12:17 / 26.04.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRT/M.N.

Vedriš o odnosima središnje i lokalne vlasti u ozračju izbora

Mladen Vedriš u Studiju 4

Mladen Vedriš u Studiju 4

Foto: Studio 4/IMS / HRT

Prema nekim procjenama, više od 550 gradova i općina u Hrvatskoj je previše za ovako malu i gospodarski slabu državu poput Hrvatske. Ta teza postaje aktualna uoči lokalnih izbora. O tome mogu li lokalne zajednice funkcionirati bez pomoći države u Studiju 4 govorio je ekonomski analitičar Malden Vedriš.

Rasprava o broju lokalnih jedinica koja se vodila u prvoj polovini devedesetih godina imala je ambiciju otvoriti prostor komunikacije većem broju ljudi i približiti ih odlučivanju. Ni izdaleka nije bilo  u pameti da će to dovesti do ovakve birokratizacije i financijskih troškova, rekao je Mladen Vedriš.


Međutim, u zemlji gdje imate malo šansi zapošljavanja u privatnom sektoru ili je riječ o zahtjevnijem zapošljavanju, a stranke imaju relativno veliki utjecaj na događaje, onda se to pretvorilo u svoju suprotnost, rekao je Vedriš.


Mnoge jedinice ovise o državnom proračunu


Tolike lokalne jedinice postaju ovisne o državnom proračunu. Neke jedinice, osobito nerazvijene, mogu dobivati određenu pomoć države, ali ne mogu živjeti na račun proračuna trajno i tu je potreban zaokret koji je potrebno neminovno učiniti, naveo je Vedriš.


Na pitanje može li eventualna promjena vlasti u Zagrebu izazvati političke potrese na relaciji Grad Zagreb - Banski dvori, Vedriš je odgovorio kako može u "političkom smislu". Međutim u razvojno komunalnom smislu se to ne bi trebalo dogoditi, ustvrdio je. Ako se u Zagrebu 45% vode izgubi u sustavu, to nije politički nego komunalni problem, rekao je.


Moguća suradnja različitih političkih opcija


O tome mogu li sredine u kojima je lokalna vlast stranački identična onoj središnjoj računati na izdašniju pomoć i situaciju "da neće biti zaboravljene pred vratima ministarstava" Vedriš kaže kako se to ne bi smjelo dogoditi.


Naveo je primjere Istarske i Primorsko-goranske županije koje pokazuju da takva politika nije dominantna. Istra je bez obzira na drugu političku opciju uvijek znala ostvariti svoje regionalne interese koji su u nekom skladu s nacionalnima, kada je riječ o prometnicama i drugome, a tako je i u riječkom bazenu gdje država znatno ulaže u infrastrukturne projekte.


Može biti određenih predizbornih kalkulacija o državnoj pomoći ovisno o izabranoj opciji, ali to neće dominantno utjecati, zaključio je Vedriš.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!