Inflacija u usponu: što možemo očekivati iduće godine?

Hrvatska se ponovno suočava s ubrzanjem inflacije, koja u studenom doseže 3,8 posto, a od zemalja eurozone lošija je situacija samo u Estoniji.Stručnjaci upozoravaju da rast cijena nije površinski problem, struktura gospodarstva, snažna ovisnost o turizmu i uvozu te slab proizvodni sektor dodatno pogoršavaju inflacijske pritiske. 

Dok Vlada tvrdi da mjere štite plaće i mirovine, oporba i sindikati ističu da inflacija već smanjuje stvarna primanja, posebno u privatnom sektoru i među umirovljenicima.

Brkić: Struktura gospodarstva gura inflaciju

Danas su Državni zavod za statistiku i Eurostat objavili da je inflacija u studenom porasla za 3,8 posto. Prof. dr. sc. Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas, gost večerašnje emisije Otvoreno, istaknuo je kako smatra da je jedan od ključnih razloga za takav rezultat sama struktura hrvatskog gospodarstva.

– Javna potrošnja jedan je od važnih narativa, a drugi je pitanje ponude. Tu je i odnos bogatstva i inflacije, gdje ekonomska politika, odnosno monetarna politika, zapravo ne može učiniti mnogo, rekao je Brkić.

Dodao je kako se ni struka u potpunosti ne slaže oko toga koji su dominantni izvori inflacije.

- Ipak, mora se uvažiti elementarna činjenica - svaka zemlja ima svoje specifičnosti, poručio je.

Napomenuo je i da se Hrvatska u velikoj mjeri oslanja na turizam i na uvoz, što dodatno oblikuje inflacijske pritiske.

Istaknuo je i da se o inflaciji govori već dulje vrijeme. Dodao je kako predsjednik Vlade već dugo govori da se radi o inflaciji pohlepe. Istaknuo je kako je Hrvatska imala nepovoljan trenutak za ulazak u europodručje.

- Ušli smo u vrijeme visoke inflacije, poručio je.

Naglasio je da Hrvatska nema snažan proizvodni sektor, što dodatno utječe na inflacijske pritiske.

Dodao je i kako je nužno da država razvije preciznije i snažnije analitičke instrumente kako bi bolje pratila i razumjela inflacijske trendove.

Jović: Inflacija nije bezopasna

Ministar je danas poručio kako se inflaciji pridaje prevelika važnost te da je riječ tek o posljedici gospodarskog rasta i povećane potrošnje. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović oštro se usprotivio toj izjavi.

- Smatram da je to olako dana izjava. Inflacija je 3,8 posto, a prema Eurostatu 4,3 posto. Mi smo pri samom dnu eurozone, praktički se izmjenjujemo s najlošijima. Ne možemo tvrditi da je inflacija samo statistička brojka i da nije važna, istaknuo je.

Dodao je kako se problem rasta cijena podcjenjuje i promatra previše površno. Uz to, upozorio je da se s početkom nove godine očekuje poskupljenje električne energije, a pojedine lokalne samouprave najavljuju i povećanje komunalnih naknada.

- Sve će to na kraju platiti građani, poručio je Jović.

Posebno je naglasio da su plaće veliki problem, jer brojni radnici i dalje primaju izrazito niska primanja.

Pavić: Vlada štiti plaće i mirovine

Marko Pavić (HDZ) istaknuo je da je Vlada do sada uložila 8,5 milijardi eura kako bi pomogla građanima i tvrtkama u borbi s inflacijom.

- S jedne strane želimo spriječiti da inflacija "pojede" plaće i mirovine, a s druge strane nastojimo zaštititi one građane koji najviše osjećaju rast cijena, prvenstveno umirovljenike, rekao je Pavić.

Naglasio je da su plaće u proteklih devet godina realno porasle 40 posto, a samo u posljednjih godinu dana povećale su se za oko deset posto. Mirovine će, s uključenim 13. dodatkom, narasti na 700 eura, što predstavlja povećanje od osam posto.

- U proračunu koji će se usvojiti u petak najviše sredstava bit će namijenjeno rastu mirovina i socijalnoj skrbi, dodao je Pavić.

Krivca za inflaciju vidi u pohlepi onih koji formiraju cijene, te je pozvao na odgovornije ponašanje.

Radolović: Extra profit porez je fijasko

Sanja Radolović (SDP) kritizirala je izjavu Marka Pavića da inflacija nije "pojela" plaće.

- Naprotiv, inflacija je pojela plaće, istaknula je Radolović.

Naglasila je da, iako su plaće u javnom sektoru rasle, najveći gubitnici su radnici u privatnom sektoru i umirovljenici.

- Prema podacima, 415 tisuća umirovljenika u Hrvatskoj prima manje od 400 eura mjesečno, dodala je.

Radolović je podsjetila da inflacija nije nov fenomen, već traje od 2022. godine. Prema njenim riječima, najveći dobitnici inflacije pohlepe su trgovački lanci, banke i teleoperateri.

- Uvođenje poreza na ekstra profit, na kraju krajeva, pokazalo se kao potpuni fijasko, zaključila je.

Radolović kritizira cijene, Jović strukturira problem

Marko Pavić naglasio je da Hrvatska bilježi rast 2,5 puta brži od prosjeka eurozone, uz porast standarda građana.

- Plaće i mirovine su se udvostručile, poručio je.

S druge strane, Sanja Radolović istaknula je da su cijene u trgovačkim lancima u Europskoj uniji niže nego u Hrvatskoj, a standard građana viši.

Dražen Jović dodao je da mjere poput zamrzavanja cijena proizvoda imaju određeni učinak, ali nisu dovoljne.

- Problemi s inflacijom su strukturalni, ponovio je Jović, ističući da mnogi radnici i dalje primaju male plaće. Upitao je Pavića što se konkretno radi po tom pitanju.

-  Ako se ništa ne poduzme, mladi će nastaviti napuštati Hrvatsku, stoga se moramo okrenuti budućnosti, zaključio je Jović.

Emisiju možete pogledati u nastavku: