Mačkić: Vlada se svodi na upravljanje dojmom i kontinuirano kašnjenje

Glavni scenarij za 2023. su nizak rast, stagnacija i još uvijek visoke stope inflacije. Nadamo se da će biti jednoznamenkaste i ono što je još važnije da je taj rast koji ćemo imati, koliko god je malen, dobra stvar jer ćemo izbjeći stagflaciju. To bi trebao biti glavni scenarij ne samo za Hrvatsku, već i sve zemlje eurozone. To je optimistična prognoza, rekao je Velibor Mačkić, politički ekonomist, posebni savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju.

Svjetska ekonomija je pokazala izuzetnu odgovornost unatoč pandemiji i ratu u Ukrajini. To je bitno za Hrvatsku, rekao je Mačkić, jer nismo ekonomija koja ima endogeni kapacitet da sami nešto pokrenemo već u velikoj mjeri ovisimo o onome što se događa u našem okruženju.

- Ovo što sam nazvao optimističan scenarij je zapravo glavni scenarij. Ako rat u Ukrajini potraje dolazimo u situaciju da se troškovna strana inflacije probudi. U tom slučaju, jedan od potencijalnih scenarija - imate monetarnu politiku koja će nastaviti biti restriktivna. To bi moglo u nekom kratkom roku značiti da će fiskalne politike biti ekspanzivne, u terminima pomoći stanovništvu i poduzećima. Ali kao što smo ranije vidjeli, to razdoblje biva kratko, politike se moraju spojiti i onda će fiskalna politika biti restriktivnija, kazao je Mačkić.

Jesmo li ušli u psihozu inflacije?

Mačkić je istaknuo kako stopa inflacije ne odražava naše stvarno iskustvo s inflacijom.

- Bilo bi bolje kada bi se inflacija gledala po dohodovnim razredima. Onda bi mogli vidjeti da stopa inflacije više odgovara iskustvu onih 10 posto najbogatijih u društvu. Svi mi ostali koji većinu našeg dohotka trošimo na hranu, bezalkoholna pića, režije i ostalo primjećujemo da te cijene rastu i naša kupovna moć je sve niža, rekao je Mačkić i podsjetio da smo sličnu situaciju imali i prije godinu dana.

Strah od gubitka vrijednosti novca u Hrvatskoj se rješava tako da imamo natprosječnu zastupljenost vlasništva nad nekretninama, istaknuo je Mačkić.

- Mi smo i prije rata u Ukrajini imali primjetan rast cijena, on je buknuo tijekom ljeta. Bilo je uvredljivo slušati članove Vlade. Nisu se hrvatski građani susreli s inflacijom od 1. siječnja, ona je naš suputnik duži period. To je galopirajuća inflacija preko 10 posto. I tada se znalo, kao što je sada potvrđeno, to je samo upravljanje dojmom. U konačnici što je Vlada mogla napraviti, osim stvarati dojam da se nešto može napraviti, rekao je politički ekonomist.

Smatra da je Vlada propustila napraviti neke ključne stvari.

- U Zakon o konverziji ste trebali unijeti odredbe "ako je nepošteno određivanje cijene, onda ćemo vas po tom i tom članku kazniti". Nitko ne razmišlja strateški, upozorio je.

Često se spominje uloga države. Jedna strana zagovara što manji utjecaj države, druga što veći jer nas država - štiti.

- Ono što smo vidjeli nakon velikog zatvaranja - da, država je partner i to je prepoznato. Ali pitanje je kakva država i kako to radi? Kada ta država pomaže, moraju biti jasna pravila koliko dugo se pomaže, kome se pomaže, ne zasipa se novac svima...Ekonomski  savjet je prije ljeta dobronamjerno sugerirao Vladi četiri skupine, evo način kako davati novac i da to ne bude trajno nego jednokratno.

- Što se sada događa? Zbog inflacije državni proračun će biti u suficitu. Dvije stvari možete napraviti. Prvo, dat ćete trajna prava recimo ratnim veteranima ili drugo iskoristit ćete te privremene prihode kako bi kupili fiskalni kapacitet. Ishod u Hrvatskoj smo već vidjeli, rekao je Mačkić.

Je li socijalna država mrtva?

Kako braniti socijalnu državu, upitao je Mačkić, kad se ništa ne reformira. Jedina reforma koju je Hrvatska provela u posljednjih 20 godina jest mirovinska reforma, a ni ona nije dovršena.

- Mirovine, obrazovanje, sistem javnog zdravlja, to su sve stvari koje treba kontinuirano reformirati. Onda svi mi vidimo korist od toga i zapravo smo dionici tog procesa, ustvrdio je Mačkić.

Obnova Banovine prespora

Osvrnuo se i na obnovu Banovine. U godini isporuke, rekao je Mačkić, obnovljeno je šest kuća. 

- Sve i da se zamah obnove dogodi s novim ministrom, to je prekasno i premalo. Za državu koja nije siromašna, ovo je toliko jedno, naprosto nemam riječi, poručio je.

Plenkovićeva Vlada, ustvrdio je Mačkić, svodi se na upravljanje dojmom i kontinuirano kašnjenje.

Narodne obveznice

- Je li to sad nekakva novina? Većina zemalja članica eurozone to ima, ali udio je zanemariv. Čak i na načelnoj razini, svaka obveznica koju izda ministarstvo financija, može biti narodna, ali nema sekunadarnog tržišta. To se ne treba naglašavati na sva zvona. Zašto se to radi ako nije u pitanju puko upravljanje dojmom, rekao je Mačkić.

Socijalni nemiri

Građani u Velikoj Britaniji i Francuskoj izažavaju nezadovoljstvo prosvjedima. Mačkić ne vjeruje da bi se socijalni nemiri u velikim državama mogli 'preliti' i na Hrvatsku. Istaknuo je kako bi bilo dobro da smo kao društvo responzivniji.

- Bojim se da jedan dobar dio naših građana optira za izlaz.

Emisiju "Intervju tjedna" urednice i voditeljice Jasmine Popović pogledajte u nastavku: