Inicijativa triju mora: Energetska neovisnost i regionalna suradnja u fokusu

Hrvatski sabor je domaćin Parlamentarnog summita Inicijative triju mora, a glavno pitanje je što će biti u fokusu skupa i ima li inicijativa potencijal da se razvije u snažniji politički blok. O tim temama u emisiji "U mreži Prvog" razgovarali su saborski zastupnici Andro Krstulović Opara (HDZ), Ivan Račan (SDP), Jelena Miloš (Možemo!) i Ivica Kukavica (Domovinski pokret).

U sjeni rastućih globalnih nesigurnosti, od rata na Bliskom istoku do nastavka sukoba u Ukrajini, održava se summit Inicijative triju mora, na kojem će čelnici i predstavnici država raspravljati o ključnim političkim, sigurnosnim i gospodarskim izazovima.

Iako se glavnina aktivnosti odvija danas, jučerašnji dan obilježili su brojni bilateralni sastanci. Među njima su i susreti predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića s kolegama iz više europskih i partnerskih zemalja.

- Jučer je predsjednik Sabora održao cijeli niz bilateralnih sastanaka sa svojim kolegama, predsjednicima parlamenta Rumunjske, Slovačke, Albanije i Turske, koji su bili vrlo plodni i najavili su današnje aktivnosti, istaknuo je Andro Krstulović Opara.

Opara: Povezivanje država osigurava rast

Prema riječima Opare, dokument su prethodno usuglasili stručnjaci, a njime će se dodatno ojačati prioriteti koje inicijativa razvija još od svog pokretanja prije 11 godina, na poticaj Kolinde Grabar-Kitarović i tadašnjeg poljskog predsjednika Andrzeja Dude.

U međuvremenu, inicijativa je prerasla u platformu koja danas okuplja 13 država između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora, uz sudjelovanje partnerskih zemalja poput Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije te strateških partnera među kojima su Njemačka, Italija, Španjolska i Japan.

- To nije klasična međunarodna organizacija, nego interesno povezivanje država, uglavnom onih koje su prošle tranziciju, s ciljem ubrzanog razvoja, naglasio je.

Poseban interes, dodao je, izaziva sudjelovanje japanskih financijskih institucija.

- Kada vidimo koliki je interes, primjerice japanskih banaka, jasno je zašto je ova inicijativa toliko važna, ne samo politički nego i ekonomski, poručio je.

Zemlje uključene u inicijativu čine oko trećine teritorija Europske unije i oko 20 posto stanovništva, ali i dalje zaostaju u udjelu u BDP-u, što dodatno naglašava potrebu za jačanjem suradnje.

U aktualnim geopolitičkim okolnostima, taj se prostor sve više promatra kao važna linija stabilnosti i obrane, ali i kao jedno od najperspektivnijih područja za razvoj Europe, istaknuo je Opara.

- Naš je cilj jačati povezanost s globalnim gospodarskim koridorima, produbiti energetsku suradnju sa SAD-om te mobilizirati privatni kapital kroz različite financijske instrumente, zaključio je Krstulović Opara.

Račan: Energetski interes Hrvatske u fokusu

Prema riječima Račana, Inicijativa Triju mora okuplja zemlje EU koje žele zajednički razvijati strateške i gospodarske interese.

- To je blok zemalja koje su se našle radi zajedničkog interesa i to je najbitnije za razumjeti. Inicijativa ima smisla samo ako Hrvatska kroz nju ostvaruje svoj interes, kao i sve ostale zemlje koje su tu povezane, objasnio je.

Posebno je istaknuo gospodarski aspekt.

 - Najizravniji i najočitiji ekonomski interes Hrvatske je energetika. Imamo najbližu luku za uvoz ukapljenog plina i od tamo treba opskrbiti cijeli taj dio Europe. To je prilika koju Hrvatska mora iskoristiti, naglasio je.

Račan je priznao da je uključivanje Ukrajine izazov za inicijativu.

- Dok traje rat u Ukrajini, inicijativa koja obuhvaća Baltik, Jadran i Crno more bit će opterećena tim odnosom. Neriješen status Ukrajine i borba za očuvanje teritorijalnog integriteta onemogućuju inicijativi da ostvari puni potencijal, rekao je.

Ipak, dodao je da to ne smije zaustaviti daljnji rad.

- Na inicijativi treba raditi i razvijati je. Ništa se ne gubi ulaganjem vremena i truda u razgovore i projekte. Ako zažive fondovi za financiranje projekata, to će biti veliki korak naprijed, naglasio je.

Miloš: Jačanje infrastrukture i energetike u regiji

Jelena Miloš ističe da je svaka regionalna inicijativa, uključujući Inicijativu triju mora, izuzetno korisna u vremenu globalnih kriza i sve veće nesigurnosti.

- Posebno u situacijama kada se ovisnost o energentima koristi kao političko oružje, ovakve inicijative su vrlo važne, rekla je.

Dodaje da inicijativa omogućava diversifikaciju izvora energije, što je ključno u današnjem nestabilnom okruženju.

- Mi u tome sudjelujemo kroz Odbor za europske poslove i vidimo to kao priliku za jačanje regionalne suradnje, istaknula je.

Prema Miloš, Inicijativa Triju mora okuplja oko 13 država članica, a osim fokusa na energiju, posebnu pažnju posvećuje izgradnji infrastrukture i digitalizaciji.

- Takve mjere mogu dovesti do povećanja poslovanja i investicija među zemljama uključenima u inicijativu. Gledam na to prije svega iz perspektive regionalne suradnje, koja je sve potrebnija u ovom sve nestabilnijem svijetu, apostrofirala je.

Kukavica: LNG i luke daju Hrvatskoj stratešku prednost

Komentirajući potencijal Inicijative triju mora da se razvije u snažniji politički i ekonomski blok, Kukavica ističe strateški značaj Hrvatske i važnost energetske neovisnosti.

- Potencijal je stvarno velik. Taj prostor pokriva jednu trećinu teritorija EU, ali se samo oko 10 posto BDP-a EU proizvodi u tom području. To pokazuje koliko je energija i infrastruktura strateški važna, rekao je.

Naglasio je da je politika njegove stranke usmjerena na diverzifikaciju izvora energije.

- Pokazalo se koliko su prethodne politike EU bile krhke, osobito s ratom u Ukrajini, kada se energija počela koristiti kao političko oružje. Ovo je izvrsna prilika za Hrvatsku, dodao je.

Posebno je istaknuo hrvatske infrastrukturne kapacitete.

 - Hrvatska ima ogroman potencijal, prvenstveno kroz LNG terminal na Krku, ali i luke Rijeka i Ploče, koje su idealno pozicionirane da odgovore na energetske izazove regije. Naša pozicija nam daje pravo reći da inicijativa može koristiti našoj državi, poručio je.

Kukavica je također spomenuo potrebu velikih ulaganja u infrastrukturu kako bi regija dostigla standard zapadne Europe.

- Procjene govore da bi trebalo oko 500 milijardi eura uložiti da bi zemlje ovog prostora uhvatile korak sa zapadnom Europom. Hrvatska je tu itekako zainteresirana i bitan igrač, zaključio je.