10:24 / 11.09.2021.

Autor: Intervju tjedna/HRT

Božinović o epidemiološkim mjerama, cijepljenju, akciji USKOK-a

Davor Božinović

Davor Božinović

Foto: Intervju tjedna / HRT

O četvrtom valu koronavirusa, novom lockdownu, pooštravanju mjera, pripremljenosti zdravstvenog sustava, ali i akcijama UKSKOK-a, stanju u policiji i mogućim političkim preslagivanjima na političkoj sceni i sigurnosnim izazovima za Europu i Hrvatsku nakon pobjede talibana u Afganistanu u "Intervjuu tjedna", urednice i voditeljice Jasmine Popović, govorio je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i načelnik Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu.

U uvodnom dijelu emisije ministar Davor Božinović govorio je o povećanom broju zaraženih, naglasio je da završavamo udaran dio turističke sezone koji je na razini 2019., kada govorimo o srpnju i kolovozu. U usporedbi s prošlom godinom, dodao je, ove godine je bilo puno više ljudi i aktivnosti, pa je i rast očekivan, uključujući činjenicu da se diljem svijeta širi i delta soj koji je dosta zarazniji.

- Nismo iznenađeni porastom broja zaraženih, no ulazimo u jesen (...) i zbog toga cijelo vrijeme govorimo o preporukama koje se svode uvijek na isto - fizička distanca, nošenje maske u zatvorenom, prozračivanje zatvorenih prostora i cijepljenje, rekao je.

Kada se sve to sumira, kada vidite iskustva iz svijeta, cijepljenje je, smatra, jedini izlaz i ono na čemu moramo i dalje inzistirati - što se više ljudi cijepi, manji je rezervoar u kojem će se virus širiti.

Ministar Božinović komentirao je i COVID potvrde. 

Kazao je i da su optimistični scenariji na početku pandemije računali da bi oko 2 mlrd. ljudi moglo ostati izvan obuhvata cijepljenja. U tim sredinama virus će se i dalje širiti, vjerojatno s novim varijantama, dodao je.

- U svemu tome, život ne smije stati. Mislim da smo mi u Vladi i u Stožeru pokazali vrlo visok stupanj razumijevanja za ono što ljudi u datom trenutku mogu prihvatiti. Naše mjere nikada nisu bile toliko striktne, niti su bile praćene nekim represivnim postupanjem tijela policije, ali ne možemo ni pustiti da se virus širi bez ikakvih mjera. Ono minimalno mora ostati, dodao je. 

"Neće biti novog lockdowna" 

Neće biti novog "lockdowna", niti će biti policijskog sata, rekao je dodavši da smo naučili to da možemo kalibrirati mjere, ali jedina prava zaštita je cijepljenje.

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je da "ovo ljudima već ždere živce". Božinović pak dodaje da ovo nije situacija koja je normalna, na koju smo navikli te da Vlada ima odgovornost.

- Mi moramo donositi određene mjere, moramo ukazivati na opasnosti koje su realne. Više od 8.300 ljudi u Hrvatskoj je umrlo od ovog virusa. Opasnost je tu, cjepiva imamo dovoljno i svatko u Hrvatskoj se može na najučinkovitiji mogući način zaštititi, dodao je. 

O argumentima za necijepljenje 

Neki od argumenata za necijepljenje su da cijepljeni mogu i širiti zarazu i mogu se sami zaraziti. Božinović je naveo primjer splitske bolnice, gdje su od svih hospitaliziranih, njih 93% nije cijepljeno.

- Naravno da neki cijepljeni obole, neki i umru, ali najveći dio kod nas cijepljenih su u starijoj životnoj dobi, ljudi koji imaju razne komorbiditete. Oni unatoč cijepljenju ne razviju dovoljnu razinu imuniteta koja bi ih zaštitila od korone, dodao je. 

COVID potvrde 

Što se tiče COVID potvrda, rekao je kako se razmišlja da se one uvedu za zdravstveno osoblje u bolnicama. Polaze od činjenice da zdravstveni djelatnici moraju znati najviše o virusologiji, također je teško objašnjivo da netko nezaražen dođe u bolnicu i ondje se zarazi.

- To je nešto što je teško prihvatljivo i teško se može braniti, dodao je. 

Pritisak na zdravstveni sustav 

Na pitanje očekuje li se pritisak na zdravstveni sustav, Božinović je rekao da "koliko je on upoznat, sada bi se broj intenzivnih jedinica za COVID bolesnike proširio na više bolnica, čime bi i KB Dubrava zadržala svoje druge djelatnosti".

- Danas vidimo da i druge bolnice mogu tretirati COVID bolesnike, imaju kapacitete. Ne smijemo zanemariti onaj drugi dio bolesne populacije, njima moramo učiniti dostupnu svaku vrstu zdravstvene skrbi, objasnio je. 

O popisu stanovništva 

- Preporuke su da ti ljudi imaju COVID potvrde. Kada dođu kod građana koje popisuju, bilo bi dobro da se to obavi brzo, vani, to podrazumijeva i nošenje maski, rekao je. 

Sigurnost u Međimurju 

Ministar se osvrnuo na sigurnosnu situaciju u Međimurju, kaže da je "ona iz godine u godinu bolja". Komentirao je nedavno ubojstvo u naselju Parag u kojem je jedna osoba preminula, a 6 ih je ranjeno, rekao je da se to "jednostavno dogodi".

- MUP je kroz represivne, ali i preventivne aktivnosti poduzeo najviše što može kako bi se situacija stabilizirala, dodao je. 

O uhićenjima Matije Posavca i Stjepana Kovača 

U jučerašnjoj akciji USKOK-a i policije priveden je međimurski župan Matija Posavec te donedavni gradonačelnik Čakovca i sadašnji SDP-ov saborski zastupnik Stjepan Kovač. Božinović je rekao da je jučer ujutro dobio informaciju o uhićenjima, vjeruje da će USKOK, kada se steknu uvjeti, o svemu obavijestiti javnost. U ovom trenutku ne može govoriti o tome.

Osvrnuo se i na reakciju oporbe koja je rekla da su uhićenja skretanje pozornosti sa slučaja Kutina - HDZ-ova gradonačelnika Zlatka Babića je direktorica tvrtke prijavila za kupovinu vijećnika i uhljebljivanje. Naveo je podatak da je policija u osam mjeseci ove godine, što se tiče koruptivnih djela, podnijela kaznene prijave za 86% više kaznenih djela nego u prvih osam mjeseci 2020. 

O Afganistanu 

Božinović je govorio i o potencijalnom većem migrantskom valu, s obzirom na pobjedu talibana u Afganistanu.

- Ako bi došlo do nekog većeg vala izbjeglica iz Afganistana, najveći dio tih ljudi bi prešao preko dijela Europe gdje je Hrvatska. Zbog toga je važno da Europa ovaj put, za razliku od 2015., na vrijeme se zbroji i reagira unutar sebe, ali i prema vanjskim akterima, uključujući zemlje susjedne Afganistanu, rekao je.

Dodao je kako je naš interes, ako dođe do povećanog kretanja izbjeglica, da oni ostanu u susjednim zemljama, da im Europa pomogne kako bi se, kada se stvore uvjeti, ti ljudi mogli vratiti u Afganistan.

- U ovom trenutku malo tko može reći što će se točno dogoditi, no mi moramo biti spremni na sve. Europa je poslala poruku da je zaštita vanjskih granica EU-a prioritet, tu je Hrvatska država koja ima najdulju vanjsku kopnenu granicu, zainteresirani smo da se dodatno osposobimo da se uspješno možemo nositi s tim izazovima, rekao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!