Ima li što novo: kako unaprijediti hrvatski obrazovni sustav?

05.09.2022.

Zadnja izmjena 23:48

Autor: Ima li što novo?/B.A./HRT

Ima li što novo?

Ima li što novo?

Foto: Ima li što novo? / HRT

Koje se promjene u našem školstvu spremaju, što nam donosi cjelodnevna nastava i kako poboljšati ugled učitelja neka su od pitanja kojima se večeras, na početku školske godine, pozabavila HTV-ova emisija o školstvu "Ima li što novo?", a jedan vrhunski svjetski stručnjak predložio je tri stvari koje bi mogle poboljšati hrvatski obrazovni sustav.

Govoreći o nejednakim uvjetima u hrvatskim školama, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je da bi do 2027. godine trebale biti izgrađene, dograđene i preuređene sve škole u osnovnoškolstvu u Hrvatskoj. Poziv za projekte i ugovore bit će raspisan najkasnije do kraja listopada.


- Natječaj će biti otvoren konstantno. Nema najbržeg prsta ili nešto takvoga, nema eliminacijskog natječaja i slično, imaju samo pravila, i tko ispuni kriterije, iza toga ide potpisivanje ugovora, i dalje je u rukama onih koji školu trebaju graditi, nadograđivati i pregrađivati. Zbog toga sam siguran da će svi učenici u RH u osnovnom školstvu imati jednake uvjete, a ne kao do sada, rekao je Fuchs.


Najavio je i uvođenje toplog obroka za sve učenike u sklopu reforme obrazovanja. Pritom se osvrnuo i na potez zadarske Osnovne škole Krune Krstića gdje je dobivanje obroka uvjetovano bjanko zadužnicom na iznos do pet tisuća kuna, zbog neplaćanja dijela roditelja. Fuchs je rekao da ne zna koliko je bilo djece čiji roditelji nisu podmirivali troškove, ali da je možda trebalo drugačije postupiti ako se radi o manjem broju.


- Nije prekršeno ništa, ali moglo se možda ne tražiti zadužnicu od svih, rekao je Fuchs.

Komentirajući dramu u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu zbog naknadnog zaključivanja ocjena sinu predsjednika Republike Zorana Milanovića i opomene pred otkaz mladoj profesorici matematike od strane ravnateljice, Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, rekla je da je bila u kontaktu s ravnateljicom te gimnazije te da ona sama ne bi tako postupila. Rekla je da, kad dobije pismo od bilo kojeg roditelja, pa tako i utjecajnog, roditelja pozove na razgovor koji ne vode u četiri oka, već uz prisustvo razrednika, stručnih suradnika i, barem dio razgovora, učenika, jer se samo na taj način problem sagleda sa svih strana i vidi se kako se može rješavati.

Građanski odgoj

Profesor Dejan Nemčić (OŠ Ive Andrića Zagreb) sudjelovao je u pripremi predmeta Škola i zajednica u sklopu fakultativnog predmeta Građanski odgoj. Rekao je da učenike treba pripremiti da budu ravnopravni članovi zajednice, da istražuju probleme... Tema koja se često provlačila bila je korupcija. Rekao je da je bilo zbunjujuće za učitelje i mnoge roditelje što građanski odgoj već postoji nekoliko godina kao međupredmetna tema.


- Mi u geografiji građanski odgoj provodimo već četiri ili pet godina i napravili smo projekt koji je već puta proglašen i najboljim u Europskoj uniji, rekao je Nemčić.


- Nema klasičnog ocjenjivanja u toj izvannastavnoj aktivnosti, bitno je učenike pripremati da budu ravnopravni u zajednici, dodao je.

Nacionalni ispiti

Govoreći o nacionalnim ispitima, koje će prema novim pravilima pisati svi osmaši, Josip Burušić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar između ostalog je rekao da je njihov smisao dobiti postignuća sustava preko postignuća učenika, odnosno postignuća škola, elemenata sustava, rada pojedinih učitelja, kako bi imali nekakav objektivni pokazatelj.

- Mi smo u obrazovnom sustavu imali dosta donošenja odluka temeljem dojmova, a nacionalni ispiti pružaju tu empirijsku osnovu da sustav, obrazovna politika, može raditi onaj fini tuning, podešavanje sustava, rekao je Burušić.

Društveni ugled nastavnika rušen je pomalo i sustavno godinama

Nada Lovrić

Loši uvjeti i nedostatne plaće


Stručnjak za obrazovanje u svijetu Pasi Sahlberg za HTV-ovu je emisiju dao komentar, rekavši između ostalog da se u cijelom svijetu učitelji muče zbog loših uvjeta i nedostatnih plaća, te da prvo treba popraviti te dvije stvari.


- Učiteljima treba više vremena da rade s drugim učiteljima u svojim školama kako bi se podigla kvaliteta nastave, rekao je.


Dodao je da učitelje treba dostojno platiti kako ne bi morali tražiti dodatne poslove kako bi se prehranili, što je slučaj s učiteljima u Hrvatskoj i drugim državama.


Tvrtko Pleić (IX. gimnazija Zagreb) složio se s Sahlbergovim komentarom, rekavši da imamo društvenu klimu koja toliko ne cijeni znanje i obrazovanje, a samim time i učitelje.


- Roditelji nam povjeravaju svoju djecu, djeca nekad borave više s nama nego s njima zbog načina, tempa života i mislim da je važno da učitelj ima dobar društveni ugled, općenito, i da mu se stvarno vjeruje, poručio je.


S njim se složila Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, koja je rekla da je "društveni ugled nastavnika rušen pomalo i sustavno godinama".


- Mi smo dozvolili da se svaka nastavnikova ocjena propituje, rekla je.

Nastavnici su, dodala je, neprestano pod pritiskom i stresom.


- "Pogriješit ću, pogriješit ću" - pa naravno da ćeš pogriješiti, rekla je Lovrić.

Tko ima plaću od 11.000 kuna?


Na pitanje o plaćama prosvjetara i pregovorima sa sindikatima Fuchs je odgovorio: "Pregovarat ćemo".


- Vidjet ćemo. Ako bih vam ja sada rekao koje su nam pozicije, onda ne bismo pregovarali, rekao je Fuchs.


Dodao je da se ne može reći da se nisu brinuli za plaće prosvjetara. Zajednički smo itekako učinili napore da te plaće budu bolje, a u nizu segmenata one su zaista i rasle, rekao je Fuchs.


- Nikome plaća nije dovoljno dobra da bi mogao reći da mu ne treba više, ali ona je ipak danas preko 11.000 kuna, rekao je ministar.


Pleić i Nemčić na to su rekli da oni nemaju plaću od 11.000 kuna, a Lovrić je rekla da se radi o novoj kategoriji izvrsnih savjetnika, kakvih u Hrvatskoj ima oko 280, te da ni svi oni nemaju takvu plaću.


- To su ljudi koji imaju 15 godina staža, napredovali su, i takvih je u Hrvatskoj od 70.000 zaposlenih 0,4 na razini, rekla je Lovrić.


Nemčić je rekao da se stvara kriva slika prema kojoj se učitelji bune i idu u štrajk unatoč visokoj plaći.


- I tu javnost zapravo nama okreće leđa na neki način, dodao je.


Hitrec je navela da nastavnik početnik ima plaću od oko 5800 kuna, ali da može napredovati da dođe do dvostruke plaće.

Cjelodnevna škola


Što donosi cjelodnevna škola? Burušić je rekao da će se učiteljima prije svega otvoriti kreativni proces da rade, lišeni striktnih regula i formalnih kurikula, te da će za to biti dodatno plaćeni jer su osigurana značajna financijska sredstva.


- Taj koncept cjelodnevne škole na neki način jest kruna svih nastojanja u našem obrazovnom sustavu da se porješavaju svi silni izazovi na koje su ukazali nacionalni ispiti i drugi pokazatelji, rekao je Burušić.


Između ostalog je naveo da snažno zaostajemo u broju sati za cijelom Europskom unijom - naši učenici imaju nešto manje od 3000 sati manje nego prosječan učenik u EU-u.


- Mi moramo uvesti cjelodnevnu školu kako bi dokinuli ovaj paraedukacijski obrazovni sustav u vidu instrukcija, rekao je također.


Poručio je i da je najvažnije to što će cjelodnevna škola značajno doprinijeti modernizaciji našeg obrazovanog sustava.


Nemčić je rekao da se radi o još jednom eksperimentu u hrvatskom obrazovanju te da su hrvatski učitelji umorni eksperimenata. Dodao je da dolazi malo informacija na koji bi se način ta nastava provodila, zbog čega postoji otpor učitelja na društvenim mrežama, te da smatra kako Hrvatska još nije spremna s obzirom na uvjete rada.


Burušić je rekao da to nije nikakav eksperiment, već iskustvo po kojem rade sve razvijene zemlje EU-a.

Znam da u Hrvatskoj mnogi učitelji misle da im se ne vjeruje, čak ih ne smatraju pravim stručnjacima. Puno se može napraviti u Hrvatskoj da se učiteljima više vjeruje

Pasi Sahlberg

Sahlbergova tri savjeta za poboljšanje hrvatskog sustava


Sahlberg je ponudio tri stvari koje bi mogle poboljšale hrvatski obrazovni sustav. Prvo, pomaknuti fokus od centralizirane kontrole vlade prema vodstvima u školama, ali postupno i ne posve. Drugo, treba graditi povjerenje prema učiteljima kao stručnjacima.


- Znam da u Hrvatskoj mnogi učitelji misle da im se ne vjeruje, čak ih ne smatraju pravim stručnjacima. Puno se može napraviti u Hrvatskoj da se učiteljima više vjeruje, rekao je Sahlberg.


Treće, naveo je, treba pomoći svim učiteljima da daju točnije i pravednije povratne informacije i ocjene.


- Pozvat ću ga odmah da dođe kao savjetnik, nasmijao se Fuchs reagirajući na Sahlbergov komentar. Dodao je da je uvijek lakše davati savjete sa strane i komentirati sustav, bez obzira na to imate li dovoljno dubok uvid u problem ili ne.


Fuchs je također rekao da i sami učitelji i ravnatelji moraju pridonijeti vraćanju ugleda.


- Ne pokleknuti pod bilo kakvim pritiscima, javite se ako je netko maltretiran... Ukinuli smo anonimne prijave koje su se zlorabile. Učinit ćemo s moje strane sve da vratimo taj ugled i da onda učitelji bez ikakvog problema daju ocjene onakve kakve bi trebali davati, rekao je.

Reakreditacija srednjoškolskih programa


Novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić rekao je da se pokazalo da je državna matura transparentan postupak koji fakultetima daje sliku onoga što srednjoškolci danas poznaju.


- Ono što se možda može dijelom malo unaprijediti je reakreditacija srednjoškolskih programa, kao što se provode reakreditacije na fakultetima, rekao je Lakušić.

Fuchs je rekao da se može razgovarati o reakreditaciji programa po strukovnim školama, dok se gimnazijski programi provode jedinstveno na razini RH.


Manji broj učenika


Ove je godine manje 10.000 maturanata manje nego prije sedam godina, 56.000 učenika manje, 10.000 područnih odjela manje...


Na pitanje boji li se za svoje radno mjesto kad čuje ove brojke Nemčić je odgovorio potvrdno.


- Kad se ugasi jedna područna škola, nitko ništa ne reagira, i to je ono što mene najviše brine, rekao je.


Burušić je rekao da su snažni demografski gubici jedan od središnjih nacionalnih problema i naših društvenih izazova.


- Vjerujem, ako se ovo nastavi, da ćemo vrlo brzo doći ispod 36.000 učenika u jednoj kohorti. Naprosto, rješenja nisu jednostavna, ali školski sustav također će se morati prilagoditi tim novim činjenicama, rekao je Burušić.


Dodao je da će cjelodnevna škola pripomoći da ne dođe toliko do viška učitelja, ali da ni ona to neće uspjeti riješiti ako se ovakvi trendovi nastave.


Lovrić je rekla da se uoči Božića profesorima daju otkazi da ne bi dobili božićnice, a onda ih se poslije praznika ponovno zapošljava.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!