Izmjene Zakona o minimalnoj plaći

Hrvatski sabor s radom će nastaviti u četvrtak raspravom o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći kojim će se omogućiti više minimalne plaće radnicima u djelatnostima u kojima vrijede kolektivni ugovori i koji imaju proširenu primjenu sukladno općem propisu o radu.

Prijedlogom zakonskih izmjena će se propisati njezino obvezno ugovaranje minimalne plaće u bruto iznosu. To konkretno znači da će poslodavac s radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4. 250 kuna, a ne 3. 400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun. 

Poslodavac koji se o to ogriješi može biti kažnjen s 60 tisuća do 100 tisuća kuna. Ista kazna prijeti i poslodavcu koji isplaćuje niža primanja od minimalne plaće, ali i onome koji s radnikom potpiše sporazum da se odriče isplate minimalne plaće.

U porastu je broj radnika koji primaju minimalnu plaću 

U prosincu prošle godine minimalnju plaću primalo je nešto manje od 46 tisuća radnika ili 4,2 posto ukupno zaposlenih, a u prvom kvartalu ove godine njih nešto više od 52 tisuće ili 4,7 posto zaposlenih.

Prema podacima Državnog inspektorata - inspekcije rada,  i dalje je značajan broj pokrenutih prekršajnih postupaka zbog neisplate zakonom propisane minimalne plaće radnicima. 

U 2020. godini utvrđeno je da poslodavci za 1.689 radnika nisu isplatili ni minimalnu plaću, zbog čega je Državni inspektorat podnio optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.