Ćorić: Ne radi se o manevru, akcija je rezultat pravomoćne presude Vrhovnog suda

13:05 / 30.12.2021.

Autor: HRT/J.L.

Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja

Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja

Foto: HTV / HRT

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić nakon sjednice Vlade kazao je da je zahtjev za reviziju arbitražne odluke iz 2016. u vezi Ine rezultat pravomoćne presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera.

Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja nakon sjednice Vlade objasnio je reviziju protiv arbitražne odluke u vezi Ine. 

Kazao je da će Vlada uputiti zahtjev za reviziju protiv arbitražnog pravorijeka iz 2016. Ministarstvo gospodarstva zaduženo je pokrenuti reviziju, pred švicarskim saveznim vrhovnim sudom. Rok za podnesak je 8. veljače 2022. godine, a do kraja 2022. očekuje se odgovor švicarskog vrhovnog suda.

- S obzirom na odluku da RH zahtijeva reviziju arbitražne odluke iz 2016., proces komunikacije s mađarskom stranom po pitanju otkupa dionica INE će se do okončanja ovog procesa zaustaviti, istaknuo je. 

Na pitanje radi li se o kupovanju vremena, rekao je da nije riječ o manevru jer je Hrvatska za realnu otkupnu cijenu mađarskog udjela u Ini imala novac, a pravna akcija je rezultat pravomoćne presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera.

- Revizija arbitražnog pravorijeka pred švicarskim sudom ne znači da se naši zahtjevi uvažavaju. Ako švicarski vrhovni sud potvrdi hrvatsku poziciju, tek tada se ponovno može pokrenuti arbitražni postupak, objasnio je.

Ina će, dodao je, ove godine imati dobar rezultat, prije svega zbog porasta cijena nafte i naftnih derivata.

Istaknuo je da je 2021. bila godina oporavka Ininog poslovanja. 

- Hrvatska je 2016. već pokrenula reviziju presude arbitražnog suda, UNCITRAL-a, na istoj razini, ali pravne okolnosti su bile drugačije. Tada je Ustavni sud RH poništio presudu u slučaju Ina-Mol. Sada je pravna pozicija Hrvatske bolja.

Od otkupa mađarskog udjela u Ini nije se odustalo zbog ulaska u eurozona, kao ni zbog straha od novog javnog duga.

- Hrvatska i mađarska snaga nisu se mogle dogovoriti oko otkupa cijene, rekao je i rekao da ne može otkriti koliko je Hrvatska nudila, a Mađarska tražila, jer bi se time iskazalo hrvatsko viđenje vrijednosti Ine i utjecalo na stanje cijena dionica na burzi, kazao je. 

Rekao je i da bi poništenje ugovora iz 2009.  dalo veći manevarski prostor Hrvatskoj u upravljanju Ine, a taj je ugovor predmet revizije pred švicarskim sudom. 

Poruka Molu je da, anticipirajući presudu Vrhovnog suda Vlada RH poduzima pravne radnje koje su na raspolaganju, dodao je. 

Neće doći do značajnog poskupljenja električne energije

Ćorić je uvodno rekao da je na sjednici Vlade donesen čitav niz odluka. Prva od njih je uredba o udjelu u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača kojeg su opskrbljivači električne energije dužni preuzeti od operatora tržišta električne energije.

- Povećavamo udio koji Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) kupuje od proizvođača s 40% na 60% jer je riječ o fiksnoj cijeni i tako ćemo HROTE-u omogućiti da u 2022. godini s većim količinama isporučene električne energije prema opskrbljivačima po nižoj cijeni, utječe i da ne dođe do prevelikog povećanja cijena električne energije, pojasnio je. 

Istaknuo je da da su europska i svjetsko tržište doživjela "boom" cijena energenata, kako nafte i plina tako i električne energije.

- Ovo je jedan od alata koji unaprijed poduzimamo kako bi cijena električne energije na proljeće 2022. ostala u nekim normalnim okvirima, dodao je Ćorić.

Rekao je i da se u ovom trenutku ne može kalkulirati o tome koliki bi mogao biti porast cijene električne energije, jer će to ovisiti o cijeni električne energije u slijedećim mjesecima, kao i hidrološkim uvjetima u Hrvatskoj.

Dodao je da ne želi kalkulirati o cijenama struje i plina, no da je već sada razvidno da će do određenog njihovog povećanja doći.

Ćorić je apostrofirao i da je do sada u sektoru kućanstava spriječen značajniji šok u smislu rasta cijena, a da će se učiniti sve i da nakon travnja iduće godine, kada se očekuje korekcija cijena struje i plina, taj šok po hrvatsko gospodarstvo i društvo bude što manji.

U slijedećih 10 godina 58 milijardi kuna ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu

Istaknuo je i danas usvojenu uredbu o uslužnim područjima, tiče se vodno-komunalnog sektora, a njome će se postojećih 170 isporučitelja vodnih usluga u RH integrirati na 41 vodno-uslužno područje. Time će se dobiti 41 univerzalni isporučitelj koji će biti posljedica integracije na pojedinim dijelovima županija širom RH.

- Ova odluka je važna jer će se okrupnjavanjem vodnih isporučitelja ojačati njihovi financijski, administrativni i ljudski kapaciteti, a s ciljem brže i efikasnije realizacije projekata vodno-komunalne infrastrukture. Prema planu aktivnosti ministarstva i Hrvatskih voda, vrijednost takvih projekata u slijedećih deset godina nadmašit će 58 milijardi kuna, rekao je Ćorić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!