvenih usluga i limite, kaže Jurković.

Nakon što je država preuzela osnivačka prava nad bolnicama, važno je, poručuje, osigurati da bolnice dobiju adekvatna financijska sredstva za svoje poslovanje, a taj korak je ključan kako bi ravnatelji bolnica mogli preuzeti potpunu odgovornost za upravljanje poslovanjem ustanova koje vode.

Ministarstvo: Obveze prema veledrogerijama približno iste kao i lani u svibnju

Ministarstvo zdravstva poručilo je u utorak, nakon upozorenja veledrogerija o novom povećanju duga bolnica, da je iznos obveza na kraju svibnja bio približno isti kao i u isto vrijeme lani, da je prošli tjedan bolnicama isplaćeno 7,5 milijuna eura za podmirenje obveza s očekuje i dodatna isplata.

- I u 2024. godini Ministarstvo zdravstva zajedno sa HZZO-om i Ministarstvom financija poduzima sve potrebno u svrhu rješavanja navedene problematike, stoji u odgovoru Ministarstva zdravstva.

Prošli tjedan bolničkim zdravstvenim ustanovama isplaćeno je 7,5 milijuna eura za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, a tijekom narednog razdoblja očekuje se, navode, isplata dodatnih sredstava za navedenu namjenu. Ističu i kako je iznos obveza na kraju svibnja približno isti kao i u isto vrijeme prošle godine. 

Iz Ministarstva naglašavaju da se iznos ukupnih i dospjelih obveza na dan 31. svibnja nalazi na približno istoj razini kao i prethodne 2023. što ne odgovara opisu povijesnog duga. 

Ističu da sa HZZO-om i Ministarstvom financija, a sukladno ranije postignutom dogovoru s veledrogerijama, već dugi niz godina održavaju partnerski odnos u svrhu očuvanja održivosti zdravstvenog sustava, da se dospjele obveze prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala smanje na prihvatljive rokove dospijeća. Za ljekarne je to 120 dana, a za bolničke zdravstvene ustanove 180 dana.

Ministarstvo navodi da su 31. prosinca 2023. dospjele obveze svih ljekarna bile smanjene na ispod 120 dana, što je u istim rokovima dospijeća zadržano do danas. Što se tiče bolničkih zdravstvenih ustanova, dospjele obveze su na dan 31. prosinca 2023. svedene u prosjeku na manje od 180 dana.